DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 83 <-- 83 --> PDF |
nja rasadnika, priprema tla, sjetva, presadnja, tehnika vlaženja i zasjenjivanja, kao i tehnika daljnjeg uzgoja biljaka. Obrađeno je pitanje vegetativnog razmnažanja, kao i uzgoj3 sadnog materijala za specijalne svrhe. Zaslužuje pažnju opis uzgoja biljaka najvažnijih vrsta drveća, kao i kolekcija klijanaca i kotiledona na kraju poglavlja. U drugoj knjizi obrađena je opća materija iz oblasti uzgajanja šuma. Razrađena su pitanja o osnivanju, njezi i obnovi šumskih sastojina, kao i pitanja planiranja, organizacije i evidencije uzgojnih radova. Poglavlje o osnivanju šumskih sastojina (84 str.) napisali su ing. E. Cervenka i dr. M. Z v o 1 a n k o v a Obradili su pitanja osnivanja šumskih sastojina sjetvom i sadnjom. Razrađen je materijal, koji se odnosi na opće uslove podizanja sastojina sjetvom, na pripremu tla, način, vrijeme i dubinu sjetve, pokrivanje sjemena, njegu kultura uzgojenih iz sjemena i dr. Kod obrade pitanja podizanja šumskih sastojina sadnjom biljaka razrađeni su u prvom redu uslovi, produkcija sadnica, priprema tla, način i doba sadnje, primjena mehanizacije, njega kultura i đr. Poglavlje o njezi šumskih sastojina (180 str.) napisali su ing. Š. Korpel i dr. M. Vyskot . Razrađena je materija o njezi kultura, pomlatka i mladika, kao i o njezi sastojina u stadiju koljika, letvika i dalje sve do zrelosti. Poklonjena je pažnja problemu čišćenja, prevršivanja, potkresivanja i prvih prorjeda. Detaljno su razrađena pitanja prorjeđivanja. Donesen3 su tumačenja o važnosti prorjeda, razvrstavanju stabala, intenzitetu i raznim načinima prorjeda i t. d. Poglavlja o obnovi šuma (137 str.) napisali su dr. B. P o 1 a n s k y i dr. J. Jurca. Tu se raspravlja najprije o prirodnoj, a zatim o umjetnoj obnovi. Opisana je prirodna obnova sjemenom i vegetativno. Razrađena su pitanja uslova prirodne obnove, pripreme sastojine i tla, kao i metode prirodne obnove, tehnika provedbe i dr. Kod umjetne obnove detaljno je prikazana tehnika, koja se odnosi na pripremne radove i provedbu. Poglavlje o planiranju, organizaciji i evidenciji uzgojnih radova (7 str.) napisao je dr. M. Vyskot. U trećoj1 knjizi obrađena su u prvom dijelu pitanja iz oblasti specijalnog uzgajanja šuma (314 str.), a u drugom dijelu tipološki osnovi uzgajanja šuma, kao i tehnika uzgajanja pojedinih vrsta drveća (260 str.). Materiju iz oblasti tehnike uzgoja regularnih visokih sastojina obradio je dr. J. Jurca . U prvom redu obratio je pažnju pitanju golih sječa u sjemenjačama i panj ačama, a zatim pitanju prirodne obnove sjemenjača i panjača oplodnom sječom. Materiju o tehnici uzgoja prebornih šuma napisao je dr. B. Pol an sky. Prikazao je razne načine gospodarenja u prebornom obliku. Razjašnjene su razne mogućnost; primjene prebornog gospodarenja. Opisan; su posebni oblici takvog gospodarenja, a napose trajna šuma. Materiju o šumama osobitog značenja prikazao je ing. D. Z a c h a r. Opisao je razne oblike šuma koje imadu specijalnu namjenu. Tu su obuhvaćene meliorativne šume, šume za rekreativne svrhe, vjetrobrani i poljozaštitni pojasevi, rezervati, nacionalni parkovi, razne zaštitne šume, kao i šume koje služe za školske svrhe i specijalna proučavanja. Materiju iz oblasti konverzije vrsta drveća, sastojinskih, uzgojnih i dr. oblika obradio je ing. H. Bezacinsky. Pitanja iz oblasti estetike šuma razradio je ing. E. Korpel. Tu se raspravlja o estetici soliternog drveća i drveća u sastojinama, o estetici prirodne, kao i gospodarske šume. Prikazano je i estetsko značenje umjetno podignutih šumskih kultura pojedinog drveća i dr. Materiju o tipološkim osnovim3 uzgajanja šuma (84 str.) napisao je dr. A. Z 1 a t- n i k. Prikazao je šumarsku tipologiju na biogeocenotskim principima, kao i razdiobu čehoslovačkih šuma na skupine tipova . šuma. Prikazana je metodika i gospodarsko značenje tipologije šuma. Opisan je način izlučivanja, te indikatorska i praktična važnost skupina tipova u uzgajanju i uređivanju šuma. Istaknuto je značenje diferencijalnih vrsta i skupova kod izlučivanja skupina tipova i tipova šuma. Materiju o stručnom opisu staništa (15 str.) napisao je dr. J. P e 1 i š e k. Rad se odnosi na opis stanišnih tipova u oblasti n´zinskih, brežuljkastih, brdskih, te nižih i viših gorskih šuma. Od posebnog je interesa materija koja se odnosi na tehniku uzgajanja pojedinih vrsta drveća (180 str.). Tehniku uzgoja, smrčevih jelovih i ariševih sastojina opisao je ing. A. Sokol, borovih sastojina ing. J. Č i ž e k i ing. A. Sokol, a lisnatih sastojina u oblasti bukve i hrastova ing. A. Bezacinsky. Tehniku uzgoja johovih, topolovih, vrbovih i dr. lisnatih sastojina, te tehniku uzgoja egzotičnog i industrijskog drveća, kao i raznog grmlja opisao je ing. A. Sokol. Iza svakog poglavlja ili dijela donesen je popis važnije literature, a na kraju svake knj;ge nalazi se opsežno stvarno kazalo |