DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 81     <-- 81 -->        PDF

štitnih kultura, a ujedno se stvaraju pogodnosti
za buduće melioracije i iskorišćavanja.


Fond nije u potpunosti primijenio ovu
mehanizaciju, premda bi to bilo i potrebno
i moguće u najvećoj mjeri. Mehanizacija,
koja je osnovana prije 12 godina, morala bi
biti modernizovana, sa radionicama za popravak,
raspoređenima po rejonima. To bi
omogućilo i stvaranje kadrova za rukovanje
njom. Osim toga to bi doprinijelo i
podizanju nadnica šumskim radnicima.


U sušnim regijama Mediterana su primjenjivane
i ekstenzivne i intenzivne metode
rada, ali je ipak iskustvo nedvojbeno pokazalo
od kolikoga je interesa i vrijednosti
totalna obrada tla. To nas je naučilo da se
onda uvijek dobiju sigurni i odlični rezultati.
Važno je da se tlo obradi duboko, da
se počupa materijal koji tu više ne spada i,
što je vrlo važno, da se skine travni pokrov,
glavni uzrok ugibanja mladih biljaka.
Trave spriječavaju pošumljenim biljkama
korišćenje oskudne i povremene vlage, pa
su one prepuštene suši koja nekada traje i
preko sto dana.


Totalna obrada tla ima izvjesnu analogiju
sa poljoprivrednim načinom obrade.
Nažalost mehanizaciju ne možemo proširiti
na sve površine, a pogotovo ne na one
nepr´stupačne. Gnojenje je isto tako važno.
Radilo se je kao u poljoprivredi, u rupe
se uz sadnice stavi malo gnojiva. To može
biti pepeo od travnoga pokrova sa tog istog
terena, kao i otpali i sasušeni komadi tih
stih vrsta ranije pošumljenih.


Važnost upotrebe gnojiva kod pošumljavanja
ima svoje opravdanje, jer troškovi
ne mogu biti veći od 10%, a postepeno i
padaju, osobito kada se uzme u obzir smanjenje
broja uginulih biljaka i jačanje njihove
otpornosti.


Za budućnost se mora predviđati pomanjkanje
radne snage i potreba stvaranja
kadra stalnih šumskih radnika, organizovanih
po brigadama. Takav je slučaj već
ostvaren u nekim provincijama. Radniku se
omogućava familijaran život i normalna
egzistencija uključujući socijalno osiguranje.


Treba istaknuti također važnost unošenja
biljaka u tuljcima, jer se to vrlo povoljno
odražava na brzinu rađa i uspjeh.
Osim toga time se postizava i neovisnost o
vremenskim prilikama i o preciznosti rada
ljudskih ruku, koje bi morale tako pažljivo
da tretiraju biljke gologa korijena.


Od tuljaka se traži da ispune mnoge uslove,
često kontradiktorne: jeftino, lako sačuvano
korijenje, otpornost na rukovanje
i prenos. Moramo da zamijenimo dosadašnje
teške, skupe i lomljive glinene lonce.


U Španiji se dosada nisu upotrebljavali
polietilenski tuljci i pored najboljih obavijesti
o njima. Čekalo se je da se izabere
i izrade najpovoljnji tipovi za široku upotrebu.
Sjetva može da se vrši i direktno u
glinene lonce, a najbolji su oni sa promjerom
otvora od 10 do 12 cm. Osobito su
pcdesni za sjetvu borova: P. halepensis, P.
pinaster, P. pinea i P. laricio.


Premda sjetv3 izgleda jeftinija, nije uvijek
tako. Teren nekada iziskuje pedantniju
pripremu od sadnje, velike količine sjemena,
a osim toga dešava se da se već pripremljen
teren ne zasije zbog pomanjkanja
sjemena. Teško je sabrati sjeme za tako
ogromne površine određene za pošumljavanje
sjetvom.


Sjetva se vrši i uz prethodno sijanje u
cijevi, koje se onda kada biljka nikne, prenose
u obrađenu, donekle rahlu zemlju
malo vlažnu. Stavljanje cijevi u suhu zemlju,
ne vodi uspjehu.


Pored velikih površina pošumljenih domaćim
i ođomaćenim četinjarima i listačama,
dobre rezultate su dale i egzote koje
je odredio Institut za šumarska istraživanja,
vodeći računa o raznoličnosti ekoloških
uslova.


Osobitu važnost za buduća pošumljavanja
ima nastojanje Instituta da stvaranjem
i odabiranjem ekotipova osigura i sjeme
takvih ekotipova, proučavajući kako domaća
iskustv3, tako i strani materijal. Nadamo
se da će se relativno u kratkom vremenu
moći početi praktički računati sa odabranim
ekotipovima i da će se formirati
solidna sjemenska baza koja će omogućiti
siguran i jednostavan rad budućem pošum-
Ijavanju.


Autori navode vrste četinjara egzota koje
su se u datim klimatskim prilikama pokazale
dobro, ne tvrdeći da bi to bio konačan
i proučen sud, kompetentan za definitivno
usvajanje.


Od listača egzota se navodi čitav niz
eukaliptusa koj5 na svoj način uspješno
savlađuju: hladnoću, sušu, slanost tla,
močvarnost itd. Među njima su po svojim
često oprečnim osobinama najistaknutiji:
Eucalyptus gummi, niphofila, parvifoles,
estelulat3 efloctonia, oleosa, salmonfolia,
salubria, torquata, eccentalis, astringens,
gomphocefala itd.


Osobito se ističe trud i napredak Instituta
za šumarska istraživanja na hibridizaciji
topola, a osobito hibrida »blankito«
i »riegrito« nastalih iz Populus nigra i P.
euroamericana.


Mehanizacija kod pošumljav
a n j a.


Pored čisto praktičnih prednosti mehaniziranoga
rada prema ručnome i sporijem