DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 20 <-- 20 --> PDF |
žavaju hrastov pomladak, koji je pomiješan sa bukvom, ali i onda, ako smetaju boljem razvoju lijepih stabala mekih vrsta, koje se inače ne mogu uz stiješnjenu krošnju povoljno razvijati. Obavljanjem postepenog čišćenja na pomenuti način, a sa ciljem da dio predrasta i dalje vrši korisnu ulogu u njezi gustih mladika, svakom zgodom iiti će za ogrjev uporabiva drvna masa. Prigodom prvog čišćenja, naime, dio ostavljenog predrasta do slijedeće zgode ojačat će toliko, da će biti uporabiv za ogrjev, pogotovo onaj, koji je već u doba prvog čišćenja bio takav, ali je ostavljen u mladiku, jer se još računalo s njegovim korisnim djelovanjem na gusti pomladak, na pospješenje njegove raznolikosti. Naravski, korisnost predrasta očituje se tek nakon njegovoga uklanjanja. U svrhu dokaza da se i uz ostavljanje predrasta može polučiti povoljan i lakši uspjeh njege, navest ćemo praktičan primjer ranije njege u sastojinama pretežno bukve sa dosta hrasta i nešto kestena u Petrovoj Gori, a u slivu potoka Bublena, sadanja šumarija Topusko. U tamošnjim mladim sastojinama počela je prva njega oko 1935. godine, kada su te sastojine bile stare 30—35 godina. Prema tome njega je tu jako kasnila, jer nije ranije bilo mogućnosti za unovčenje obilnog prorednog materijala. Rad je omogućila Taliona željeza u Vranovini, koja je tada ponovno proradila i trebala mnogo drva za palenje ugljena. Odnosne mlade sastojine bile su t. r. krcate stablima raznog predrasta ne samo mekih već naročito i tvrdih listača, pretežno bukve. Doznaka prorede vršena je na savremeni način njege, uz dobro upućen personal šumarije, sve do početka rata 1941. godine, do kada se već bilo prešlo sa radom u sliv Perne. U Slivu Bublena dobivene su znatne proredne mase vađenjem samo štetnog predrasta. Tada, novom gospodarskom osnovom bile su predviđene proredne mase sa cea 40 m3 po hektaru, no stvarnom sječom, premjerbom izrađenog drva, dobivene su znatne veće mase. Stanje tih sastojina nakon prorede, pogotovo nekoliko godina iza sječe, bilo je vanredno, o čemu su se vrlo povoljno izrazili renomirani stručnjaci, koji su imali prilike da ih vide. Čime se može razjasniti tako povoljno stanje? Svakako time, što su odnosne sastojine bile valjano osnovane. 2ir kitnjaka iz kvalitetnih sastojina bio je obilno unesen uglavnom pred sječu starih, pretežno bukovih sastojina, a i bukva je dovoljno prirodno zasijala. Iskorištavanje stare sastojine bilo je vjerojatno izvršeno čistom sječom, ali svakako u doba povoljnog prirodnog zasijavanja. Da je razni predrast obilno ostavljen u novoj sastojini vidjelo se i po tome, što je u doba prve njege dobivena tako velika drvna masa. Prilična zastupanost mekih vrsta, ali znatno manja nego li tvrdih, dokaz je za naglu sječu starih sastojina, uslijed čega su se meke vrste lako naselile u odnosnim sječinama. Vrijedno je usporediti navedene proredne mase u Petrovoj Gori sa podacima prir´asno — prihodnih tabela, na pr. Schwappacha, za II. bonitet i bukove sastojine. Ovom bonitetu prosječno pripadaju i odnosne naše sastojine. U tim tabelama prva proredna masa dolazi tek u starosti od 40 godina sa 8 m? po hektaru, dok su naše sastojine sa prosječnom starosti od 35 godina, dale preko 50 m3. Prema tome su te sastojine bez ikakove ranije njege ne samo povoljno izdržale i dale veliku prorednu masu, već su se razvile u jedne od naših najvrednijih današnjih srednjodobnih sastojina. Ne samo da nije ništa utrošeno u njihovu njegu, izuzev doznaku stabala. već su one dale i dobar prihod. |