DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čom, crnom johom i brezom, šuma »visoki grond« sa grabom, lipom, hrastom, javorom j vezom te sa pojedinačnim smrčama, »niski grond« u kojem uz grab dolazi javor, hrast, sitnolisna lipa, crna joha, smrča i jasen. Dio bjalovješke prašume u površini 4766 ha izdvojen je kao rezervat. U okolici Varšave nalaze se ostaci stare Kampinoske ili Kozienicke prašume. U Svientokžiskim gorama nalaze se ostaci t. zv. Jelove prašume sa jelom i bukvom i sa prirodnim ostacima ariševih šuma (L. p o 1 o n i c a) na Helmovoj gori. Između Visle i Sana nalazi se Sandamierska prašuma. Nekoć su tu bile mješovite šume, a danas dominira bor sa primjesom smrče i breze. Jedino na uzvisinama dolaze sastojine bukve i jele, a u dolinama mješovite šume. rr*. SI. 2 — Karta poljskih šuma Nazivi važnijih prašuma (»pušč«): 1 — Augustowska, 2 — Bialowieska, 3 — Knyszynjska, 4 — Kurpiowska, 5 — Piska, 6 — Kampinoska, 7 — Kozienicka, 8 — Swentokrzyska, 9 — Sanđomierska, 10 — Solska, 11 — Karpacka, 12 — Niepolomicka, 13 — Donjo-šleski borici, 14 — Rzepinska, 15 — Bukowa, 16 — Wkrzanska, 17 — Gole niowska, 18 — Tuholski borici, 19 — Nadnotecka. 000 — granice vojvodstava. Istočno od Krakova leži Niepolomicka prašuma. Nakon pred 100 godina provedenih melioracija danas je to vrijedan i dobro gospodaren kompleks borovih šuma. Južno od Torunja i Bidgošća proteže se dugi pojas borovih sastojina nazvanih »Tuholski borici« (117.000 ha). Dugogodišnjim lošim gospodarenjem te su šume pretvorene u jednodobne borove monokulture. Ovdje je 304 |