DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sa točnošću obračuna prirasta sa maksimalnom pogreškom od cea ± 10%. Želimo li postići veću točnost, onda treba ili produžiti kontrolnu periodu ili povećati površinu odjela. Za naše prilike, gdje su odjeli nekoliko puta veći, mogla bi se primijeniti i kraća kontrolna perioda, no ipak dulja od 5 godina. Kao gornju granicu kontrolne periode mogli bismo uzeti prosječno vrijeme prijelaza, koje je potrebno, da stabla debljinskog stepena, koji se nalazi odmah ispod taksacijske granice, pređu tu granicu. U pravilu kontrolna perioda ne bi trebala biti dulja od 10 godina. 4. Evidencija posječenih stabala Sva posjećena stabla za vrijeme kontrolne periode; t. j . između dviju inventura, treba evidentirati. Ta se evidencija sastoji u tome, da se bilježe prsni promjeri posječenih, ili bolje reći porušenih stabala. Prsni promjeri treba da su izmjereni istom zaokružbenom promjerkom i na istom mjestu stabla kako je to bilo učinjeno prilikom prve inventure. Na temelju prsnih promjera očitava se drvna masa iz istih uređajnih tablica, koje su upotrebljene za kubiciranje drvne mase na panju. Izabrana taksacijska granica pri prvoj inventuri — recimo 10 cm prsnog promjera — treba da ostane i dalje na snazi, što će reći, da u evidenciju posječenih stabala ulaze samo ona stabla, koja ;su deblja od 10 cm prsnog promjera. Pored stabala, koja su posječena redovitom sječom, treba istodobno voditi računa o svim slučajnim prihodima. B. Primjena kontrolne metode na pokusne plohe Kad je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu preuzeo šume u Lipovljanima i Zalesini 1950. godine, našli smo nekoliko pokusn:h ploha u Lipovljanima, koje je ondje osnovao ing. M. Marki ć po internacionalnoj instrukciji za pokusne plohe. S obzirom na veliki trud i trošak, koji je uložen pri osnivanju tih pokusnih ploha, mi smo ih zadržali i upotrebili u prvom redu za ispitivanje prirasta po kontrolnoj metodi.2 Imajući pred očima dosadašnja iskustva o izračunavanju prirasta po kontrolnoj metodi, mi smo se u konkretnoj situaciji našli pred novim problemom. Željeli smo doći što prije do rezultata o prirastu i postići pri tom zadovoljavajuću točnost. A to je prema Meyerovi m istraživanjima u Švicarskoj moguće tek uz kontrolnu periodu od 8—8 ?odina u odjelima s površinom od 10 hektara, dok je površina naših pokusnih ploha mnogo manja, te iznosi 0,50 hektara (100 X 50 metara). U cilju da dobijemo rezultate o prirastu na koje bi se mogli osloniti, nastojali ?mo, da što potpunije zadovoljimo uvjete kontrolne metode, koje smo naveli pod točkama 1 do 4. Pri tom amo išli još dalje i to naročito s obzirom na točku 2 i 41 1. Mjerenje opsega stabala Da bi smanjili pogreške inventure na minimum, mjesto prsnih promjera mjerili smo opsege stabala u prsnoj vis:ni. Na svakom smo stablu označili četiri točke, gdje je bila prislonjena čelična vrpca. Mjerenje je Izvršeno na milimetar točno. Kako su prethodno bila sva stabla numerirana, otpala je vjerojatnost, da bi pri mjerenju neko stablo bilo ispušteno Hi da bi bilo izmjereno dva puta. Grube pogreške u očitovanju opsega također su uklonjene, jer smo lično sami tri puta mjerili opsege svih stabala. Razlike u mjerenjima nisu prelazile 0,1%. Zbog preglednosti i jednostavnosti formirali smo opsežne stepene širine od 50 milimetara: 250, 300, 350, 400, 450 i t. d. U te opsežne stepene 2 Detaljni opis pokusnih ploha nalazi se u radnji: Plavšić-KIepac: Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu (u štampi); Glasnik za šumske pokuse. |