DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 28 <-- 28 --> PDF |
SAOPĆENJA POKUŠAJ MEHANIČKOG SUZBIJANJA DOTHICHIZA POPULEA NA EUR AMERIČKIM TOPOLAMA Prošlih godina je Dothichiza popu 1 e a prouzročila velike štete topolama i znatno propadanje mladih topolovih kultura. Za njeno suzbijanje bila su isprobana neka kemiska sredstva i posebni postupci prije sadnje reznica tokom samog uzgoja sadnica u rasadnicima, kao i kod presadnje na teren, ali bez vidljivih uspjeha. Na šumariji Osijek izvršio sam pokus mehaničko suzbijanje bolesti. Odmah u početku mora se reći da nismo postigli osobite rezultate, ali smatram da ga nije suvišno spomenuti i zabilježiti. Metod se sastojao u mehaničkom izrezivanju oboljelih mjesta, odstranjujući i najmanji okom vidljivi trag oboljenja. Izrezivanje je vršeno zakrivljenim postolarskim nožem, da trag mehaničke ozljede ostane što manji. Nakon izrezivanja nastala ozljeda zamazivana je voćnim voskom. Sam rad obavljen je u drugoj polovini aprila kada su nekroze bile izrazite i lako uočiljive, a ipak još na početku vegetacije. Slika broj 1 Vi sadnica topole nakon izrezivanja Izrezivanja su vršena na jednogodišnjim i Vi sadnicama. Slika broj 2 Izrezivanje oboljelih mjesta Na 200 komada sadnica vršeno je izrezivanje, a drugih 200 sadnica ostavljene su da se same bore protiv bolesti. U drugoj polovini septembra na promatranim sadnicama izvršena su mjerenja veličine svake ozljede u proljeće nakon izrezivanja, a istovremeno i mjerenja veličina raspuklina nastalih ugibanjem kore istoga proljeća na netaknutim sadnicama. Veličine jednih i drugih bile su u proljeće lako uočljive i najvećim dijelom eliptičnog izgleda. Mjerenjem duže i kraće osovine elipse, dobivena je njihova površina, dok je postotak zarašćenja ovih površina od aprila do konca septembra okularno ocjenjivan koncem septembra. Vađenjem aritmetičkih sredina iz sume površina i postotaka svih ozljeda i nekroza za sve promatrane sadnice dobivena je prosječna veličina površine proizvedene ozljede odnosno nekroze i prosječan postotak zarašćenja. Radi uvida niže se navodi djelomično metod izračunavanja spomenutih podataka: |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 29 <-- 29 --> PDF |
nekroze nedirnute nekroze izrezivane OJ 01 N N O O O SH 01 JH CB H jŽ "** E o A: 0) ,3 OJ CD m t" li 0) 3 C C-g L 56 S co 2^ i C t-"f 2» lO TS ra W IH CO r-H m cd co ro cn CO rt S 3 m rt as a 18« TS N co ro W N a "-1 OJ S-i C0 c *-´ 3* 3 o w O (-i CT) h O ´> 01 5 a O rt s-< S-t o o O ´O > 01 X! O o CD N J3 01 m (U §8 5 w 01 rt o> o & s* *´S o 01 CO "o ej a o ft d rt g +-» Ti rt ft TS rt a ´o "* ft CD tu o " li >g a « ffl Q 3 L 3 &0 Q3 a, 3 K CQ 0 3 « 3 On 3 O, ? 1 6 3 2 4,71 1 8 4 3 9,42 3 3 7,06 3 2 4,71 2 1 1,57 2 1 1,57 1 1 0,78 3 2 4,71 2 1 1,57 1 1 0,78 1,5 0,9 0,59 1 1 0,78 16,28 100 2 1 1,57 2 7 3 3 7,06 3 2 4,71 3 2 4,71 28,25 100 2 1 1,57 2 4 2 2 3,14 3 2 4,71 3 2 4,71 1,5 1 1,18 2 1 1,57 3 3 7,06 2 1 1,57 2 2 3,14 10,99 100 29,43 95 i t. d. Stavljajući u odnos prosječne postotke za-nim dijelom pričvršćena na rubovima nerašćenja naprama ukupnoj veličini površine kroza kod kojih nije bilo mehaničkog izizrezivanjem nastalih ozljeda kao i naprarezivanja, a ispod kojih vrlo često prare ma ukupnoj površini nedirnutih nekroza, svoje ulazne otvore insekti bušači drveta. dobiveno je, da je u prosjeku zarašćivanje Obzirom na mali procenat povećanog zaozljeda nakon mehaničkog izrezivanja za rašćivanja nakon mehaničkog izrezivanja cea 12°/o veće nego kod nedirnutih nekroza. ostaje još da se raščisti da li je i koliko Tokom zarašćivanja ozljeda prednost izovaj metod ekonomičan, a osobito ako se rezivanja sastojala se u tome, da su ozljeradi na većim površinama odnosno na vede bile čiste i bez ostataka uginule kore, ćem broju sadnica koja se obično još neko, vrijeme drži jedKnežević Ilija 371 |