DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Iz si. 1. odnosno formule (2) vidljivo je: 1. Na radu »r« počelo se raditi nakon vremena »tr«, tako da je Ar(t) = O za t ^ tr, a za t, L i > t´r je A,(t) = mr (t — tr) . 2. Na radu je uposleno »mr« radnika u vremenskom intervalu (tr, t r) pa je: Hir = Ar (t + 1) — Ar (t) (3) gdje su »t« i (t + 1) vrijednosti u intervalu (tr t´r). 3. Rad »r« je završen nakon vremena »t´r«, pa je Ar (t) = Ar Za t > t´r. Takav jedan elementarni rad, koji je definiran relacijom (2) služit će kao osnov za sastav vremenskog plana rada. Ako je na nekom radu A uposleno u raznim vremenskim intervalima različit broj radnika, tada će grafički prikaz tog rada biti crtkano označeni izlomljeni pravac na slici 2. M) r <* % / " i—«. dani i l Ui r ; SI. 3 SI. 4 U tom slučaju razdjelit ćemo cijeli rad A u dijelove, tako da je u svakom dijelu uposleno stalno isti broj radnika. Na taj je način cijeli rad A rastavljen u elementarne radove, koji su na slici 2 označeni punom linijom. Uzet ćemo u razmatranje cjelokupan rad A, koji se sastoji od jednostavnih radova Ai, AŽ, An. Pretpostavimo, da će kod rada »A« biti stalno uposlen isti broj radnika. Svi jednostavni radovi će se rastaviti u elementarne. Na taj način možemo primjenom formule 2 dobiti za cijelokupni rad A (t), odnosno za sumu izvršenih elementarnih radova do vremena »t« funkciju oblika: n A (t) = 2 Ar (t) = m t (4) r = 1 Ovo dakle vrijedi uz pretpostavku da je stalno uposleno »m« radnika i to za O ^ t L T, a za t ^ T je A (t) = A (si. 3), gdje je »T« vrijeme potrebno za izvršenje cijelokupnog rada »A«. |