DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ŠUME I ŠUMARSTVO POLJSKE* Prof. mgr. inž. Edward Kaminski, Warszawa 1. Prirodne karakteristike Poljska se nalazi u srednje-evropskom području mješovitih šuma. Na zapadu Poljske proteže se zona listopadnih, a na istoku zona četinjastih šuma. Na jugoistoku se nastavlja zona stepske flore, a u Tatrama se susreće, iako uska, alpska zona. Djelovanjem čovjeka su uništene stare prašume listača i mješovitih vrsta drveća u kojima su pretežno dolazili bor, hrast i grab, a na njihovom mjestu su umjetno podignute sastojine četinjača, koje danas zapremaju preko 85% ukupne površine šuma. Kao posljedica razvoja poljoprivrede te brojnih i teških ratova smanjena je prvotna površina šuma tako da šumovitost iznosi danas samo oko 24%. Šume nisu ravnomjerno raspoređene. Najšumovitija su zapadna, sjeverna i južna vojvodstva, a najmanje šuma nalazimo u centralnim vojvodstvima. Podaci o šumovitosti Poljske, ukupnoj površini šuma i površini šuma koja otpada na jednog stanovnika dati su u tabeli br. 1. Šumovitost Poljske Tablica br. 1 Vojvodstvo Ukupna Površin3 Šumovito: 3t Broj Broj Na 1 stanov. površina šuma stanovnika stanovnika otpada km2 000 ha °/o u 000 na 1 km2 šuma ha 1. Varšava 29 858 525,0 17,3 3 356 112 0,16 2. Bidgošć 20 770 430,7 20,7 1644 79 0,26 3. Poznanj 26 925 558,9 20,7 2 337 87 0,24 4. Lodz 17 416 295,3 16,9 2 294 132 0,13 5. Kielce 19 382 449,7 23,2 1801 93 0,25 6. Lubel 24 885 477,9 19,2 1 762 71 0,27 7. Bialistok 23 160 527,6 22,8 1077 47 0,49 8. Olštin 20 980 485,4 23,1 847 40 0,59 9. Gdanjsk 10 917 260 1 23,8 1 154 106 0,23 10. Košalin 17 915 571,5 32,0 655 37 0,87 11. Šćećin 12 737 321,7 25,3 702 55 0,46 12. Zelenagora 14 514 604,2 41.7 729 50 0,83 13. Vroclav 19 052 495,7 26.0 2 077 109 0.23 14. Opol 9 509 240,1 25,4 908 96 0,24 15. Katovice 9 484 281.1 29,6 3 139 331 0,09 16. Krakov 15 549 401.6 25,8 2 458 158 0,16 17. Zešov 18 677 540,9 29,0 1 595 85 0,36 Svega : 311730 7467,9 24,0 28 535 92 0,26 Iz navedenih podataka vidi se da se Poljska obzirom na šumovitost nalazi na evropskom prosjeku. U poljskim šumama je najrasprostranjenija vrsta bijeli bor (P. s i 1 v e s t r i s), koja se susreće na cijelom području, a ide do visine 700—800 m nad morem. Po površini na drugom mjestu dolazi smrča (P. e x c e 1 s a). Nema je jedino u uskom pojasu centralne Poljske. Jela (A. a 1 b a) je malo zastupana u karpatskim šumama, u kotlini Sandomieža i na Lubelskim i Malopoljskim visoravnima. Od ostalih četi * Članak koji je za Šumarski list napisao Prof. ing. Eduard Kaminski pod gornjim naslovom, preveo je na naš jezik prof. Roko Benić. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
njača u malim količinama dolaze evropski ariš (L. e u r o p e a) i poljski ariš (L. p o 1 o n i c a) te limba (P. c e m b r a) i krivulj (P. m u g h u s). Prirodni areal listača u Poljskoj zastupan je mnogim vrstama. Od njih dolazi na prvom mjestu bukva, čije veće sastojine nalazimo u Podkarpatima i na Pomorju, a manje u Velikopoljsku, na Lubelskoj visoravni, na Svientokžiskim gorama i na Sudetima. Hrast (lužnjak i kitnjak) pridolaze u cijeloj Poljskoj izuzev planinske predjele. Od ostalih listača susreću se: grab, crna joha, breza (B. verrucosa i B. pubescens)i jasika, koje gdjegdje tvore bilo čiste bilo mješovite sastojine. Pojedinačno dolaze u mješovitim sastojinama: obična joha (A. i n c a n a), jasika, vez, javor gorski i mlječ, lipa (T. cordata i T. plathypholia), mukinja i brekinja. Od stranih vrsta pojedinačn6 susrećemo duglaziju, borovac i crni bor. Procentualni sastav pojedinih vrsta po površini i masi donosimo u tablici 2. , Učešće šumskih vrsta u šumama pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije prema stanju 1. I. 1957. Tablica br. 2 Četinjače Listače Učešće Ukupno Svega bor i smrča i Svega hrast, bukva breza, Vn ar:š jela jasen, grab joha javor, jasika, vez topola 1. Površina °/o 100,0 83,7 73,1 10,6 16,3 5,3 4,4 6,6 2. Drvna masa a/o 100,0 83,6 64,2 19,4 16,4 5,0 7,1 4,3 Raznorodnost klimatskih i stanišnih prilika uvjetovala je da navedene vrste drveća dolaze u čistim i mješovitim sastojinama odnosno primješane u raznom omjeru. Obzirom na tipološko-šumske zajednice cijelo područje Poljske se dijeli na osam područja i tridesetšest prirodno-šumskih okružja (SI. 1), a u zavisnosti od prirodno-klimatskih uslova. U okviru tih područja razlikuje se niz lokalnih tipova šuma. U nizinama se nalaze ovi tipovi šuma: 1. — Bor suhi, svježi, vlažni i močvarni. To su čiste jednodobne borove sastojine sa primiješanima smrčom, brezom, johom i jasikom. 