DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 62     <-- 62 -->        PDF

a) neimpregnirani:
bukovinaborovina .
b) impregnirani (Riiping):
3 godine8 „
40 godina
30 ,,
hrastovina 18 ,, 32 „
Upadljivo je, da se primjenom štedne metode osobito produžuje


trajanje bukovo g praga i to za 13-puta a kod borovog i hrastovog
neuporedivo manje (4 odnosno 2-puta). To znači ,da primjena katranskog
ulja ne samo produžuje prirodno trajanje već i mijenja razmjer upotrebivosti
raznih vrsta drveća. Bukovina, koja u prirodnom stanju jedva postizava
trajnost od koje 2 godine, nakon konzerviranja premašuje borovinu
i hrastovinu. Ona radi toga uvođenjem štedne metode dolazi na prvo
mjesto te kod izrade pragove istiskuje sve druge vrste. Tu leži druga i ne
manje značajna zasluga štedne metode.


5) Unatoč ovog uspjeha tehnika i nadalje pokušava usavršiti primjenu
solnih konzervansa. Na temelju rezultata dugogodišnjih istraživanja
našeg zemljaka Vasilija Malenk.ović a (kojeg strana naučna
literatura pogrešno smatra Austrijancem) o primjeni fluorovih spojeva
pronađeno je novo zaštitno sredstvo početkom XX. stoljeća, koje nema
nedostataka dosad navedenih solnih konzervansa. To su t. zv. »U-soli«
(U = Unauslaugbarkeit), koje po Malenkovićevom receptu proizvode i
iskorišćuju razni njemački industrijalci od 1907. godine na ovamo. To su
Wolman, Peters i Pflug u tvornicama Riitgers te Rabanus u laboratorijima
I. G. — Farben (Uerdingen). Danas su antiseptici ove vrste u svijetu
poznati pod nazivom WOLMANOVIH SOLI i nalaze široku primjenu u
gotovo svim kontinentima. Alj kolikogod su Malenkovićevi nalazi i po
njima proizvedeni preparati (triolit, thanalit, trioxan i t. d.) izazvali čitavu
revoluciju u impregnaciji naročito kod rudničkih podgrada, tt-stupova,
brodske građe i građevinskih konstrukcija, nisu kod željezničkih
pragova uspjeli potisnuti kreozotiranje po Riipingovoi štednoj metodi. Oni
tek u najnovije vrijeme dolaze u upotrebu kod naknadne zaštite impregniranih
pragova (primjena wolmanita, bolita i pentaklorfenonatrija). Do
sada ova primjena nije izašla iz okvira eksperimenata (Austrija, Švedska)
pa se na rezultate mora čekati.


Razvoj je daljnjih istraživanja upotrebe solnih rastvora za našu zemlju
od vrlo velikog značenja. Katransko ulje moramo u velikim količinama
(oko 16.000 tona godišnje) uvoziti iz inostranstva, dok za produkciju
solnih konzervansa imamo uvjeta za podizanje vlastite industrije. Već smo
počelj proizvoditi nekoje preparate kao ksilon, pentaklorfenol i dinitrofenol,
a kako izgleda, ubrzo ćemo početi proizvoditi i Wolmanove, arsenove
i druge vrste soli na bazi natrijevog fluorida, bikromata i dinitrofenola.


počeci patologije


Razvoj naučnog istraživanja uzročnika truljenja ide mnogo polaganije
nego otkrivanje antiseptika i impregnacionih postupaka. Prvi se uređaji
za kreozotiranje željezničkih pragova podižu već 1839. godine. Prvu
pak industrijsku instalaciju za kijaniziranje izgrađuje godinu dana kasnije
(1840) kemičar A. Maye r za željeznice tadanje vojvodine Baden,
a 1849. godine podiže uprava željeznice Koln—Minden prvi pogon po
Bethellovom sistemu. Oko 1870. godine imaju gotovo sve evropske zemlje


316