DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 30 <-- 30 --> PDF |
MEĐUNARODNI SIMPOZIJ ZA VEGE TACIJSKO KARTIRANJE U STOLZENAU Već su prvi počeci razvoja nauke o biljnim zajednicama inicirali u većini evropskih zemalja, uključiv Jugoslaviju, intenzivan naučno-istraživalački rad na proučavanju i usporednom kartiranju vegetacijskog pokrova pojedinih područja sa tog novog suvremenog stanovišta botaničke nauke. Tako je, pored već postojećih središta istraživanja u Švicarskoj, Poljskoj, Francuskoj i u Hrvatskoj, započeo i u Njemačkoj pred kojih tridesetak godina permanentni rad na razradi sistematskih osnova za vegetacijska kartiranja i na usklađivanju metoda biljnosocioloških kartiranja, kako u naučnom, tako i čisto gospodarskom cilju. Prvog izvršioca tog zamašnog zadatka predstavljala je tadašnja Centralna služba za vegetacijsko kart´raaije (Zentralstelle fiir Vegetationskartierung) u Hannoveru, koja je svojim radom i postignutim rezultatima publiciranom u svom časopisu: Mitteilungen đer Floristischsoziologischen Arbeitsgemeinschaft, postigla velik naučni i stručni ugled. Nasljednik i daljni nosioc svih tih radova je današnji Savezni Zavod za vegetacijsko kartiranje (Bunđesanstalt fiir Vegetationskartierung) u Stolzenau/Weser u Zapadnoj Njemačkoj. Pod stalnim rukovođenjem prof Dr. REINHOLD TUXEN-a, razvio je taj Zavod vrlo aktivnu, široku i raznoliku naučnu djelatnost na istraživanju i usporednom detaljnom vegetacijskom kartiranju pojedinih područja Njemačke. Brojni i vrlo zanimljivi rezultati ovih istraživanja poznati su iz niza vrlo kvalitetnih vegetacijskih karata i naučnih publikacija, koje je u poslijeratnom periodu izdao spomenuti Zavod u svom časopisu Primjenjena fitosociologija (Angewandte Pflanzensoziologie, br. 1—16, Stolzenau 1951. do 1958. god.). Kako je vidljivo, sam naslov časopisa upućuje na izvjesnu osobitost izvršenih istraživanja Zavoda. Doista, posebnu značajku većine sprovedenih radova predstavlja fitosociološki način analize i obrade problema i k tome odgovarajući rezultati, koji osim naučnih saznanja daju ujedno i mogućnost praktične primjene u rješavanju određenih problema iz područja šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede i si. Zapravo se može reći, da je iz praktičnih potreba navedenih privrednih grana i bila inicirana većina izvršenih ekoloških ispitivanja, biljnosocioloških istraživanja i usporednih de taljnih kartiranja šuma, livada, cretova i drugih biljnih zajednica pojedinih područja Njemačke Takav suvremeni naučni sistem i metodika obrade problema, rezultati i njihova mogućnost praktične primjene postali su ubrzo uzorom za sprovedbu sličnih radova na istraživanju i kartiranju vegetacije i u drugim zemljama Povezan u radu s najuglednijim svjetskim naučnim radnicima iz područja vegetacijskih nauka (J. BRAUN BLANQUET, B. PAWLOVSKI, R. TUXEN, R. MOLINIER, I. HORVAT, S. HORVATIĆ i dr.), Zavod je postigao značenje i ulogu središnjeg i jednog od najjačih centara za fitosociološka istraživanja i kartiranja ne samo u Evropi već i na svijetu. Obzirom na tu svoju ulogu Zavod je nužno uveo običaj povremenog sazivanja sastanaka odgovarajućih stručnjaka iz pojedinih zemalja, radi analize rezultata istraživanja, izmjene iskustava i donašanja zaključaka i programa za nastavak sistematskih radova u užem i širem opsegu. Predzadnji takav simpozij održan je od 18. do 22. IX. 1956. godine u Stolzenau, Na njemu je učestvovalo oko 90 učesnika iz 11 zemalja, među kojima su bili prof. I. HORVAT, prof. S. HORVATIĆ i prof. B. JOVANOVIĆ kao predstavnici Jugoslavije. Na kongresu je bilo održano 20 referata, koji su svi štampani u časopisu Angewandte Pflanzensoziologie br. 15, 1958. god. Međunarodno udruženje za vegetacijske nauke (Internationale Vereinigung fiir Vegetationskunde) organiziralo je ovogodišnji simpozij sa željom, da vladama i parlamentima pojedinih zemalja objasni značenje kako naučnog tako i primjenjenog vegetacijskog kartiranja, te da svaki pojedini može pri svojim radovima koristiti prikupljena iskustva sviju. Simpozij je održan od 23. do 26. III. u Stolzenau i na njemu je učestvovalo oko 115 najuglednijih stručnjaka odnosno predstavnika iz 16 slijedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cehoslovačke, Engleske, Francuske, Holandije, Italije, Japana, Jugoslavije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Španije, Švicarske i USA. Učesnici iz SSSR-a telegrafski su izrazili žaljenje što ne mogu prisustvovati simpoziju, premda su ranije najavili svoje učešće. Na poziv Udruženja prisustvovali su ovogodišnjem simpoziju kao predstavnici Jugoslavije slijedeći naučni radnici i stručnjaci: Prof. Dr. IVO HORVAT iz Zagreba, Dr. MAKSO WRABER iz Ljubljane, Prof. Dr. PAVLE FUKAREK iz Sarajeva, te ing. PETAR ZIANI i ing. STJEPAN BERTOVIĆ, suradnici Instituta za šumarska i |