DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 79 <-- 79 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Alfier ing. D. i Kevo ing. R.: MLJET. Studija o izradi generalne uređajne osnove za zatićeno područje mljetskih jezera, Zagreb 1958. Rukopis, 159 str., sa 20 povećanih fotografija i nekoliko nacrta zapadnog dijela Mljeta. Studija je izrađena povodom akcije Konzervatorskog zavoda NR Hrvatske, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Ekonomskog instituta Hrvatske, te turističkih i drugih ustanova oko proglašenja zapadnog dijela Mljeta nacionalnim parkom. Neposredni povod za studiju bilo je savjetovanje o zaštiti i privrednom unapređenju spomenutog dijela Mljeta, koje je održano 7. IV. 1958. g. u Dubrovniku. Svrha je studije da posluži kao obrazloženje prijedloga Zakona o proglašenju zapadnog dijela Mljeta nacionalnim parkom, a ujedno i kao osnova za izradu plana privrednog unapređenja Mljeta. U studiji su razmotrena razna pitanja i doneseni prijedlozi, kako da se uklone teškoće i sporovi između načela zaštite i privrednog iskorišćivanja mljetskih jezera i njihova okoliša. U prvom dijelu studije obrađene su regionalne i lokalne karakteristike područja. Tu se raspravlja o geografskom položaju, reljefu i geološkoj građi zapadnog Mljeta. Iznesene su klimatske osobine, kao i oceanografske prilike mljetskih jezera. Raspravlja se o oblicima vegetacije i florističkom sastavu šuma zapadnog dijela Mljeta. Izneseni su i važniji momenti iz historije razvoj3 i sadanjeg stanja mljetskih naselja. Prikazana je opća ekonomska razvijenost, uz poseban osvrt na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i turizam. U drugom dijelu studije prikazano je stanje i niz problema iz oblasti zaštite užeg i šireg područja. Iznesene su prirodne osobine mljetskih jezera i istaknuta skladna kombinacija tamošnjih raznolikih prirod nih fenomena. Opisani su jedinstveni kompleksi mediteranskih šuma i njihov značaj za nauku. Prikazani su dotadašnji pokušaji zaštite i aktuelna potreba stavljanja mljetskih jezera i njihova okoliša pod višu formu zaštite. Raspravlja se o poteškoćama koje stoje između zaštite i privrednog iskorišćivanja zapadnog dijela Mljeta. Govori se o tipu budućeg nacionalnog parka, kakav bi najbolje odgovarao za mljetska jezera i njihov okoliš. U trećem dijelu stud.ije opisani su glavni elementi i direktive za izradu generalnog uređajnog plana budućeg nacionalnog parka. Raspravlja se o kriterijima za utvrđivanje granica užeg zaštitnog područja. Govori se o utvrđivanju namjene pojedinih predjela unutar užeg i šireg zaštitnog područja. Raspravlja se i o programu stvaranja osnovnih preduvjeta za zaštitu i privredno iskorišćivanje pojedinih područja. Interesantna su razmatranja i prijedlozi o mreži puteva i staza, o vodoopskrbnom sistemu, kao i o pitanju elektrifikacije. Studiju su autori zajedno s većim brojem suradnika izradili vrlo solidno, te može služiti uzorom za elaborate slične vrste. Nadamo se da će razlozi izneseni u studiji naići na razumijevanje, te da će zapadni dio Mljeta doći konačno pod zaštitu u obliku nacionalnog park3, što on po svojim ljepotama, jedinstvenim na svijetu, u punoj mjeri zaslužuje. Nas zanima pitanje Mljeta i sa gledišta mogućnosti proučavanja naše južnomediteranske šumske vegetacije, kao i sukcesijskih odnosa u razvoju te vegetacije. To je bio jedan od razloga, zbog čega se Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu interesirao za problem mljetskih šuma i njihovu budućnost. Naš Fakultet i dalje s velikim interesom prati razvoj mljetskih šuma i živo pomaže nastojanje oko njihove zaštite. Dr. M. Anić STRANA STRUČNA LITERATURA Ing. C. Susaeta i Ing. B. Onensanz: TEHNIKA POSUML JAVAN JA MEDITERANSKOG PODRUČJA I NJEN RAZVOJ. Referat se odnosi na prilike i iskustva uŠpaniji, pa se već na početku naglašava da je zapravo tek od 1939. kada je stvoren Državni fond za šumarstvo u sastavu državne administracije, počeo rad širih razmjera. Rad te službe je detaljnije reguliran zako nom i uredbama od 1941. g. pa su ranije postojeće slične ustanove time likvidirane. Radovi širega opsega na terenu počinju zapravo 1942. g. i to na desetke hiljada hektara svake godine. Međutim od 1955. g. opseg ovih radova prelazi godišnji prosjek od 100.000 ha. Zahvaljujući autonomnom karakteru Državnog fonda za šumarstvo, omogućeno mu |