2. — Bor miješani svježi i vlažni tip. To su sastojine sa 50—80% jednodobnog bora sa kojim u smjesi dolaze grab, hrast, bukva, smrča, a gdjekad i jela. 3. — Mješovita šuma u kojoj prevladava kvalitetni bor sa bukvom i hrastom. 4. — Šuma listača, svježa, vlažna i močvarna. To su mješovite raznodobne sastojine hrasta, bukve i jasena u kojima četinjače dolaze samo u neznatnoj primjesi ili ih uopće nema. U ovisnosti od stupnja primjese razlikuju se: šuma graba, bora i hrasta; šuma bora, smrče i hrasta, šuma bora, jele i hrasta, šuma bukve, bora i hrasta, šuma graba i hrasta, šuma graba, smrče i hrasta (t. zv. »visoki grond«), šuma graba, jasena i hrasta (»niski grond«), hrastova šuma, šuma hrasta i bukve i šuma graba, jasena i hrasta ili t. zv. livadna šuma koju nalazimo u dolinama i poplavnom području rijeka. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
5. — Ols. To su sastojine koje se protežu na vlažnim i mokrim terenima i u kojima glavnu vrstu predstavlja crna joha. Razlikuje se: a) jasenov ols sa jasenom i crnom johom, te primiješanim vezom, hrastom, brezom, jasikom i topolom; b) tipični ols ili jošići sa 80% crne johe i primiješanima brezom, jasenom, smrčom, vezom i jasikom. * 33 ´ 2/,´ .´ fne-.i,´ .. ,-..-di,tln!c \™y — "V -i J6 Jr SI. 1 — Podjela Poljske na prirodna šumska područja i okružja Područja (krainy) (srednje godišnje količine oborina u mm i srednja godišnja temperatura u *C) „ I. Baltičko područje: 545 — 628; + 7.6 II. Mazursko-Podlasko područje: 563 — 622; + 6.7 III. Velikopoljsko-Pomorsko područje: 505 — 593; + 7.6 IV. Mazoviecko-Podlasko područje: 523 — 556; + 7.4 V. Šlesko područje: 605 — 709; + 8.1 VI. Područje srednje-poljskih visoravni: 552 — 718; + 7.6 VII. Sudetsko područje: gornja regija — 1100; + 2.4 donja regija — 600; + 5.0 VIII. Karpatsko područje: prelazni pojas — 712 — 870; + 8 gornja regija — 1200; + 4.7 donja regija — 800; + 7 Okružja (dzielnice) 1. Nadmorski pojas; 2. Pomorsko pojezerje; 3. Zulavi; 4. Elblansko-Varmijsko; 5. Mazursko pojezerje; 6. Suvalsko pojezerje; 7. Podlaske pušče; 8. Sjeverno-Mazoviecko; 9. Lubusko; 10. Velikopoljsko-Kujavska nizina; 11. Krajenjsko-Pomorsko; 12. Tuholski borici; 13. Notecka pušča; 14. Dobž´njsko-Helminsko pojezerje; 15. Mazoviecko-Pođleska nizina; 16. Lukovsko-siedlecka visoravan; -17. Istočno-podlasko; 18. Helmsko; 19. Donjošlesko; 20. Vroclavska kotlina; 21. Gornjošlesko pobrežje; 22. Sudetsko predgornje; 23. Tžebnicko; 24. Krak.-vielunjska jura; 25. Lodzko-Radomska uzvisina; 26. Nidzianjska potolina; 27. Svientokziske gore; 28. Lubelska uzvisina; 29. Rostoče; 30. Sandomiežka nizina; 31. Sandomiežka uzvisina; 32. Karpatsko prigornje; 33. Šleski Beskidi i Bajogorski lanac; 34. Visoki i Niski Beskidi; 35. Podhvale; 36. Tatre. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U brdskim terenima dolaze četiri glavna tipa šuma. 1. Šuma planinskog bora i smrče. To su jednodobne sastojine u kojima uz navedene vrste u smjesi dolaze bukva, jela, javor, ariš i limba. Ovaj tip šume nalazimo na visinskoj regiji od 900—1350 m nadmorske visine. 2. Šuma brdskog bora. To su jednodcbne sastojine smrče sa primiješanim listačama (bukva do 20%) na visini 650—900 m nadmorske visine u Sudetima. 