DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U tabeli 1 navedeni su podaci o broju stabala.u odsjeku 150/a. Iznad -10 centimetara prsnog promjera sva su stabla izmjerena i svrstana u debljinske stepene po 2 cm. U svemu ima 766 stabala po hektaru iznad 10 cm prsnog promjera i to 186 stabala hrasta lužnjaka, 103 stabla poljskog jasena, 410 stabala običnog graba, 40 stabala nizinskog brijesta i 27 stabala ostalih vrsta drveća. Drvna masa po hektaru iznosi: 190 m3 hrasta lužnjaka, 84 m3 poljskog jasena, 46 m3 običnog graba, 10 m3 nizinskog brijesta i 10 m3 ostalih vrsta drveća. Hrast lužnjak smo kubici rali po Emrovićevo j tarifi br. 12 (vidi Šumarski list br. 4—5 od 1953. god.). Drvnu masu poljskog jasena utvrdili smo na temelju Plavšićevi h jednoulaznih tablica drvnih masa za I. bonitet (vidi Šumarski list br. 11—12 od 1954. god.). Grab i ostale vrste drveća kubicirali smo po Šurićevi m tablicama za II. bonitet bukve (vidi Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949., strana 148). Za kubiciranje nizinskog brijesta upotrebili smo Plavšićev u jednoulaznu tablicu drvnih masa za I. bonitet poljskog jasena. Podaci u tabeli 1 dobiveni su mjerenjem svih stabala u sastojini počevši od 10 cm prsnog promjera na više. Mjerenje je izvršeno u toku zime 1957., tako da inventura nosi naziv M 1957. Iz svega iznešenog se vidi, da se sastojina u odsjeku 150/a nalazi na odličnom bonitetu prema njemačkim prirasno-prihodnim tablicama. IVJetoda rada Na početku 1958. godine izbušili smo pomoću Presslerov a svrdla u odsjeku 150/a 383 izvrtka ;sa 383 hrastovih stabala i 180 izvrtaka sa 180 jasenovih stabala. Svaki je izvrtak analiziran i to tako, da je posebno izmjerena širina goda: 1. u godini 1955.; 2. u godini 1956.; 3. u godini 1957.; 4. za godine 1954., 1953., 1952., 1951. i 1950. zajedno (Pr.), kako je to shematski označeno na slici 1. SI. 1 Prema tome je na svakom izvrtku izmjeren godišnji đebljinski prirast s jedne strane stabla u godinama: 1955., 1956., 1957. Pored toga je izmjeren petgodišnji đebljinski prirast s jedne strane stabla za periodu od 1950.—1955. Izvrći su analizirani djelomice mikroskopski u Zavodu za anatomiju drva Polj.šumarskog fakulteta u Zagrebu, a djelomice pomoću Zeissov e lupe s povećanjem osam puta. Na temelju analize izvrtaka dobili smo podatke o tome, kako su hrast lužnjak i poljski jasen prirašćivali u debljinu u pojedinim godinama. Ti su podaci svrstani u tabeli 2. |