DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Formula (2) je u svakom slučaju sigurnija, u toliko više, što se prosječna količina godišnjih oborina u vrijeme vegetacije za pe.riodu od 1950—1955 (404 mm) gotovo slaže s količinom godišnjih oborina za vrijeme vegetacijske periode u 1956. godini (392 mm). A kako smo po formuli (1) i po formuli (2) dobili gotovo isti rezultat (G1956 = 2,41 m3/ha i G´IASB = 2,38 m3/ha), slijedi, da se utvrđeni gubitak na prirastu može u cijelosti pripisati gubaru. Iz naših se rezultata vidi, da je u 1956. godini gubar prouzrokovao smanjenje proizvodnje drvne mase za preko 30% u odnosu na proizvodnju u 1955. godini (ili u odnosu na prosječni prirast za periodu od 1950.—1955.). Apsolutni gubitak na prirastu iznosi 2,4 m3 drvne mase hrastovine, koja je izgubljena na sedamdesetgodišnjim hrastovim stablima odsjeka 150/a. Prema tome je u spomenutoj sastojini izgubljeno oko 8.000.— dinara po jednom hektaru u 1956. godini. Nije potrebno isticati, da će u čistim hrasticima taj gubitak biti nekoliko puta veći; taj će gubitak biti još veći u sastojinama, koje nisu tako vitalne kao odsjek 150/a. Oscilacija prirasta u pojedinim godinama nam pokazuje, da je u 1957. godini prirast bio najmanji kako za hrast lužnjak, tako i za poljski jasen. Kako to protumačiti? To smanjenje se ne može pripisati klimatskim faktorima, jer je u toku 1957. za vrijeme vegetacijske periode zabilježeno više kiše negoli u prethodnoj godini (vidi tabelu 4). Pored toga treba imati pred očima, da je u proljeće 1957. godine cijelo područje lipovljanske šumarije bilo zamagljeno DTT-om iz aviona, te nisu zabilježena brštenja po gubaru. Prema tome se čini, da se štetno djelovanje gubara ne očituje samo u jednoj nego i u drugoj godini iza napadaja. Gubitak na proizvodnji drvne mase u 1957. još je veći u odnosu na prosječni godišnji prirast za periodu 1950—1955., te doseže iznos od 40%. Smanjeni prirast jasena u 1957. godini može se protumačiti napadom jasenove pipe u toj godini. Rezultate o prirastu u 1957. godini trebalo bi možda tretirati s izvjesnom rezervom zbog toga, što su (uzorci) izvrći uzimani Presslerovi m svrdlom u početku 1958., pa se može pomišljati na mogućnost, da je zadnji (god. 1957.) bio nešto stisnut uslijed bušenja svrdlom. No pritom se pitamo ne bi li se to moralo odraziti podjednako kod hrasta, kao i kod jasena. Iz podataka 0 oscilaciji prirasta u pojedinim godinama za hrast i jasen vidimo, da je prirast jasena u 1957. neznatno pao, pa se prema tome jako smanjenje prirasta hrasta ne bi moglo pripisivati samoj tehnici rada Pres slerovim svrdlom. * Ostali klimatski faktori ne mogu se zasad obuhvatiti, jer nema detaljnih mjerenja u tom smjeru. * U račun su uzete cijene drveta na panju iz Narodnih Novina br. 46/1954. LITERATURA Andre i ć M.: Izbor sastojina za suzbijanje gubara aviometodom i rentabilitet ovog suzbijanja, Narodni šumar, 1—3, Sarajevo 1958. Emrovi ć B.: O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa); Šum. list br. 4—5, 1957. Klepa c D.: Utjecaj imele na prirast jelovih šuma, Šum. list br. 7—8, 1955. Plavši ć M.: Tabele drvnih masa za poljski jasen, Šum. list 1954. |