DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Napokon u djelu »Railway Engineering and Maintenance Cyclopedia«
iznesena je (po E. Morathu) još i slijedeća konstatacija: Surogati su drvenih
pragova,,prvenstveno iz željeza i betona odnosno njihove kombinacije
proučeni kroz minulih 40 godina. Iako postoji 2.500 patentiranih modela,
njihova proizvodnja nema opravdanja, jer su skuplji i lošiji od drvenih
pragova.


Prednosti drvenog praga


Današnja tehnika nije za drveni pra_g uspjela pronaći zamjenu jedna


kih kvaliteta. On je lagan, elastičan i razmjerno najtrajniji. Osim toga ne


stavlja naročitih zahtjeva na manipulaciju kod ugradnje i izmjene, apsor


bira udarce i buku kod prolaza vlakova. Važna mu je odlika, što je slab


vodič elektriciteta, a to dozvoljava nesmetani sistem signalizacija. Ko


načno on dozvoljava lake korekcije razmaka tračnica.


Time još uvijek nismo iscrpili sve prednosti drvenih pragova. Postoji


čitav niz mogućnosti, da se povrh impregnacije poveća trajnost i to raz


mjerno jednostavnim i jeftinim postupcima. Od ovih se nekoji već s uspje


hom primjenjuju. Ovamo spada:


a) Bušenje pragova u sredini (Bohrlochverfahren) sa svrhom pravilne


raspodjele antiseptika po čitavoj dužini komada. Primjenjuje se već ođ


1940. godine. Povećanje trajnosti oko 4 godine.


b) Okivanje krajeva sa svrhom sprečavanja čeonog pucanja. Poveća


nje trajnosti 2 (hrast i bukva) do 5 godina (bor).


c) Polaganje tirfona s elastičnim krugovima (rondelles elastiques).
Primjenjuje se od 1953. godine sa svrhom smanjenja mehaničkog trošenja
uslijed urezivanja tračnica.


Njemački »Technischer Ausschuss« na temelju ovih poboljšavanja
izvodi zaključak, da kreozotom impregnirani pragovi postizavaju ukupno
trajnost od 38 (hrast) do 47 godina (bukva).


Osobito je važan pronalazak upotrebe lijepljenog drva u proizvodnji
pragova. U Poljskoj je od 1946. god. na ovamo prof. Perkitn y
izradio postupak istodobnog lijepljenja i impregnacije bukovih i borovih
daščica u normalne pragove. Sistem je u nauci poznat pod nazivom »Imperkol
«. Na njegovoj su osnovi podignute tvornice za proizvodnju pragova
u Istočnoj Njemačkoj (Klosterfelde kod Berlina) i Poljskoj (u blizini
Bydgoszcza).


Ovdje smo naveli samo nekoje mjere za povećanje trajnosti, koje se
odnose na obradu i uzdržavanje samog praga. Ali ima i drugih tehničkih
zahvata, koji nezavisno od izvedbe praga sprečavaju njegovo brzo mehaničko
trošenje. Ovo se trošenje u poređenju s propadanjem uslijed gljivične
zaraze ne smije potcjenjivati. Provedene studije u američkom Zapadu
(USA) pokazuju, da su u razdoblju 1917—1945. god. izvršene izmjene
pragova u 58°/« slučajeva zbog mehaničkih oštećenja, dakle bez napada
gljiva. Kasnije se ta količina povećala na 71°/». Studije su nadalje pokazale,
da je mehaničko trošenje najveće na sastavcima tračnica . Što
su tračnice kraće i sastavci gušći, to je trošenje ugrađenih pragova brže
i veće. Stoga se znatno smanjenje ovog trošenja može postići jedino povećavanjem
dužine sinja a to praktički znači uvođenjem svareni h trač nica
. Ove su prvi puta upotrebljene po informacijama E. Morath a
u okružju Niirnberga 1924. godine. U Americi (USA) se rabe već od 1930.
god. (Društvo »Central of Georgia«). U Njemačkoj su danas postavljene