DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 23 <-- 23 --> PDF |
time mu osigurati opstanak i povoljno korištenje svjetla. Isto tako će se i kasnije, sječom jačeg predrasta, privesti više svjetla onom dijelu mladika, koji je uslijed razvoja predrasta dospio u jaku zasjenu. Tanji predrast će korisno djelovati do koje kasnije zgode, kada će i on dati uporabivu masu. Mlade sastojine treba naročito razmatrati po odnosu predrasta prema tvrim vrstama svijetla, uglavnom prema hrastu, čije je održanje, kao primjese bukvi, vrlo važno. Ovim vrstama treba već od početka oplodne sječe osigurati obilno svijetlo, uz jednaku zasjenu one bi stradale, jer bi ih vrste sjene nadrasle. Ali i tamo gdje nema jačeg predrasta, već su vrijedne vrste svijetla gusto pomješane sa bukvom, grabom, ove će ih ugroziti, pogotovo ako se pojedince na laze između vrsta sjene i ako one ne nadvisuju vrste sjene. Naime vrste svijetla su, uz jednaku stješnjenost sa vrstama sjene, znatno slabije i konačno stradaju, ako im se ne pomogne potiskivanjem onog dijela bukve i graba, koji ih ugrožava. Nema dvojbe da se gusti jednolični mladici, bez predrasta ili rano očišćeni od predrasta, sporo razvijaju, stabla su tanka nestabilna prema kalamitetima, naročito prema mokrom snijegu. I uz dugotrajni rad na njezi postignu se slabe dimenzije. Takav rad na njezi bio bi i previše umjetan, neprirodan. Prirodne su sastojine raznolike strukture. Ranijom njegom, koja je zabačena, često su stvarane jednolične sastojine. No te su pokazale svoju lošu stranu. Današnjim načinom njege šuma stvaraju se sastojine što raznolikije strukture. I sadašnjim načinom postepene ODlodne sječe obnavljamo sastojine na prirodniji način. Kako je poznato taj je način obrnut ranijem, jer za konačni sijek, obično treći, ostaju razmjerno najtanja stabla sastojine. U prirodnim starim bukovim sastojinama redovito ima podrasta razne starosti i raznog uzrasta, pa i kvalitete. To je posljedica različitog utjecaja svijetla, već od ranije, a naročito i povodom pojačanog utjecaja tokom valjane oplodne sječe. Uslijed toga nakon do vršne sječe gusta mlada sastostojina.^ u zajedn:ci sa raznim predrastom, a pogotovo i onim starijim, koji je u grupama i dobrog uzrasta, bit će vrlo raznolike i povoljne strukture. Uz takovu strukturu mlada sastojina će moći da daje tako rekuć stalno prihode, postepenim uklanjanjem predrasta kada postaje štetan. U takovoj sastojini stvoreni su odnosi za njenu uspješnu njegu. Pomenuti prihodi u čišćenju će se dobivati na račun dijela onog gustog zapravo suvišnog, pa i štetnog pomlatka, koji je pod zasjenom predrasta dijelom potisnut, a dijelom korisno učestvuje u raznolikoj strukturi nove sastojine. Prva njega mladika počima već u doba oplodne sječe i nastavlja se prema potrebi sastojine, samo na lakši i korisniji način. Preborni način gospodarenja najbliži je prirodnom načinu razvoja sastojina. U tim sastojinama neka jednoličnost je uopće nemoguća. Tim načinom gospodarenja se upravo djeluje u pravcu stvaranja što prirodnijih, po strukturi što raznolikijih sastojina, u kojima su tako rekuć svi dobni razredi pomiješani. Cilj je takovog načina, uz naročitu zaštitu tla, postizanje većeg uspjeha gospodarenja, naročito veća proizvodnja drvne mase. Naravski i u prebornim šumama potrebna je njega vađenjem štetnih stabala loše kvalitete, pogotovo iz mladih grupa. Razvoj sastojina uopće ne može se prepustiti samoj prirodi. Priroda, naime, ne vodi brigu o kvaliteti, a nama je u prvom redu stalo upravo do kvalitete. Raznolikost u strukturi sastojina nešto je bitnog, neophodnog prema suvremenom načinu kojim se one uzgajaju, kao i prema načinu kojim |