DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 69     <-- 69 -->        PDF

svarene tračnice na ukupnoj dužini od 4.581 km pruga, od čega otpada na
poteze s drvenim pragovima 2.072 km a s betonskim 2.509 km. Važno je
napomenuti, da se i ovdje kod drvenih pragova pokazao veći otpor protiv
postranog izvijanja (Seitenverschiebungswiderstand) nego kod ostalih pragova.
Ovo je vjerojatno stoga, što je drveni prag više podatijiv i bolje
zahvaćen oštricarna kamenja u gornjem stroju.


Izvršene kalkulacije ušteda u vezi s uvođenjem svarenih tračnica u
razdoblju od 7 godina iskazuju za Ameriku (USA) do 30% sniženja troškova
na radnoj snazi. Ipak po saopćenju Komiteta za ekonomska pitanja željezničkih
radova i Udruženja američkih željezničkih inženjera glavna korist
od svarenih tračnica leži u produljenju trajnosti pragova za 3—5
godina, zatim u smanjenju trešenja i buke, polaganijem trošenju voznog
parka i dosljedno u manjim troškovima uzdržavanja.


Nastojanje se oko produljenja trajnosti drvenog praga razvija neprestano
dalje. Intenzivno se radi na studijama lokalnih brtvljenja pukotina
putem bakeliziranja i premazivanja bitumenom. Radi se i na poboljšanju
metoda sušenja , premda je praksa pokazala, da su današnje metode
umjetnog sušenja suviše skupe, pa još uvijek ima prednost prirodno sušenje.
Ali to ne znači, da se ova istraživanja imaju napustiti. Ona u najmanju
ruku dovode studij anatomske strukture do elektronskog mikroskopa,
a taj omogućuje točno upoznavanje građe staničnih membrana a
naročito jažica, koje su od krupnog utjecaja koliko na proces sušenja toliko
i na proces konzerviranja.


Naši aspekti


Mi smo s obzirom na raspoložive drvne zalihe na bukovini u boljem
položaju nego većina evropskih država i nismo prinuđeni, da se zamjenom
drvenog praga bavimo kao naročito akutnim problemom. Naša je glavna
poteškoća u dobavi katranskog ulja, koje u velikim količinama
moramo uvoziti iz inostranstva. Mi smo prinuđeni, da nabavljamo inostrane
uljne mješavine bez naučnog provjeravanja o stepenu fungicidnosti
i prodiranja u drvo. Druga je poteškoća u konzerviranju djelomično
zagušen e bukovine, što je u vezi s vremenom sječe i manipulacijom
kod izrade. Trajnost naših bukovih pragova, impregniranih po Riipingovoj
metodi dosiže granice od jedva 14—17 godina, dok se u Njemačkoj primjenom
iste metode postizava više od dvostruko duže trajnosti. Na bazi
podataka F. Gregorič a izlazi, da imamo ugrađenih 21,5 mil. komada
drvenih pragova te da s obzirom na malu trajnost moramo godišnje mijenjati
ništa manje nego 1,3 (1,29) mil. pragova. To predstavlja izdatak od
preko 7 milijardi dinara (Ispor. priloženu tabelu).


Na podlozi cijene impregniranog praga od Din 5.500.— po komadu
iz priloženog tabelarnog pregleda možemo vidjeti, da bismo ispravnim
postupkom pripreme i impregnacije mogli za bukovinu produžiti trajnost
na okruglo 40 godina bez obzira na upotrebu naknadnih sanitarnih mjera,
iznešenih u prednjem poglavlju. Pritom ušteda iskazuje godišnje ogromne
iznose od 2,4 do 4,2 milijarde dinara, a da u račun nismo uzeli i štednju
drvom odnosno njegovo korišćenje za podmirenje drugih jednako važnih
potreba.


Naši akuelni zadaci u problemu štednje drvom i produženju trajnosti


pragova obuhvaćaju skupinu istraživačkih radova, kojj se mogu po tema