DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 84 <-- 84 --> PDF |
stručnih termina na češkom i slovačkom jeziku. Od interesa je i rječnik češko-slovačklh i slovačko-čeških stručnih termina. Dr. M. Anić Vedel H. — Lange J.:: TRAEER OG BUSKE (Drveće i grmlje Danske), Kbenhavn 1958., str. 224, džepni format, sa 120 koloriranih crteža drveća i grmlja i mnogo sitnih, također koloriranih crteža u tekstu. Knjižica zaslužuje pažnju zbog svoje originalne obrade. Iako je napisana na danskom jeziku, ona nam je pristupačna, jer se odlikuje specifičnim i vrlo duhovitim načinom prikaza. Opći pojmovi su objašnjeni sitnim koloriranim crtežima. I ključevi za razdiobu vrsta izrađeni su uz pomoć crteža. U knjižici su prikazne 23 vrste četinjavog i 97 vrst3 lisnatog drveća i grmlja, koje od prirode rastu u Danskoj ili se ondje kultiviraju. Kod pojedinih vrsta prikazan je koloriranim crtežom habitus i važnije morfološke karakteristike. Uz crtež prikazani su u obliku neupadljivih sličica i načini upotrebe. Iza slikovnog dijela slijedi tekstovni dio, gdje su prikazani areali, oblici habitusa, presjeci lista, markantnije oznake cvjetova, pupovi i drugi važniji determinacioni detalji. Prikazan je i razvoj važnijih vrsta drveća u pradavno doba. Tu se osim teksta nalaze polenanalitički diagrami i drugi crteži. S obzirom na prikaz materijala knjižica je svojom specifičnom obradom vrlo dobro uspjela. Didaktičku svrhu postiže ona na prilično lagan način. Knjižica može poslužiti uzorom kod izrade sličnih djela za naše prilike. Dr. M. Anić Rohmeder, Ernst u. Schonbach, Hans: GENETIK UNĐ ZUCHTUNG DER WALDB&UME, 1959., 336 str. sa 163 slike, uvezano u platno 38.— DM. Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin. Početkom godine izašla je u izdanju poznatog nakladnog zavoda za poljoprivredu, veterinarstvo, vrtlarstvo, šumarstvo i lovstvo krasno opremljena knjiga na finom papiru za umjetni tisak o genetici i uzgoju šumskog drveća. Djelo su napisala dvojica poznatih stručnjaka iz područja šumarske genetike: Dr. E. Rohmeder profesor na sveučilištu u Miinchenu i predstojnik instituta za šumarsko sjemenarstvo te biljni uzgoj na saveznom naučnom institutu, i dr. H. Schonbach predstojnik odjela za uzgoj šumskog drveća na institutu za šumarske znanosti i profesor na fakultetu u Tharandtu. Obojica su objavili već prije veliki broj studija iz tog područja. Genetika i uzgoj šumskog drveća su mlade discipline, koje su se za razliku od genetike u poljoprivredi i vrtlarstvu razvile tek u zadnja dva-tri desetljeća. Unatoč tome imaju njihovi rezultati sve već teoretsko i praktično značenje za šumarstvo, pa im se i kod nas obraća nužna pažnja. Ifisac ovog referata prikazao je već u »Šumarskom priručniku« ukratko problematiku i značaj genetike za šumarstvo na temelju tadanjeg stanja znanosti. Od tada je učinjen golemi napredak, pa je i kod nas izašlo nekoliko raspravica i prikaza o važnosti genetike za šumarstvo, naročito s obzirom za izbor šumskog sjemenja (M. Anić, M. Vidaković, M. Wraber, B. Zlatarić i dr.). Ipak je nedostajao dosad ne samo kod nas nego i u stranom svijetu pregledan, sintetski prikaz rezultata šumske genetike, te je veliki broj značajnih studija iz pojedinih grana ove discipline bio teško pristupačan. A koliko je značenje genetike za šumarstvo dokazuje već sama činjenica, da u novije doba izlaze i posebni časopisi posvećeni isključivo ovoj problematici. Novo djelo istaknutih njemačkih genetičara popunjaju stoga veliku prazninu i omogućuje nam, da se uvedemo u najteže probleme nasljeđivanja, mutacija, križanja, odabiranja (selekcije) i vegetativnog razmnožanja šumskog drveća i grmlja. Kao temeljnu zadaću i cilj uzgajanja šumskog drveća postavljaju pisci tri zadatka: 1) podizanje drvne mase, 2) podizanje kvalitete drva i 3) podizanje otpornosti drveta prema različitim mehaničkim nepogodama te napađajima biljnih i životinjskih štetnika. Svako živo biće, pa tako i drvo, zavisi od dva skupa faktora: od faktora vanjske okoline i od nasljednih svojstava svoje žive tvari. Temelj za racionalno gospodarenje je prema tome poznavanje obiju skupova faktora. Faktorima vanjske okoline obraćena je u svijetu i kod nas zadnjih tridesetak godina naročitu pažnju, pa smo dobili zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima fitosociologa, vanredne podatke o brojnim šumskim zajednicama i o životnim zahtjevima njihovih sastavnih elemenata — raznolikih vrsta drveća i grmlja. Danas poznamo, može se mirno reći, najvažnije faktore mrtve i žive okoline, koji utječu na život i razvitak naše šumske vegetacije iako će trebati i u tome pogledu još mnogo raditi: Naprotiv je naše |