DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 35 <-- 35 --> PDF |
mijeniti stari francuski kadar. U Grčkoj je prema postojećem petogodišnjem planu predviđeno znatno povećanje šumarskog osoblja. Prema podacima nekih zemalja (naročito Velika Britanija i Belgija) vidi se, da su proračuni, kao 1 investicije u šumarstvu znatno povećani. Inventar. Utvrđivanje šumskog inventara se nastavlja. Novi inventar šuma predviđen je za cijeli teritorij ifederativne Njemačke i prvi rezultati bit će poznati u 1962. Austrija, Španija, Nizozemska, Portugal, Turska i Grčka dale su rezultate svojih novih inventara. Francuska je izvjestila o inventaru, utvrđenom u 1957. i 1958. Novi inventar utvrđuje se u Švicarskoj. Produkcija. Napori u razvoju šumske produkcije odnose se najvećim dijelom na privatne šume, a specijalno na plantaže, koje su osnovali privatnici. Povećavaju se subvencije za osnivanje plantaža, naročito u Austriji, Irskoj i Velikoj Britaniji. Te subvencije se odnose kadkad na vrlo brojne šumske melioracije (putovi, drenaže, prorede i si.). U Velikoj Britaniji predviđa se smanjenje takvih subvencija, kad prihodi od plantaža dosegnu tako visoke iznose, da je omogućeno samostalno financiranje. U Španiji Zakon o šumama od 1957 predviđa jaku intervenciju države u privatne šume. U Francuskoj ima promjena u načinu korišćenja šumskog fonda »Fond Forestier National«. U Portugalu postoji mogućnost, da se vlasnici šuma ili šumskih zemljišta udruže u društva, koja primaju pomoć bilo u formi sjemena i sadnica, bilo u formi stručnih savjeta. U Jugoslaviji privatni vlasnici malenih šuma dobivaju također pomoć direktno ili indirektno. U Italiji Zakon o unapređenju plan´na predviđa različite forme pomoći, koje imaju svrhu da se postigne silvo-agropastoralna ravnoteža imajući pred očima i socijalne momente. Sve više se radi na formiranju zadruga i društava različitog tipa za unapređenje trgovine, uređivanje šuma, gospodarenja i eksploatacije. U Njemačkoj su predviđeni specijalni fondovi za osnivanje zadruga za pošumljavanje graničnih terena. U Poljskoj se putem zadruga rješava problem raspar čanosti sitnog šumskog seljačkog posjeda. U Švedskoj postoji nova forma društva »Forestry Management Regions-. U Jugo slaviji je osnovana 1958. specijalna sekcija u okviru fonda za razvoj šumarstva i una pređenje privatnih šuma. U Francuskoj se sve više šire »Groupement forestiers«. Unapređenje izobrazbe farmera i vlasni ka malenih šuma napreduje. U Austriji sve poljoprivredne škole raspolažu svojim šu mama i daju predavanja iz uzgajanja šuma. U Velikoj Britaniji školske šume poprimaju veliko značenje. U gotovo svim zemljama radi se na vulgarizaciji šumarstva putem specijalnih brošura. Popularizacija šumarstva i izobrazba farmera i seljaka odrazila se u pojačanom ritmu pošumljavanja. U Njemačkoj je osnovano samo 1958. godine oko 6.500 hektara topolovih plantaža. U gotovo svim evropskim zemljama favoriziraju se vrste drveća brzoga rasta. Godišnja evropska produkcija topola prelazi 4 miiiona kubnih metara, uzimajući u obzir samo članice Evropske komisije za šume. U Portugalu postoji tendenca da se uređivanje j uzgajanje šuma prilagodi biološkoj i fitocenološkoj osnovi. U Francuskoj se bave time, da uređivanje šuma saobraze prema ekonomskim potrebama i da ga usklade prema pojedinim šumskim oblastima. Belgija provodi sada svoje uređivanje šuma na temelju »šumarsko ekonomske karte«, koja sadrži pedološke i ekološke podatke za cijelu zemlju. Na taj način želi Belgija, da učini temeljitu izmjenu dosadašnjeg uređivanja šuma. U Italiji ekonomske potrebe zemlje su uvjetovale osnivanje specijalnog Instituta za kulturu šumskih vrsta drveća. U Njemačkoj, Austriji, Italiji i Grčkoj radi se intenzivno na konverziji panjača u visoke šume, dok se u Jugoslaviji živo nastavlja rad na očetinjavanju i melioraciji šikara. Potrošnja — Industrija. Potrošnja drva na selu je u opadanju u gotovo svim zemljama bilo zbog migracije seljačkog pučanstva, bilo zbog zamjene ogrjevnog drva ugljenom, strujom, plinom i si. Situacija na drvnom tržištu bila je u 1957. godini zadovoljavajuća u većini ev ropskih zemalja. U Švedskoj je čak te go dine postignut maksimum izvoza. Ipak, u nekim zemljama već u 1957. osjeća se sma njenje izvoza, kao na pr. u Belgiji i Au striji. U toku prvog tromjesečja 1958. godine osjetilo se opadanje industrijske ekspanzije , te je zabilježeno smanjenje produkcije u nekim zemljama. To se odnosi uglavnom na piljeno drvo i na drvo namijenjeno za preradu u industriji pokućstva. U cjelini uzevši, potrošnja celuloznog drva održala se na nivou 1957. ili je neznatno smanjena. Potrošnja rezane građe listača i četinjača je općenito pala u odnosu na 1957. godinu dok je potrošnja oblovine za furnire (naročito tropskih vrsta) porasla. To je imalo negativnu reperkusiju na bukovinu, manje na hrastovinu. Slučaj s bukovinom je naročito frapantan. Mnogi delegati izrazili su bojazan zbog teškoća na koje sve više i |