3. Brdska šuma — obuhvaća raznodobne tipove mješovitih šuma na 400—950 m nadmorske visine. Obzirom na vrste drveća ovdje razlikujemo: šumu smrče, jele i bukve, šumu bukve (t. zv. brdski bukvici) na brdskim vrhuncima, mješovitu šumu bukve sa 30—50% bukve uz smrču, bor ili jelu, šumu bukve i jele u kojoj dominira jela, a u smjesi dolaze uglavnom bukva i ariš, te uz to pojedinačno jasen, javor, breza, bor i crna joha. 4. Brdski ols — to su brdski jošići uz primjesu mekih vrsta listača u dolinama i poplavnom području rijeka. Brojčane podatke o rasprostranjenju pojedinih tipova šuma donosimo u tablici 3. t Učešće raznih tipova šumskih zajednica Tablica br. 3 Tip šumske zajednice % 1. Suhi bor 9,8 2. Svježi i vlažni bor 40,9 3. Močvarni bor 0,6 4. Mješoviti bor (svježi i vlažni) 20,3 5. Mješovita šuma 10,7 6. Šuma listača (svježa, vlažna i livadska) 5,4 7. Ols — jasenov 0,6 8. Ols — tipični 2,5 9. Gornja regija (smrčev, planinski bor) 0,4 10. Donja regija (brdski mješoviti bor, brdska šuma) 8,8 Svega: 100,0 Iz tablice se vidi da u poljskim šumama dominiraju zajednice bora (red. br. 1, 2, 3, 4, 5 iz tablice 3 sa 82.1%). Bor nalazi u Poljskoj optimalne uslove svoga razvoja u Evropi. Prosječni bonitet borovih sastojina iznosi 2.6. U tim uslovima bor obrazuje drvo odličnih tehničkih svojstava. Postoje neki naročito vrijedni ekotipovi bora kao što su to taborski i augustovski bor. Šume se ne nalaze u velikim kompleksima, nego su razbacane među poljoprivrednim zemljištem. Samo nekoliko velikih kompleksa predstavlja ostatke starih prašuma iskrčenih u prošlim stoljećima (si. 2). Na sjevero-istočnoj granici u porječju Nareva i Jasiolde nalazi se Bjalovješka prašuma (»Puszcza Bialowieska«). Ona zaprema oko 133 tisuće ha od čega se u ´poljskim granicama nalazi 58 tisuća ha, a ostatak u SSSR-u. Šume Bjalovješke. prašume se nalaze najbliže prvotnom stanju, te predstavljaju u Srednjoj Evropi jedinstveni kompleks djevičanskih prašuma, koje nisu naročito izmijenjene djelovanjem čovjeka. Ističu se bogatstvom vrsta, te prastarim hrastovim, lipovim, smrčevim i borovim stablima. U području prašume nalaze se ovi tipovi šuma: šuma borova, četinjasta šuma bora i smrče, mješovita šuma u kojoj preteže bor sa smr |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čom, crnom johom i brezom, šuma »visoki grond« sa grabom, lipom, hrastom, javorom j vezom te sa pojedinačnim smrčama, »niski grond« u kojem uz grab dolazi javor, hrast, sitnolisna lipa, crna joha, smrča i jasen. Dio bjalovješke prašume u površini 4766 ha izdvojen je kao rezervat. U okolici Varšave nalaze se ostaci stare Kampinoske ili Kozienicke prašume. U Svientokžiskim gorama nalaze se ostaci t. zv. Jelove prašume sa jelom i bukvom i sa prirodnim ostacima ariševih šuma (L. p o 1 o n i c a) na Helmovoj gori. Između Visle i Sana nalazi se Sandamierska prašuma. Nekoć su tu bile mješovite šume, a danas dominira bor sa primjesom smrče i breze. Jedino na uzvisinama dolaze sastojine bukve i jele, a u dolinama mješovite šume. rr*. SI. 2 — Karta poljskih šuma Nazivi važnijih prašuma (»pušč«): 1 — Augustowska, 2 — Bialowieska, 3 — Knyszynjska, 4 — Kurpiowska, 5 — Piska, 6 — Kampinoska, 7 — Kozienicka, 8 — Swentokrzyska, 9 — Sanđomierska, 10 — Solska, 11 — Karpacka, 12 — Niepolomicka, 13 — Donjo-šleski borici, 14 — Rzepinska, 15 — Bukowa, 16 — Wkrzanska, 17 — Gole niowska, 18 — Tuholski borici, 19 — Nadnotecka. 000 — granice vojvodstava. Istočno od Krakova leži Niepolomicka prašuma. Nakon pred 100 godina provedenih melioracija danas je to vrijedan i dobro gospodaren kompleks borovih šuma. Južno od Torunja i Bidgošća proteže se dugi pojas borovih sastojina nazvanih »Tuholski borici« (117.000 ha). Dugogodišnjim lošim gospodarenjem te su šume pretvorene u jednodobne borove monokulture. Ovdje je 304 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 51 <-- 51 --> PDF |
