DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Odjel 69 je mješovita sastojina bukve s jelom stablimične smjese. Sklop je prekinut. Teren je srednje strm. Veći blokovi temeljnog kamenja vapnenaca i dolomita izbijaju na površinu. Tlo je plitko, ilovasto i humozno pokriveno listincem. Na svijetlijim položajima je zakorovljeno. Nadmorska visina 960 do 1070 m. Ekspozicija NE. Bonitet za bukvu III. za jelu III. Odjel 98 je mješovita sastojina bukve s jelom stablimične smjese. Sklop je mjestimično jače prekinut. Teren je srednje strm s vrtačama. Temeljno kamenje vapnenci i dolomiti izbijaju mjestimično na površinu u obliku blokova. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem, na svijetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 880 do 1030 m. Ekspozicija NE. Bonitet za jelu II./III. za bukvu III. Grafikon br. 1 Navedeni odjeli pripadaju biljnosocijološki u zajednicu hrvatske šume bukve s jelom (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). Broj i raspored stabala gorskog brijesta prikazan je u grafikonu br. 1. Kako je iz grafikona vidljivo frekvencijska krivulja broja stabala gorskog brijesta pokazuju strukturu visoke jednodobne šume (binomska krivulja), dok nam u istim odjelima frekvencijska krivulja broja jelovih i bukovih stabala pokazuje Liocourtovu strukturu. Prirast gorskog brijesta istraživali smo po metodi dr. Klepc a bušenjem brijestovih stabala Presslerovim svrdlom i uzimanjem izvrtaka dužine 2,5 cm bez kore. Prilikom bušenja brijestovih stabala nismo mogli u potpunosti zadovoljiti princip slučajnosti, ali smo nastojali da dobijemo uzorke sa što većeg broja brijestovih stabala i sa svih položaja. U odjelu 69 izbušili smo 93 brijestova stabla, a u 98 odjelu 101 brijestovo stablo. Broj godova na izvrtku duljine 2,5 cm (individualno vrijeme prijelaza) mogli smo u većini slučajeva očitati odmah na terenu, te smo ga i unašali u manual. Međutim na manjem broju izvrtaka nismo to mogli bez bojadisanja. Istovremeno, a u svrhu usporedbe uzimali smo u istom odjelu Presslerovim svrdlom izvrtke i sa bukovih stabala, po istom principu s tom razlikom da smo ovdje većinu izvrtaka morali naknadno očitavati nakon bojadisanja. Prilikom uzimanja izvrtaka sa bukovih stabala nastojali smo da bude potpuno zadovoljen princip slučajnosti. |