DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 69 <-- 69 --> PDF |
svarene tračnice na ukupnoj dužini od 4.581 km pruga, od čega otpada na poteze s drvenim pragovima 2.072 km a s betonskim 2.509 km. Važno je napomenuti, da se i ovdje kod drvenih pragova pokazao veći otpor protiv postranog izvijanja (Seitenverschiebungswiderstand) nego kod ostalih pragova. Ovo je vjerojatno stoga, što je drveni prag više podatijiv i bolje zahvaćen oštricarna kamenja u gornjem stroju. Izvršene kalkulacije ušteda u vezi s uvođenjem svarenih tračnica u razdoblju od 7 godina iskazuju za Ameriku (USA) do 30% sniženja troškova na radnoj snazi. Ipak po saopćenju Komiteta za ekonomska pitanja željezničkih radova i Udruženja američkih željezničkih inženjera glavna korist od svarenih tračnica leži u produljenju trajnosti pragova za 3—5 godina, zatim u smanjenju trešenja i buke, polaganijem trošenju voznog parka i dosljedno u manjim troškovima uzdržavanja. Nastojanje se oko produljenja trajnosti drvenog praga razvija neprestano dalje. Intenzivno se radi na studijama lokalnih brtvljenja pukotina putem bakeliziranja i premazivanja bitumenom. Radi se i na poboljšanju metoda sušenja , premda je praksa pokazala, da su današnje metode umjetnog sušenja suviše skupe, pa još uvijek ima prednost prirodno sušenje. Ali to ne znači, da se ova istraživanja imaju napustiti. Ona u najmanju ruku dovode studij anatomske strukture do elektronskog mikroskopa, a taj omogućuje točno upoznavanje građe staničnih membrana a naročito jažica, koje su od krupnog utjecaja koliko na proces sušenja toliko i na proces konzerviranja. Naši aspekti Mi smo s obzirom na raspoložive drvne zalihe na bukovini u boljem položaju nego većina evropskih država i nismo prinuđeni, da se zamjenom drvenog praga bavimo kao naročito akutnim problemom. Naša je glavna poteškoća u dobavi katranskog ulja, koje u velikim količinama moramo uvoziti iz inostranstva. Mi smo prinuđeni, da nabavljamo inostrane uljne mješavine bez naučnog provjeravanja o stepenu fungicidnosti i prodiranja u drvo. Druga je poteškoća u konzerviranju djelomično zagušen e bukovine, što je u vezi s vremenom sječe i manipulacijom kod izrade. Trajnost naših bukovih pragova, impregniranih po Riipingovoj metodi dosiže granice od jedva 14—17 godina, dok se u Njemačkoj primjenom iste metode postizava više od dvostruko duže trajnosti. Na bazi podataka F. Gregorič a izlazi, da imamo ugrađenih 21,5 mil. komada drvenih pragova te da s obzirom na malu trajnost moramo godišnje mijenjati ništa manje nego 1,3 (1,29) mil. pragova. To predstavlja izdatak od preko 7 milijardi dinara (Ispor. priloženu tabelu). Na podlozi cijene impregniranog praga od Din 5.500.— po komadu iz priloženog tabelarnog pregleda možemo vidjeti, da bismo ispravnim postupkom pripreme i impregnacije mogli za bukovinu produžiti trajnost na okruglo 40 godina bez obzira na upotrebu naknadnih sanitarnih mjera, iznešenih u prednjem poglavlju. Pritom ušteda iskazuje godišnje ogromne iznose od 2,4 do 4,2 milijarde dinara, a da u račun nismo uzeli i štednju drvom odnosno njegovo korišćenje za podmirenje drugih jednako važnih potreba. Naši akuelni zadaci u problemu štednje drvom i produženju trajnosti pragova obuhvaćaju skupinu istraživačkih radova, kojj se mogu po tema |