poznati rezervat tise. U zapadnom dijelu zemlje nalaze se veći kompleksi »Lužički borici«, te Žepinjska, Vkžanjska, Bukova i Golemiovska prašuma. Sjeverno od Noteca nalaze se Notecka i Rounicka prašuma, a na Mazurskim jezerima Borecka prašuma. U planinama (Sudeti i Zapadni Karpati) prevladavaju šume smrče i smrče i bukve, koje čine veće komplekse. Na istočnom dijelu Karpata nalaze se brojni kompleksi mješovitih šuma. 2. Gospodarenje šumama U ekonomskom smislu Poljska je industrijsko-poljoprivredna zemlja, koja izgradnjom socijalizma treba da postane poljoprivredno-industrijska zemlja. Stupanj gospodarskog iskorišćenja ukupne površine zemlje vidi se iz toga, što 65,4% površine zemlje otpada na poljoprivredno zemljište (oranice i voćnjaci 52.0%, livade i pašnjaci 13.4%), 24.0% na šume, a 10.6% na vode i neplodne površine. Po vlasništvu, šume su državne i privatne. Glavnina državnih šuma (6,013.900 ha ili 81.3% svih šuma) je pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije, a neznatnim dijelom (140.000 ha ili 1.9%) upravljaju druga ministarstva. Površina privatnih šuma iznosi 1,253.500 ha ili 16.8%. Dekretom o nacionalizaciji iz 1945. god. u privatnom vlasništvu su ostale šume do 20 ha površine. Glavni cilj gospodarenja u šumama je ostvarenje potrajnosti produkcije i iskorišćavanja radi dobivanja drvnih i sporednih proizvoda šuma u cilju namirenja potreba narodnog gospodarstva te ostvarenja općih funkcija šume (kulturne potrebe, naučne potrebe i t. d.). Sve šume podijeljene su u dvije grupe: U I. grupi nalaze se zaštitne šume (poljozaštitne, vodozaštitne, rezervati, narodni parkovi, šume za rekreaciju, zeleni pojasi). Na zaštitne šume (I. grupa) otpada 757.000 ha ili 10.1%, među kojima se nalazi 58.000 ha rezervata. U šumama I. grupe dozvoljeno je iskorišćavanje samo u razmjerima, da se njime pomaže uspostavi stanja zbog kojeg su šume proglašene zaštitnima. Gospodarske šume, čiji je glavni cilj produkcija drva, svrstane su u II. grupu. Njihova površina iznosi 6,710.000 ha (89.9% svih šuma). U šumama II. grupe provodi se normalno gospodarenje na principima organizacije socijalističkog šumskog gospodarstva. Organizacija i provođenje šumskog gospodarstva temelji se na podstavkama perspektivnog plana razvoja šumske privrede sa ciljem, da se postigne najviša moguća proizvodnost i puno korjštenje dostignuća nauke i tehnike. Gospodarenje u državnim šumama vrši se na temelju uređajnih planova, koji su izrađeni po nadšumarijama, koje sa prosječnom površinom od oko 7 hiljada ha tvore prirodno—gospodarske cjeline u granicama općih administrativnih jedinica. Za sve državne šume postoje gospodarski elaborati. U privatnim šumama provodi se samo brzo inventarizacija. Ovdje se uglavnom radi o sitnim seljačkim šumama prosječne površine 1.3 ha. Razmjer dobrih razrada po površini i drvnoj masi donosimo u tablici br. 4 Prosječna drvna masa u šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Razmjer dobrih razreda po površini i masi Tablica br. 4 Dobni razred . Površina °/o Drvna masa % Čistine, proplanci i nepošumljene sječine 4,0 — I. dobni razred 30,2 — II. « « 21,3 15,5 III. « « 17,3 26,9 IV. « « 13,2 28,8 V. « « 7,9 22,3 VI. i viši dobni razredi 6,1 6,5 Svega: 100,0 100,0 iznosi oko 200 m3/ha, a ukupna drvna masa u državnim šumama je oko 600 miliona m3 (tablica 5). V Totalna drvna masa (stanje 1. I. 1956. g.) Tablica br. 5 Organ upravljanja šumama Drvna masa u m3 Svega Četinjače Listače 000 m3 %> 1 Šume Min. šuma i D. I. 445,4 88,0 533,4 88,9 2. Sume ostalih ministarstava 13,0 1,6 14,7 2,4 3. Privatne šume 43,8 5,2 49,0 8,2 4. Pojedi: načna stabla* — 3,2 3,2 0,5 Svega: u 000 m3 502,3 98,0 600,2 100,0 u «/o 83,7 16,3 100,0 — * To je drveće na osamici ili u grupama izvan šuma kao drvoredi uz putove i si. Prosječni prirast po 1 ha u državnim šumama je oko 2 m3, a u privatnim šumama oko 0.50—0.70 m3. Ukupni godišnji prirast šuma iznosi oko 13 miliona m3 totalne drvne mase, a etat je oko 9,5 miliona m3 glavnog prihoda i 3.4 m3 međuprihoda (prorede i čišćenje). Glavnu masu šuma čine jednodobne šume četinjača sa kojima se gospodari čistim sječama. Jedino u šumama listača i raznodobnim mješovitim šumama te djelomično u planinskim predjelima provodi se preborno gospodarenje. Čistim sječama gospodari se na 83%, a prebornim samo na 17% šuma. Pošumljavanje se vrši umjetno na 96.6% površina, a prirodno samo na 3.4% površine. Godine 1956./57. pošumljenio je ukupno 150.900 ha od čega je otpadalo na državne šume pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije 80%. 