DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 62 <-- 62 --> PDF |
a) neimpregnirani: bukovinaborovina . b) impregnirani (Riiping): 3 godine8 „ 40 godina 30 ,, hrastovina 18 ,, 32 „ Upadljivo je, da se primjenom štedne metode osobito produžuje trajanje bukovo g praga i to za 13-puta a kod borovog i hrastovog neuporedivo manje (4 odnosno 2-puta). To znači ,da primjena katranskog ulja ne samo produžuje prirodno trajanje već i mijenja razmjer upotrebivosti raznih vrsta drveća. Bukovina, koja u prirodnom stanju jedva postizava trajnost od koje 2 godine, nakon konzerviranja premašuje borovinu i hrastovinu. Ona radi toga uvođenjem štedne metode dolazi na prvo mjesto te kod izrade pragove istiskuje sve druge vrste. Tu leži druga i ne manje značajna zasluga štedne metode. 5) Unatoč ovog uspjeha tehnika i nadalje pokušava usavršiti primjenu solnih konzervansa. Na temelju rezultata dugogodišnjih istraživanja našeg zemljaka Vasilija Malenk.ović a (kojeg strana naučna literatura pogrešno smatra Austrijancem) o primjeni fluorovih spojeva pronađeno je novo zaštitno sredstvo početkom XX. stoljeća, koje nema nedostataka dosad navedenih solnih konzervansa. To su t. zv. »U-soli« (U = Unauslaugbarkeit), koje po Malenkovićevom receptu proizvode i iskorišćuju razni njemački industrijalci od 1907. godine na ovamo. To su Wolman, Peters i Pflug u tvornicama Riitgers te Rabanus u laboratorijima I. G. — Farben (Uerdingen). Danas su antiseptici ove vrste u svijetu poznati pod nazivom WOLMANOVIH SOLI i nalaze široku primjenu u gotovo svim kontinentima. Alj kolikogod su Malenkovićevi nalazi i po njima proizvedeni preparati (triolit, thanalit, trioxan i t. d.) izazvali čitavu revoluciju u impregnaciji naročito kod rudničkih podgrada, tt-stupova, brodske građe i građevinskih konstrukcija, nisu kod željezničkih pragova uspjeli potisnuti kreozotiranje po Riipingovoi štednoj metodi. Oni tek u najnovije vrijeme dolaze u upotrebu kod naknadne zaštite impregniranih pragova (primjena wolmanita, bolita i pentaklorfenonatrija). Do sada ova primjena nije izašla iz okvira eksperimenata (Austrija, Švedska) pa se na rezultate mora čekati. Razvoj je daljnjih istraživanja upotrebe solnih rastvora za našu zemlju od vrlo velikog značenja. Katransko ulje moramo u velikim količinama (oko 16.000 tona godišnje) uvoziti iz inostranstva, dok za produkciju solnih konzervansa imamo uvjeta za podizanje vlastite industrije. Već smo počelj proizvoditi nekoje preparate kao ksilon, pentaklorfenol i dinitrofenol, a kako izgleda, ubrzo ćemo početi proizvoditi i Wolmanove, arsenove i druge vrste soli na bazi natrijevog fluorida, bikromata i dinitrofenola. počeci patologije Razvoj naučnog istraživanja uzročnika truljenja ide mnogo polaganije nego otkrivanje antiseptika i impregnacionih postupaka. Prvi se uređaji za kreozotiranje željezničkih pragova podižu već 1839. godine. Prvu pak industrijsku instalaciju za kijaniziranje izgrađuje godinu dana kasnije (1840) kemičar A. Maye r za željeznice tadanje vojvodine Baden, a 1849. godine podiže uprava željeznice Koln—Minden prvi pogon po Bethellovom sistemu. Oko 1870. godine imaju gotovo sve evropske zemlje 316 |