DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 18 <-- 18 --> PDF |
će više moći promatrati isključivo sa uskog šumsko-privrednog gledišta. Dopustiti smolarenje na ovom području, značilo bi dovesti u ozbiljno pitanje egzistenciju ovog jedinstvenog i dragocjenog vegetacijskog objekta na našem Jadranu i stalno bi narušavalo i smanjivalo estetsku i privlačnu vrijednost ovog prirodnog objekta. Takvu koncepciju o režimu smolarenja na ovom dijelu Mljeta zastupali su i prvi pioniri tog intenzivnog načina iskorištavanja borovih šžuma još onda, kad nije bila potpuno sazrela misao o potrebi proglašavanja područja Mljetskih jezera Nacionalnim parkom kao danas. Ovakav strogi režim smolarenja bit će lakše provediv s obzirom na to, što će proglašavanje zapadnog područja otoka Mljeta Nacionalnim parkom otvoriti šire perspektive ekonomskog prosperiteta tog kraja. Putem intenzivnijeg razvitka turizma i lokalnih privrednih i uslužnih djelatnosti, koje su u vezi s prometom turista, kao i putem preorijentacije poljoprivredne i šumarske proizvodnje j.ia suvremenije i rentabilnije forme iskorištenja postojećih prirodnih uvjeta mljetsko lokalno stanovništvo i organi šumarstva će doći do mnogo vrijednije i veće kompenzacije za gubitak prihoda iz smolarenja, koji su i tako već postali nesigurni i problematični zbog velikih konjukturnih oscilacija u cijenama ovog proizvoda na svjetskom tržištu. Do suprotnosti između principa zaštite i ineteresa lokalnog stanovništva dolazilo je u nekoliko slučajeva i zbog zabrane izgradnje novih stambenih zgrada i gospodarskih objekata na užem obalnom pojasu Velikog i Malog jezera. U ovom pitanju konzervatorska služba nije mogla činiti nikakve ustupke. Ona ih ne bi smjela činiti sve dok ne bude izrađen detaljni plan urbanističke izgradnje neposredne okoline jezera u okviru generalnog uređajnog plana za čitavo područje Nacionalnog parka. Jedino na taj način može biti osiguran prirodni izgled ovog područja u cjelini i onih njegovih najosjetljivijih i najljepših dijelova, koji zapravo i sačinjavaju glavne elemente zbog kojih se područje Mljetskih jezera ima staviti pod najvišu organiziranu zakonsku formu zaštite. Takvo rješenje glavnih kolizionih problema zaštite i interesa lokalnog stanovništva omogućuje da se dosadašnje neodređene forme upravljanja Mljetskim jezerima kao.»zaštićenom prirodnom rijetkošću« prijeđe na izbor odgovarajućeg boljeg tipa i više organizacione fonme zaštite, u smislu našeg pozitivnog zakonodavstva i po uzoru suvremene konzervatorske prakse u svijetu. Izbor tipa i organizaciona koncepcija budućeg Nacionalnog parka Mljetska Jezera Od proglašavanja prvog zaštićenog prirodnog područja 1872. godine u SAD do danas su gotovo sve zemlje, uvidjevši potrebu čuvanja određenih područja naročite ljepote u prirodnom stanju, pristupile zaštiti onih prirodnih objekata, koji imaju naročitu naučnu i estetsku vrijednost. Poslije Belgije, koja je 1911. godine donijela poseban zakon o zaštiti prirode, sve su napredne zemlje uzakonile poseban sistem mjera za zaštitu svojih prirodnih rijetkosti i prirodnih bogatstava. Te su mjere tim strože, što su opasnosti za integritet prirode u pojedinim zemljama veće. Konkretne mjere zaštite prirode u suvremenim |