3. Iskorišćivanje šuma Do godine 1949. godišnji obujam sječa nije bio veći od prirasta i iznosio je oko 12 mil. m3. U vezj sa obnovom zemlje pristupilo se tada povećanim sječama tako da se je 1956. obujam sječe popeo na 20.3 mil. m3 drveta. Danas je obujam sječa nešto manji, kako se to vidi u tablici br. 6. 306 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Obujam sječa i globalna šumska produkcija u 1957. god. Tablica br. 6 Specifikacija Šume pod upravom i dr. ind. Minist. drž. š. šume ukupno 1. Drvna masa šuma u 000 m3 170661 68,3 17134,4 805,0 17939,4 u (0/o 95,1 0,4 95,5 4,5 100,0 2. Sa 1 ha šumske površine iskorišćava se u m3 2,8 0,5 2,8 0,6 2,4 3. Ukupna produkcija ´%> 96,5 0,3 96,8 3,2 100,0 Min šuma Drug ih Svega Privat. Sve- Napomena : U globalnoj produkciji iskazana je vrijednost drveta kao sirovine, sporednih proizvod3, ubijene divljači kao i prihod od šumsko-poljskog gospodarenja, čistina i starih sječina. Kao što se vidi glavni producent drveta su državne šume pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije. Privatne šume iako sudjeluju u površini sa 17% sudjeluju u produkciji drvne mase svega sa 4.5%, što je u vezi sa njihovom niskom produktivnošću. U tablici br. 7 donosimo količinu proizvedenih sortimenata u državnim šumama. sortimenti proizvedeni u šumama pođ upravom Min. šuma i drv , industrije u gosp. godini 1956./57. Tablica br. 7 Sortimenti 000 m3 % »/« Ukupna masa na panju 19352,6 100,0 Krupno drvo: 17066,1 88,2 100,0 Iskorišćeno drvo 15480,1 90,7 u tome: pilanski trupci 9502,0 57,1 furnirski trupci i trupci za ljuštenjs : 268,7 1,8 Trupci za šibice 60,3^ 0,4 Rudničko drvo 2513,6 14,7 Celulozno drvo 1944,3 11,4 Ostalo tehničko drvo 1191,2 4,5 Ogrijevno drvo 1586,0 9,3 Granjevina 2145,1 11,1 Panjevina 141,4 0,7 100,0 sa toga za ind. iskoj. 62,8 44,4 za ogrijev 78,6 55,6 Kao što se vidi najmasovniji sortiment su pilanski trupci (listača i četinjača). Učešće ogrijevnog drva (svega 9.3%) nema naročitog značenja. Nedovoljno se koristi sitna granjevina. U ukupno iskorišćenoj drvnoj masi u državnim šumama u 1957. god. sudjelovale su četinjače sa 14.9 mil. m3 (88.3%), a listače sa 2.1 mil. m3 (11.1%). Na prethodne užitke otpada oko 21% totalne mase, a za 1959. god. planirano je da se masa prethodnih užitaka (prorede, čišćenje) poveća na 33%. Distribucija drveta određena je u Poljskoj zakonskim propisima. Drvo nije predmet slobodne trgovine. Dodjela drveta industriji obavlja se centralno uz određene cijene. Određene količine obloga drveta doznačuju se za potrebe stanovništva i za zanatske potrebe. Prodajna cijena oblog tehničkog drveta iznosi oko 850 zlota za m3 postavno stanica primaoca. 30? |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Procjena na panju se ne vrši i u Poljskoj se ne obračunava šumska taksa. Nadšumarija prodaje drvo po određenim cijenama i sa tim utrškom pokriva sve izdatke, a višak ide u državnu blagajnu. Kao što smo već rekli 83% svih sječa su čiste sječe. One se provode u prugama širine 30—60 m i dužine 100—500 m tako, da prosječna površina sječine iznosi 2—5 ha sa totalnom masom od 400—1000 m3. Sječa i izrada je oko 21% mehanizirana. Mehanizacija je uglavnom provedena jednorukim lančanim pilama težine 11—13 kg (Be-Bo, Partner, Clinton), koji se djelomično koriste i za kresanje grana. Izrada drveta na sortimente u pravilu se vrši kod panja. Pilanski trupci, rudničko drvo i znatni dio celuloznog drveta izrađuje se na sječini u cijelim dužinama i u toj formi se izvozi iz šume do mjesta predaje. Koranje drveta (rudničkog i celuloznog) uglavnom se vrši ručno. Godine 1956. pristupilo se mehanizaciji koranja upotrebom stroja PPK sa noževima te frezama za koranje marke ERVE ((francuski proizvod) i Cambio. Koranje strojevima se uglavnom obavlja na skladištima drva i tvornicama celuloze. Privlačenje se obavlja konjima i traktorima. Uglavnom se upotrebljavaju traktori točkaši domaće produkcije tipa Ursus ili gusjeničari Fiat-55 L te traktori Zetor Super. U brdskim predjelima za transport kratkih sortimenata