DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 88 <-- 88 --> PDF |
rišćavanje sporednih šumskih proizvoda u NR BiH u prvom 10-g. poslije Oslobođenja. — Ing. Aleksej Postnikov: Razvoj drvne industrije NR BiH u prvom 10-g. poslije Oslobođenja. — Ing. Milan Goj merac : Izgradnja šumskih komunikacija u NR BiH u prvom 10-g. poslije Oslobođenja. — Ing. Sergije Lazarev: Borba protiv erozije i uređenje bujica u NR BiH u prvom 10-g. poslije Oslobođenja. — Ing. Jakov Sučić : Naučnoistrazivački rad u šumarstvu i drvnoj industriji (k. g.). — Dr. ing. Pavle F u k a r e k i ing. Sreten V učija : Šumarski otsjek Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu od svog osnivanja do kraja 1955. godine. — Ing. Alija Karahasanović: Lov i lovna privreda (k. g.). — Ing. Hajrudin Bujukalić: Pregled izdavačke djelatnosti na području šuamrstva NR BiH od Oslobođenja do 1955 g ZAŠTITA PRIRODE 1959. — Beograd. 15. — april — Dr. Dragomir M i 1 o j k ović : Problemi razvitka i produktivnosti bukovih šuma u Srbiji. — Dr. Nikola K. Pantić : Donjepliocenska (Pontijska) flora kod Grocke. — Dr. Milovan R. Gajić: O dvema novim biljkama u flori Šumadije. — Dr. ing. Pavle Fukarek: Neke značajne i rijetke vrste drveća i grmlja u Jugoslaviji. — Vera B r o z, Jelena P o p o- v i ć Rezervati na Prokletijama — »Kožnjar « i »Maja Rops«. DRVNA INDUSTRIJA 1959. — Zagreb. 1/2 — S. N. G o r š i n: Znanstvene osnove zaštite bukovog drveta na skladištima. — Ing. Rikard Kaiser : Stlačivanje i izjednačivanje pilnih zubaca. — Ing. Dimitrije Kritić : Perspektivni razvoj suhe destilacije drva u Jugoslaviji. — Ing. D. K.: Mogućnosti´ iskorištenja lignina. — Ing. Josip Peternel: Radna iskustva i obračun troškova za motornu lančanu pilu za jednog radnika. — Ing. Ninoslav L ovrić : Mehanizacija izgradnje šumskih putova. — Ing. Marijan Brežnjak: Pilanska industrija u SAD. 3/4 — Ing. Marijan Brežnjak: Ispitivanje kretanja temperature pare u jami kod zagrijavanja bukovih trupaca. — Miloš Rašić : Karbamid-formaldehidna ljepila. 5/6 — Svetozar Grgurić: Osvrt na kretanje pro:zvodnosti rada na pilanama Hrvatske. — Ing. Juraj Krpan : Sušenje drva centrifugiranjem. — Ing. Stanko B ađun : Primjena radioaktivnih izotopa u tehnologiji drva. — Ing. D. Kritić : Podizanje tvornice celuloze u Loznici. ŠUMARSKI PREGLED 1959. — Skopje. 1 — Prof. ing. H. E m: Acer obtusatum u Makedoniji s obzirom na šum. melioracije. — Ing. Momčilo Andrejević: Vaze iz pečene gline i plastičnih materija u talijanskom rasadničarstvu. — Ing. Todor Todorovski : Primjena fotogrametrije u uređivanju šuma. — Ing. Trajko N i k olovski : Opskrba rasadnika kvalitetnim đubrivom. — Ing. Krum A n g e 1 o v: Opredjeljivanje srednje udaljenosti dotura. TOPOLA 1959. — Beograd. 9 (januar—mart) — Ing. Jefta Jere m i ć: Na novim zadacima. — Prof. dr. J. Kišpatić : Bolesti topola. — Ing. Ante Lovrić i ing. Ivo Herpka: Uzgoj i selekcija topola u Italiji. — Ing. Milomir Vasić: Ogledi hemiskog suzbijanja velike topoline strižibube i staklokrilca. 10 (april—juni) — B. M.: Orijentacija na plantažnu proizvodnju drveta ima dalekosežni značaj. — J. J.: Topole u plantažama. — Ing. Ivan P a v š a: Rezultati plantažnog uzgoja topola u šumariji Varaždin. — Ing. Dimitrije Bura : Kako se podižu i gaje plantaže topola u Italiji. Đ. K. ŠUMARSTVO STRANIH ZEMALJA SUME I ŠUMARSTVO NORVEŠKE Nakon prebivanja u Švedskoj pošli su članovi sovjetske delegacije u šume Norveške da se bar u glavnim crtama upoznaju i sa njezinim šumarstvom. Najviše su se zadržali u oblastima Hedmark i Op1 a n d, koje su i najšumovitije. U općinskoj šumi g. Eidsvol d-a upoznali su se sa rezultatima dugogodišnjih opažanja o utjecaju različitih načina sječa i stepenima intenziteta proreda na proizvodnju drvne mase i na prirodnu obnovu bora i omori ke. U O d n a e s-u vidjeli su isušivanje zamočvarenih šuma, a u Osio-u posjetili su Upravu profesionalnog saveza poljoprivrednih radnika. Na većem dijelu teritorija Norveške prevladavaju podzolna i planinska podzolna tla, koja su većinom kamenita i nepodesna za poljodjelstvo. Na jugu su pojedini komadi mrke zemlje plodna šumska tla koja se iskorišćavaju u zemljoradnji. Najplodnija su aluvijalna tla »velikih dolina« (ali to su samo uske pruge). |