DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 61     <-- 61 -->        PDF

pa se kod ove razgradnje oslobađa solna kiselina. Ona s jedne strane sama napada
drvo a s druge strane nagriza gvozdene dijelove (tirfone, izolatore, podložne pločice).
Objavljena su istraživanja željezničke uprave u Braunschweigu pokazala, da su se
pragovi, koji su 1851. god. nakon impregnacije cinkloridom bili ugrađeni, već nakon
4,5 godina morali izvaditi zbog nastale truleži (Ispor. Schmidt: Die Trankung der
holzernen Eisenbahnschwellen mit Chlorzink und mit karbonsaurehaltigen Teerol, —
Organ fiir Fortschritte des Eisenbahnwesens, 1897). U Pruskoj se u namjeri paraliziranja
nepovoljnih svojstava cinklorida neko vrijeme pokušavalo miješati einklor´dovu
lužinu s katranskim uljem. Ali tu su nastale poteškoće kod pripreme mješavine, pa
je i ova metoda konačno napuštena. Nepovoljna su svojstva cinklorida uzrokom, da
se već u drugoj polovini XIX. stoljeća njemački stručnjaci bave mišlju, da se impregnacija
i upotreba drvenih pragova uopće napusti te da se pragovi izrađuju iz drugih


materijala.


2) Ni pronalazak živinog klorida odnosno sublimata nema velike važnosti za
impregnaciju pragova. Ovaj je antiseptik predložio H o m b e r g još 1705. godine,
ali ga u tehniku konzerviranja uvodi Kya n tek 1840. god. Prednost mu je pred
cinkloridom u tome, što je više fungicidan i sto se čvrsto vezuje na drvna vlakna i
potom teško izlužuje. Međutim se prema Sandermannovi m istraživanjima
sublimat može otopiti pomoću izvjesnih kiselina u tlu, pa kijanizirani komadi vrlo
brzo trule u gornjem zračnom horizontu. Osim toga se kod natapanja drveta s općenito
uvedenom 0,66n/o sublimatnom otopinom postizava razmjerno neznatno dubinsko
djelovanje. Ova se činjenica ima djelomično pripisati tome, da se (HgCl)2 kod kontakta
s drvetom reducira na kalomel (Hg2Ch). Nadalje i sublimat žestoko napada
željezo i drugfe metale. Napokon se impregniranje sublimatom mora vršiti kod potamnjelog
svijetla, jer danje svijetlo djeluje na sublimat reduktivno.


3) Za željezničke se pragove pokazala beskorisnom i primjena modre galice
odnosno vitrijola po poznatoj Boucherie-ovoj metodi. Boucheri e je svoju metodu
hidrostatskog pritiska dzgradio 1838. godine. Glavni razlog neupotrebivogti leži
u tome što u pojedinim tlima — naročito u zemljištima koja sadržavaju vapna i dušika
— bakarni sulfat vrlo lako podbaci. Osim toga nekoje gljive kao na pr. Polypoms
vaporarius kao vrlo rezistentne nesmetano razaraju impregnirano drvo. Posebno
je nepovoljno svojstvo bakarnog sulfata u tome, što se njegovi rastvori ne
mogu upotrebiti kod metode pritiska u cilindru, jer jako napadaju stijene cilindra. U
nekim okolnostima nastaje ovdje u drvu putem hidrolize oslobođena sumporna kiselina
a ta razorno djeluje na strukturu drveta.


4) Jedino se katransko ulje pokazalo kao prikladno za konzerviranje


pragova. U tehniku ga impregnacije uvodi Bethel l 1835. godine. Kod


svoje se je metode Bethell oslonio na postupak s cinkloridom t. j . na uti


skivanje katranskog ulja u drvo i to u punoj količini (Volltrankverfahren).


Metoda je 1849. god. uvedena u Njemačkoj. Međutim zbog velikog po


troška katranskog ulja (za 1 m3 borovog drveta 200—250 kg) i naglog di


zanja cijene metoda je brzo postala vrlo skupa, te ni ona nije imala izgleda


da će se održati.


God. 1902. pronalazi Wasserman n novu štednu metodu, koju


1905. god. praktički primjenjuje Riiping. Dok se kod metode punog pu


njenja ispunjavaju katranskim uljem svi stanični prostori i stjenke u


drvu, dotle se kod postupka po Riipingu ispunjuju konzervansom samo


stanične stjenke. Radi toga se kod štedne metode potrošak antiseptika


neuporedivo manji te iznosi po m3:


bukovine 145—150 kg
borovine 63— 90 „
hrastovine 45 „


Na ovaj je način uspio Riiping potisnuti kod konzerviranja pragova
gova sve druge antiseptike i postupke do te mjere, da u posljednjih 5
decenija ostaje bez konkurencije. Za tu metodu E. Morat h iznosi za
prosječno trajanje impregniranih- pragova slijedeće podatke:


315