koriste se u manjoj mjeri žična točila ili gravitacione žičane željeznice. Izvoz ´dugog drveta uglavnom se obavlja traktorima Ursus sa prikolicama ili kamionima, a izvoz kratkog drveta traktorom URSUS i kamionima Tatra 11 i ZIS-151. Znatne količine drveta još uvijek se izvoze konjima. U većim šumskim kompleksima u upotrebi su uskotračne šumske željeznice. Splavari se samo neznatna količina drveta, a žičare se malo koriste kod izvoza a i to pretežno gravitacijske. Stanje mehanizacije šumsko- eksploatacionih radova prikazano je u tablici 8. Mehanizacija izvoza drveta u gosp. godini 1957./58. Tabela br. 8 Sredstvo transporta Specifikacija vlastita tuđa Ukupno 000 m3 ´% 000 m3 % 000 m3 1. Privlačenje 11415,7 100,0 a) konjima 3037,3 26,6 5292,9 49,4 8336,2 73,0 b) traktorima 1870,5 16,4 1076,6 9,4 2947,1 73,0 c) žičarama 138,4 1,2 138,4 1,2 2. Izvoz 14533,5 100,0 a) konji 265.2 1,8 5208,9 35,8 5474,1 37,7 b) traktori i kamioni 6,288,5 43,3 1705,6 11,7 7994,1 55,0 c) šumske željeznice 694,6 4,8 694,6 4.8 d) splavarenje i plavljenje 370,7 2,5 370,7 2,5 Intenzivnost gospodarenja u punoj mjeri ovisi od gustoće saobraćajne mreže. Ukupna dužina svih saobraćajnih sredstava u šumama iznosi oko 128.000 km, tj. oko 2,1 km/100 ha. U stvarnosti znatni dio ovih komunikacija se može koristiti samo zimi ili kod suhog ljeta, jer se radi o zemljanim putevima bez tvrdog kolnika. Samo oko 15.000 km puteva je sposobno za kamionski promet, tj. oko 2.3 km/1000 ha. To su putevi sa izgrađenim gornjim slojem. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Nedostatak šumskih putova naročito je znatan u Istočnim Karpatima, gdje se nalazi oko 150.000 ha nedostupnih šuma od čega se na 60.000 ha radi o prezrelim sastojinama V., VI. i viših dobnih razreda sa drvnom masom, uglavnom bukovine, od oko 18 mil. m3. Mreža puteva u šumama ne zadovoljava iako u podacima nisu uzeti u obzir javni putevi, koji prolaze kroz šume, a i veliki dio šuma se sastoji.od malih enklaviranih površina između poljoprivrednih kultura i kraj javnih puteva. Iskorišćavanje razrednih šumskih proizvoda igra u Poljskoj značajnu ulogu, a naročito je važno smolarenje, čiji razvoj datira još iz vremena 1935.—39. god. kada je u smolarenje uvedena posebna poljska metoda narezivanja bjeljenica. Smolarenje se vrši uglaVnom na mrtvo kroz tri godine prije sječe, kod čega se na stablu postavljaju 1—3 bjeljenice (u prosjeku dvije) a smolari se do visine oko 2 m iznad zemlje. Sezona smolarenja traje od polovine maja do polovine septembra, a po bjeljenici se u sezoni prosječno dobiva oko 2.6 kg smole sa 20—22% terpentina. Godine 1958. započelo se je smolariti stimulacijom uz pomoć kemijskih sredstava (1958. g. 125.000 bjeljenica, a u 1959. god. planirano 2 milijuna bjeljenica). Kao stimulator upotrebljavaju se preparati sumporne kiseline (40% vodeni rastvor sa kaolinskom pastom). Važno značenje među sporednim proizvodima zauzima produkcija smrčeve kore za tanin, koja se skida sa stabala rušenih u ljetnoj sječi, a i sa dubećih stabala prije sječe. I znatne količine raznih šumskih plodina i gljiva, a među njima naročito borovnice čine veliku stavku u eksportu (u Englesku). Sporedni proizvodi u državnim šumama u gosp. godini 1956./57. Tablica br. 9 Vrst proizvoda Jeđ. mjere Količina u 000 1. Smola fona 18,6* 2. Kora za tanin tona 8,4 3. Novogodišnja drvca (Božična) kom. 1105.5 4. Šumske plodine i jagode tona 21,8 5. Kcšaračka vrba tona 10,4 6. Šumske gljive tona 1.2 7. Pečurke tona 118.5 8. Šumsko sjeme :z šuma tona 1040,1 9. Šumsko sjeme iz trušnica tona 59,1 Na svim šumskih radovima zaposleno je bilo 1957. god. 127.200 radnika što čini 1.7% ukupnog broja trudbenika Poljske. Pregled zaposlenih u šumarstvu donosimo u tablici 10. Broj zaposlenih i visina zarade u državnim šumama (god. 1957.) Tablica br. 10 Specifikacija Broj radnika Mjesečna zarada u 000 %> zlota 1. Ukupno 127.2 100.0 911 Grupa eksploatacije . 124,8 98,1 910 Od toga: radnici 94.8 74,1 839 inženjeri i tehničari 17,2 13,5 1269 administrativno osoblje 5,4 4,3 1158 Grupa pomoćnih radnika (čuvari vozari i si.) 2,4 1,9 929 * Na 1 inženjera-tehničara otpada 353 ha šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 56 <-- 56 --> PDF |
