DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 86 <-- 86 --> PDF |
temeljne zasade nauke prikazane su tako pregledno, da mogu poslužiti ne samo šumaru- uzgajaču, nego i biologu, poljoprivredniku i svakom drugom obrazovanom čovjeku. Prof. dr. Ivo Horvat Zycha Herbert, Rohrig Ernst, Rettenbach Bruno, u. Knigge Wolfgan g (pod redakcijom Prof. dr. H. Zycha): DIE PAPPEL. Anbau. Pflege. Verwertung. Ein Leitfaden fiir die Praxis. 1959., 121 str. s 57 slika. Uvezano u platno 14.— DM. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin. U istom nakladnom zavodu kao gore navedena genetika šumskog drveća izašla je krasno opremljena priručna knjižica o topoli. Djelo su napisala četiri specijalista za topolu, uglavnom sveuč. nastavnici u Hann. Miinden u redakciji prof. Zyche, koji je i sam obradio znatan dio građe. Potreba je takve stručne knjige u današnje »doba topole« bez sumnje bila vrlo velika, pa će ona odlično služiti i svim stručnjacima, koji se bave topolom, koju treba objektivno promatrati s dobre i loše strane. Djelo je podijeljeno u 7 poglavlja, koja su zasebno obrađena, a obuhvata slijedeću problematiku: U prvom poglavlju pod naslovom »Vrste i sorte topola« pokazuje autor glavne selekcije topola (Turanga, Leuce, Aigeiros, Tacamahaca i Leucoides), a zatim opisuje detaljno pojedine vrste i sorte, koje dolaze u obzir za uzgajanje. Iz sekcije Leuce obrađuje na pr. P. tremula, P. tremuloides, P. grandidentata, P. aiba i križance P. canescens. Iz sekcije Aigeiros opisuje P. nigra, P. deltoides i križance P. euamericana. Manji broj uzgojenih vrsta DOMAĆI STRUČNI ČASOP « ŠUMARSTVO 1959. — Beograd 1/2 — Dr. Rudolf Pipan: Povodom izveštaja eksperta FAO g. Simmonsona — Metod inventarizacije šuma. — Dr. Mihajlo Krstić : O obimu truleži bukovih debala u Južnom Kucaju. — Ing. D. S t ošić i dr.. ing. B. Popović: Mogućnosti smanjenja troškova utovara i istovara drveta — Ing. Zivko Grujić : Potrošnja drveta u Grdeličkoj Klisuri i Vranjskoj Kotlini. — Ing. Branislav Marić : Prilog poznavanju crnog bora sa krečnjačkih litica istočne Srbije. — Ing. Milutin Jovano v i ć: Odnos između količine lišća i proizvedene drvne mase kod srebrnaste_ lipe (Tilia argentea Dese). — Dr. ing. Žarko pripada sekcij; Tacamahaca. Drugo poglavlje posvećeno je staništu na kome uspijevaju pojedine vrste prema toplini, svijetlu, vodi, te fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. Treće poglavlje obrađuje sadnju i njegu topola, pa se prikazuje cijeli postupak od nezakorjenjenih sadnica do razvijena drva. Vrlo je pomno obrađeno podrijetlo i izbor sadnica, ispravnost sorta, njihovo zdravstveno stanje i dr. Zatim je prikazan način i gustoća sadnje, proreda i definitivna sječa. Samoj tehnici obrade obraćeno je dosta pažnje. U četvrtom poglavlju prikazane su vrlo iscrpljivo bolesti topola i to oštećenja na listovima i izbojcima, na stablima i na granama, te bolesti drva. Peto poglavlje obrađuje štetnike (insekte i sisavce), koji napadaju topole, a šesto donosi prinose pojedinih stabala i cijelih sastojina. Najzad prikazana su u zadnjem poglavlju svojstva, sječa i upotreba drva. Obrađena su napose makroskopska svojstva anatomske građe drva, te fizikalna svojstva raznih vrsta i sorta topola. Posebna pažnja obraćena je grješkama drva s obzirom na anatomsku građu, boju i si. Vrlo lijepo — iako ukratko — obrađena je najzad tehnika iskorišćavanja i uporabe, a na kraju je navedena i najznatnija literatura. Kako se iz ovog pregleda vidi obuhvaćeni su glavni problemi, koji nas zanimaju kod topole. Priručnik je stručno pisan, vrlo lijepo opremljen i predstavlja rezultate dugogodišnjih teoretskih i praktičnih radova priznatih stručnjaka za topolu, pa će i našim uzgajačima topole bez sumnje dobro poslužiti. Prof. dr. Ivo Horvat IS Mil e ti ć: Sa studijskog putovanja uŠvajcarskoj (gajenje i uređivanje šuma). 3/4 — Ing. Svetislav R a d u 1 o v i ć i Dušan Pejović: Još jedan prilog proučavanju razvoja crnog bora na Avali na stan;štu Querceto-Carpinetum serbicum (Rudski). — Ing. Žarko Dimitrijević i ing. Ružica Đorđević : Fitocenološka istraživanja i praktično uređivanje šuma na Suvoj Planini. — Ing. Sreten Niko 1 i ć: Rešavanje nekih jeđnačina značajnih za naučna istraživanja i praksu u šumarstvu. — Dr. ing. Ivan Soljanik: Utjecaj ekspozicije na zdravstveno stanje šuma (na pojavu potkornjaka). — Dr. ing. Milovan Gajić : Utjecaj biotskih faktora na floru i vegetaciju planine Rudnik. — Dr. |