DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 6     <-- 6 -->        PDF

setaka stojećih stabala po tabeli 2. Recimo, da ona iznosi a silva. Zatim se
ta stabla sruše i u oborenom se stanju sekcioniranjem utvrdi njihova realna
b
drvna masa — recimo b m3. Korekcioni faktor iznosi: —. Tim faktorom


a
množi se drvna masa na panju, izražena u silvama, da se dobiju realni
kubni metri.


Korekcioni faktor nema karakter konstante; on se u toku vremena
mijenja, jer se oblični broj stabala mijenja. Bude li gospodarenje intenzivnije,
korekcioni faktor će imati tendenciju povećavanja. Stoga ga u Švicarskoj
upotrebljavaju za kontrolu gospodarenja.


Mjesto jedinstvene, generalne tarife u silvama mogu se upotrijebiti
bilo koje jednoulazne lokalne tablice, no pri tom treba imati pred očima,
da kubni metri tih tablica imaju karakter silva, pa ih treba pomnožiti s korekcionim
faktorom, da bi dobili realne kubike. Kad smo jednom izabrali
neku tablicu, za kontrolnu metodu je nužno, da tu istu tablicu primijenimo
pri svim daljnjim inventurama i utvrđivanjima drvne mase na panju.


3. Kontrolna perioda
Zbog pogrešaka inventure, koje su neizbježive, kontrolna perioda ne
smije biti prekratka. U protivnom slučaju mogu se dobiti krivi, pa čak i
negativni rezultati o prirastu.


Duljina kontrolne periode zavisi prvo, od površine odjela, odnosno
odsjeka, na koji se kontrolna metoda primjenjuje i, drugo, od postotka
prirasta, kojim dotična sastojina prirašćuje. Na tom području vršio je
istraživanja K A. Meye r u Švicarskoj, te je došao do nekih rezultata,
koje donosimo u tabeli 3.


Tabela 3.


Procentualne pogreške u obračunu prirasta za različite kontrolne periode i različite
postotke prirasta na površ´ni odjela od 10 ha.


Kontrolna perioda (n) Postotak prirasta (p)
Godine 1 2 3
Srednja procentualna pogreška u obračunu prirasta
6 10,0 5,0 3,3
8 7,5 3,8 2,5
10 6,0 3,0 , 2,0
12 5,0 2,5 1,7
15 4,0 2,0 1,3
20 3,0 1,5 1,0


Maksimalna procentualna pogreška u obračunu prirasta
6 25,0 12,5 8.3
8 18,0 9,5 6,2
10 15,0 7,5 5,0
12 12,5 6,2 4,2
15 10,0 5,0 3,2
20 7,5 3,8 4,5


Iz tabele 3 vidimo, da se u šumama, koje prirašćuju sa 2% prirasta
godišnje i u kojima se površina odjela kreće oko 10 ha (kao što je to u Švicarskoj)
može uzet: kontrolna perioda od 8 godina, ako se zadovoljavamo