4. Perspektive razvoja šumarstva u periodu 1959—1965 U vezi sa prekomjernim iskorišćivanjem šuma u godinama 1950.—58. predviđa se u 1965. smanjenje sječa na 14 mil. m3, a u vezi sa time smanjenje produkcije pilanskih trupaca od 5.9 mil. m3 1958. na 50 mil. m3 u 1965. godini. U cilju podmirenja potreba predviđa se do 1965. porast proizvodnje ploča vlaknatica na 180.000 m3, a kao sirovina će se koristiti materijal dobiven čišćenjem i sitnim proredama. Predviđa se i´ povećanje eksploatacije vrsta listača koje do sada nisu bile potpuno korištene kao što su to grab, breza, jasika i joha kao i korišćenje granjevine. Danas se izrađuje 1.7 mil. m3 granjevine četinjača i 0.5 mil. m3 granjevine listača, a od nje se samo 4% koristi u industrijske svrhe (uglavnom za ploče vlaknatice i celulozu). U cilju povećanja šumske produkcije planirani su veliki radovi na pošumljavanju. Plan pošumljavanja donosimo u tablici br. 11. Plan pošumljavanja u šumama pod upravom ministarstva šumarstva i drvne industrije u godinama 1959.—1965. Tablica br. 11 Vrst pošumljavanja 000 ha °/o 1. Gole i napuštene površine 217 26,2 2. Stare sječine i progaline 65 7,8 3. Tekuće sječine a) čiste 455 55,0 b) pod zastorom sastojina 91 11,0 Svega: 828 100,0 Godišnji prosjek: 120 U cilju ispunjenja zadataka pošumljavanja predviđa se povećanje površine rasadnika od 3300 ha (1958. g.) na 5700 ha (1965. g.). Za realizaciju planiranih zadataka povećavaju se i investicije. Godine 1957. ukupni investicioni krediti šumarstva iznosili su 258 mil. zloti, što je iznosilo 0.4% cjelokupnih državnih investicija. U toku 1959.—1965. g. predviđaju se ove investicije: izgradnja šumskih zgrada ... . 400 mil. zl. ceste ´ 360 « « šumske željeznice 290 « « nabavka automobila i si 60 « « nabava mehaničkih pila, krčila i t. d. . 120 « « pošumljavanje 1670 « « Svega: 2870 mil. zl. 5. Organizacija šumarstva Cjelokupnim šumarstvom i drvnom industrijom upravlja Ministarstvo šumarstva i drvne industrije. Ministarstvu šumarstva podređena je Glavna uprava državnih šuma odnosno Udruženja industrije: pilanske, namještaja, ploča vlaknatica i iverica, šperploča, šibica, kemijske prerade drveta i smole, papira i celuloze kao i uredskog pribora. Pod Glavnom upravom državnih šuma nalazi se 17 uprava državnih šuma u vojvodstvima, koje posluju kao poduzeća po privrednom računu. Površina šuma jednog vojvodstva iznosi 200—300 tisuća ha šuma. Osnovna gospodarsko-administrativna jedinica je nadšumarija (nadlesnictwo) sa površinom 4—15 tisuća ha (prosječno 7 tisuća ha). Nadšu 310 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 57 <-- 57 --> PDF |
marija je samostalna gospodarska jedinica,, koja na svome terenu provodi sve radove u vezi obnove, obrane, njege, iskorišćavanja i uprave šuma. Poslove njege i iskorišćavanja provodi pomoću sezonskih i stalnih radnika. Jedino privlačenje i izvoz drveta obavljaju specijalna šumsko-transportna poduzeća, koja su neposredno podređena upravi državnih šuma vojvodstva ili privatni vozari (seljaci). Nadšumarije se dijele na 6—10 revira (lesnictwo) površine 600— 2000 ha (u prosjeku 850 ha). Reviri imaju 3—7 lugarija. Lugarije postoje samo u centralnim vojvodstvima. U cijeloj Poljskoj ima oko 1000 nađšumarija i 8500 revira. Na čelu nadšumarije nalazi se nadšumar, koji je u pravilu inženjer. Uz nadšumara je zamjenik koji je također inženjer te 5—7 kancelarijskih službenika. Revirom upravlja revirnik, koji je u pravilu šumarski tehničar. Lugar izvodi uz pomoć radnika sve radove (obnovu šuma, izradu, izvoz). Ovdje je iznesena organizaciona struktura uprave državnih šuma pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije. Državne šume pod upravom drugih ministarstava imaju sličnu organizaciju. Nadzor nad privatnim šumama vrše narodni odbori i nadšumarije. Za uređivanje šuma postoji specijalni Biro za uređivanje i projektiranje u šumarstvu podređen neposredno Ministarstvu. Biro izrađuje, po nalogu Uprave državnih šuma, uređajne elaborate, te projektira ceste, melioracije, građevine i t. d. za potrebe šumskog gospodarstva. Uz to je Ministarstvu podređena Zajednica šumske mašinske industrije, koja vrši proizvodnju i remont strojeva transportnih* uređaja i alata za potrebe šumskog gospodarstva. 