DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 82 <-- 82 --> PDF |
radu ističe se važnost mehanizacije i radi toga što se predviđa sve veća oskudica u manuelnoj radnoj snazi koja zbog općeg siromaštva zemlje i tla, nastoji da se što više uposli u industriji.. Uslijed dosta intenzivne obrade tla, tereni za šume i pošumljavanja su odavno svedeni na najlošije kategorije tla, kako po konfiguraciji, tako i po kvalitetu. Radi toga goli tereni ostaju ne samo neobrasli u vegetacijskom smislu i neproduktivni u ekonomskom, nego pretstavljaju stalnu opasnost od erozija, bujica i zasipavanja komunikacija i plodnoga tla. Radi toga je pošumljavanje u Španiji pretežno hidrološko-šumarskoga karaktera. Radi toga je izobrazba kadra orijentirana na ovaj značaj zadatka. Prvi temelj mehanizaciji je dalo nabavljanje vojnih vozila JEEP koji su služili u prošlom ratu. Pored sve dotadašnje upotrebe oni su se pokazali vrlo dobro. Kasnije su nabavljeni razni drugi automobili poput džipova raznih maraka i stanja, tako da ih danas ima oko 90 prema prvoj grupi od 43 komada. Zatim se nabrajaju razne vrsti traktora, njihove marke i terenske osobine, a koji sačinjavaju današnji park mehanizacije. Nadalje autori navode probleme koje treba tek riješiti u vezi sa mehanizacijom, kao što su: raspodjela sredstava po rejonima, unifikacija tipova mašina, obuka kadra, utvrđivanje norma rada, nabavka osobnih vozila, određivanje amortizacije materijala itd. U Zaključku, autori navode nesumnjive prednosti i postignute rezultate koji se moraju pripisati primjeni mehanizacije koja je omogućila i pravilno ocjenjivanje primjene pojedinih šumskih vrsta, jer je dobrom obradom došla do izražaja i mogućnost rasta i napretka pošumljenih biljaka. Autori ne donose konačne zaključke da li ovakav način obrade terena stvara ujedno uslove i za klimaks onih vrsta koje ponajviše odgovaraju datom ambijentu, ali smatraju da je doprinos nesumnjiv, jer je ustanovljena i izvjesna razlika u samom pedološkom sastavu tla, što se odrazilo na razlici koju pokazuje ph toga tla. Naročito se opaža poboljšanje uslova za klijanje sjemena koje dolazi sa svojih stabala. Broj biljaka, te njihov napredak, jačanje i održavanje, pokazuju velike prednosti totalne obrade tla. Osobito se ukazuje na slučajeve sa crnim borom (Pinus laricio austriaca). Slična poboljšanja su zapažena i kod alepskoga bora na mnogim terenima. Autori ističu da je preobražaj šumskoga vegetacijskoga pokrova, kako po kvalitetu, tako i po kvantitetu posljedica primjene mehanizacije. Preveo i izvod sastavio: Ing. Rudi Meštrović PESTENY LESU, udžbenik i priručnik iz uzgajanja šuma, I—III, Praha 1955— 1956., I. knjiga sa 372, II. sa 428 i III. knjiga sa 596 strana. Napisao kolektiv nastavnika šumarskih fakulteta u Pragu, Brnu i Zvolenu pod vodstvom prof. dr. B. P o1 a nskog. Nedavno je stigao do nas ovaj opsežan udžbenik i priručnik,, koji je namijenjen čehoslovačkim studentima šumarstva, kao i šumarskim stručnjacima u operativi i u naučnim ustanovama. Djelo je i za nas od velike vrijednosti. Poslije Konšelov a udžbenika »Strucny nastin tvorbi a pesteny lesu« objavljenog 1931. g. i poslije Po lanskijev a udžbenika »Pfiručka pesteny lesu« iz 1947. g., koji su bili rasprodani, osjećala se potreba da se objavi djelo iz oblasti uzgajanja šuma za prilike ČSR. Nastavnici šumarskih fakulteta izvršili su taj veliki posao. Djelo je vrlo dobro došlo baš u času, kad se u ČSR poklanja uzgajanju šuma osobita pažnja. Velike površine degrađiranih monokultura smrče i običnoga bora, kao i veliki kalamiteti nastali utjecajem insekata, bolesti, suše, snijega, jakih vjetrova i dr. prisilili su čehoslovačko šumarstvo da posveti posebnu brigu uzgajanju svojih šuma. U djelu se tretira materija iz uže oblasti uzgajanja šuma, t. j . bez ekologije. U prvoj knjizi obrađena je materija iz oplemenjivanja šuma, sjemenarstva i rasađničarstva. U uvodnom dijelu (15 str.), koji je napisao dr. J. Kantor , razjašnjeni su osnovni pojmovi o šumi i njenom značenju prije i danas, a opisan je i razvoj nauke o uzgajanju´šuma. Poglavlje o oplemenjivanju šuma (102 str.) napisali su đr. J. Ka n t o r i ing. L. Lehotsky . Autori se oslanjaju na nova dostignuća domaćih i stranih, napose sovjetskih stručnjaka. Koriste mnoge primjere iz oplemenjivanja voćnog i šumskog drveća u SSSR. Prikazan je historijat i metode oplemenjivanja, pojmovi iz oblasti nasljeđivanja, razmnažanja, rastenja i dr. Poglavlje o šumskom sjemenarstvu (166 str.) napisali su ing. M. Chroust i ing. J. Po spiš i 1. Tu je prikazana važnost provenijencije sjemena i sjemenskih sastojina. Razrađen je postupak kod sakupljanja, čišćenja i spremanja sjemenja. Opisano je ispitivanje valjanosti sjemenja, kao i manipulacija u vezi sa distribucijom. Od interesa je opis najvažnijih vrsta drveća i grmlja s obzirom na dob cvatnje, donošenje i sakupljanje ploda, kao i podatke o sjemenju. Poglavlje o rasadničarstvu (100 str.) na^ pisali su ing. R. Čvančar a i dr. J. Kantor . Tu je obrađeno pitanje osniva |