DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 81 <-- 81 --> PDF |
štitnih kultura, a ujedno se stvaraju pogodnosti za buduće melioracije i iskorišćavanja. Fond nije u potpunosti primijenio ovu mehanizaciju, premda bi to bilo i potrebno i moguće u najvećoj mjeri. Mehanizacija, koja je osnovana prije 12 godina, morala bi biti modernizovana, sa radionicama za popravak, raspoređenima po rejonima. To bi omogućilo i stvaranje kadrova za rukovanje njom. Osim toga to bi doprinijelo i podizanju nadnica šumskim radnicima. U sušnim regijama Mediterana su primjenjivane i ekstenzivne i intenzivne metode rada, ali je ipak iskustvo nedvojbeno pokazalo od kolikoga je interesa i vrijednosti totalna obrada tla. To nas je naučilo da se onda uvijek dobiju sigurni i odlični rezultati. Važno je da se tlo obradi duboko, da se počupa materijal koji tu više ne spada i, što je vrlo važno, da se skine travni pokrov, glavni uzrok ugibanja mladih biljaka. Trave spriječavaju pošumljenim biljkama korišćenje oskudne i povremene vlage, pa su one prepuštene suši koja nekada traje i preko sto dana. Totalna obrada tla ima izvjesnu analogiju sa poljoprivrednim načinom obrade. Nažalost mehanizaciju ne možemo proširiti na sve površine, a pogotovo ne na one nepr´stupačne. Gnojenje je isto tako važno. Radilo se je kao u poljoprivredi, u rupe se uz sadnice stavi malo gnojiva. To može biti pepeo od travnoga pokrova sa tog istog terena, kao i otpali i sasušeni komadi tih stih vrsta ranije pošumljenih. Važnost upotrebe gnojiva kod pošumljavanja ima svoje opravdanje, jer troškovi ne mogu biti veći od 10%, a postepeno i padaju, osobito kada se uzme u obzir smanjenje broja uginulih biljaka i jačanje njihove otpornosti. Za budućnost se mora predviđati pomanjkanje radne snage i potreba stvaranja kadra stalnih šumskih radnika, organizovanih po brigadama. Takav je slučaj već ostvaren u nekim provincijama. Radniku se omogućava familijaran život i normalna egzistencija uključujući socijalno osiguranje. Treba istaknuti također važnost unošenja biljaka u tuljcima, jer se to vrlo povoljno odražava na brzinu rađa i uspjeh. Osim toga time se postizava i neovisnost o vremenskim prilikama i o preciznosti rada ljudskih ruku, koje bi morale tako pažljivo da tretiraju biljke gologa korijena. Od tuljaka se traži da ispune mnoge uslove, često kontradiktorne: jeftino, lako sačuvano korijenje, otpornost na rukovanje i prenos. Moramo da zamijenimo dosadašnje teške, skupe i lomljive glinene lonce. U Španiji se dosada nisu upotrebljavali polietilenski tuljci i pored najboljih obavijesti o njima. Čekalo se je da se izabere i izrade najpovoljnji tipovi za široku upotrebu. Sjetva može da se vrši i direktno u glinene lonce, a najbolji su oni sa promjerom otvora od 10 do 12 cm. Osobito su pcdesni za sjetvu borova: P. halepensis, P. pinaster, P. pinea i P. laricio. Premda sjetv3 izgleda jeftinija, nije uvijek tako. Teren nekada iziskuje pedantniju pripremu od sadnje, velike količine sjemena, a osim toga dešava se da se već pripremljen teren ne zasije zbog pomanjkanja sjemena. Teško je sabrati sjeme za tako ogromne površine određene za pošumljavanje sjetvom. Sjetva se vrši i uz prethodno sijanje u cijevi, koje se onda kada biljka nikne, prenose u obrađenu, donekle rahlu zemlju malo vlažnu. Stavljanje cijevi u suhu zemlju, ne vodi uspjehu. Pored velikih površina pošumljenih domaćim i ođomaćenim četinjarima i listačama, dobre rezultate su dale i egzote koje je odredio Institut za šumarska istraživanja, vodeći računa o raznoličnosti ekoloških uslova. Osobitu važnost za buduća pošumljavanja ima nastojanje Instituta da stvaranjem i odabiranjem ekotipova osigura i sjeme takvih ekotipova, proučavajući kako domaća iskustv3, tako i strani materijal. Nadamo se da će se relativno u kratkom vremenu moći početi praktički računati sa odabranim ekotipovima i da će se formirati solidna sjemenska baza koja će omogućiti siguran i jednostavan rad budućem pošum- Ijavanju. Autori navode vrste četinjara egzota koje su se u datim klimatskim prilikama pokazale dobro, ne tvrdeći da bi to bio konačan i proučen sud, kompetentan za definitivno usvajanje. Od listača egzota se navodi čitav niz eukaliptusa koj5 na svoj način uspješno savlađuju: hladnoću, sušu, slanost tla, močvarnost itd. Među njima su po svojim često oprečnim osobinama najistaknutiji: Eucalyptus gummi, niphofila, parvifoles, estelulat3 efloctonia, oleosa, salmonfolia, salubria, torquata, eccentalis, astringens, gomphocefala itd. Osobito se ističe trud i napredak Instituta za šumarska istraživanja na hibridizaciji topola, a osobito hibrida »blankito« i »riegrito« nastalih iz Populus nigra i P. euroamericana. Mehanizacija kod pošumljav a n j a. Pored čisto praktičnih prednosti mehaniziranoga rada prema ručnome i sporijem |