6. Izobrazba kadrova Za školovanje šumarskih inženjera postoje dva šumarska fakulteta: 1. Šumarski odjel na Visokoj školi za poljoprivredno gospodarstvo u Varšavi, koji je osnovan 1916. godine i 2. Šumarski odjel na Višoj poljoprivrednoj školi u Poznanju osnovan 1918. godine. Obadva odjela primaju u prvu godinu po 100 studenata godišnje, a na svakoj apsolvira godišnje 30—70 apsolvenata. Studij na šumarskim odjelima traje 5 godina i apsolventi po izradi diplomskog rada i položenom konačnom ispitu dobivaju diplomu inženjera magistra. Apsolventi su dužni u praksi provesti najmanje jednogodišnji staž, te tek iza toga mogu zauzeti neko rukovodeće mjesto. Na studij se primaju kandidati sa položenim prijemnim ispitom. Obično se za studij šumarstva prijavljuje 2—3 puta više kandidata, nego što se prima. Za vrijeme studija preko 50% studenata prima stipendije i smješteno je u studentskim domovima. Izobrazbu srednjih kadrova obavlja se na 8 šumarskih tehnikuma, na kojima godišnje završava oko 300 mlađih šumarskih tehničara. Do danas u Poljskoj nema lugarskih škola. Njihova se izobrazba vrši na kratkoročnim kursevima u specijalnim Šumarskim školskim centrima, u kojima se također vrši i izobrazba šumskih radnika. 7. Naučne ustanove Najviša naučna ustanova šumarstva i drvne industrije je Komitet šumarskih nauka poljske akademije nauka, čiji zadatak je koordinacija i po |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 58 <-- 58 --> PDF |
ticanje naučnih istraživanja. Godine 1957. osnovana je pri Poljskoj Akademiji Nauka Zavod za šumarska istraživanja u Krakovu. On se danas nalazi u početnoj fazi razvoja i bavi se zasada proučavanjem prirasta sastojina. Osim toga istraživanjima se bave ove naučne institucije: 1. Institut za šumska istraživanja u Varšavi, osnovan 1931. On ima oko 170 stručnjaka i cijeli niz zavoda, laboratorija, terenskih stanica i pokusnih objekata. Uglavnom se bavi biološkim problemima. 2. Institut za tehnologiju drva u Poznanju, osnovan 1953. god. Zapošljava oko 150 stručnjaka, a bavi se uglavnom problemima proučavanja drveta i drvnom industrijom. Oba instituta su podređena Ministarstvu šumarstva i drvne industrije.. Naučna istraživanja vrše također Katedre i Zavodi na šumarskim odjelima u Varšavi i Poznanju, koji se uglavnom bave dugoročnim i teoretskim naučnim problemima. 8. Stručna štampa U Poljskoj izlaze danas ovi stručni časopisi: 1. »Sylwan « — mjesečni organ Komiteta šumarskih nauka PAN i Poljskog društva za šume. On je naučni časopis, koji je prošle godine proslavio svoju 150-godišnjicu. Uglavnom tretira biološke probleme šumarstva. 3. »P r z e m y s 1 Drzew>ny« (Drvna industrija) — je mjesečnik kojeg također izdaje Udruženje inženjera i tehničara, a namijenjen je stručnjacima koji rade u drvnoj industriji. Osim gore navedena tri časopisa povremeno izlaze: 1. »F o 1 i a Forestalia P o 1 o n i c a«, kojeg izdaje KNLPAN (Komitet šum. nauka poljske akademije nauka), a donosi naučne radove. 2. »P race Instytutu Badawczego Lesnictwa« (Radovi instituta za šumarsko istraživanje). 3. »Prace Instytutu Technologii Drewna« (Radovi instituta za tehnologiju drva). 4. »Zeszyty Naukowe. SGGW w Warsza w^ e, s e r i a Lesnictwo« . (Naučni izvještaji visoke škole za poljopr. gospodarstvo u Varšavi, serija Šumarstvo). 5. »Zeszyty Naukowe WSR w Poznaniu, seria Lesnictwo « (Naučni izvještaj Visoke poljoprivredne škole u Poznanju, serija Šumarstvo). Izdavanjem knjiga i priručnika sa područja šumarstva bavi se Državni izdavački zavod za poljoprivredu i šumarstvo. (Panstwowe Wydawnictwo Rolnicze i Lešne — PWR i L) i Naučni izdavački zavod (Panstwowe Wydawnictwa Naukove PWN), koji izdaje skripta i naučne radove. (Primljeno za štampu 11. III. 1959.) |