DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 20     <-- 20 -->        PDF

žavaju hrastov pomladak, koji je pomiješan sa bukvom, ali i onda, ako
smetaju boljem razvoju lijepih stabala mekih vrsta, koje se inače ne mogu
uz stiješnjenu krošnju povoljno razvijati.


Obavljanjem postepenog čišćenja na pomenuti način, a sa ciljem da
dio predrasta i dalje vrši korisnu ulogu u njezi gustih mladika, svakom
zgodom iiti će za ogrjev uporabiva drvna masa. Prigodom prvog čišćenja,
naime, dio ostavljenog predrasta do slijedeće zgode ojačat će toliko, da će
biti uporabiv za ogrjev, pogotovo onaj, koji je već u doba prvog čišćenja
bio takav, ali je ostavljen u mladiku, jer se još računalo s njegovim korisnim
djelovanjem na gusti pomladak, na pospješenje njegove raznolikosti.
Naravski, korisnost predrasta očituje se tek nakon njegovoga uklanjanja.


U svrhu dokaza da se i uz ostavljanje predrasta može polučiti povoljan
i lakši uspjeh njege, navest ćemo praktičan primjer ranije njege u sastojinama
pretežno bukve sa dosta hrasta i nešto kestena u Petrovoj Gori, a
u slivu potoka Bublena, sadanja šumarija Topusko. U tamošnjim mladim
sastojinama počela je prva njega oko 1935. godine, kada su te sastojine bile
stare 30—35 godina. Prema tome njega je tu jako kasnila, jer nije ranije
bilo mogućnosti za unovčenje obilnog prorednog materijala. Rad je omogućila
Taliona željeza u Vranovini, koja je tada ponovno proradila i trebala
mnogo drva za palenje ugljena. Odnosne mlade sastojine bile su t. r.
krcate stablima raznog predrasta ne samo mekih već naročito i tvrdih listača,
pretežno bukve. Doznaka prorede vršena je na savremeni način
njege, uz dobro upućen personal šumarije, sve do početka rata 1941. godine,
do kada se već bilo prešlo sa radom u sliv Perne. U Slivu Bublena
dobivene su znatne proredne mase vađenjem samo štetnog predrasta.
Tada, novom gospodarskom osnovom bile su predviđene proredne mase sa
cea 40 m3 po hektaru, no stvarnom sječom, premjerbom izrađenog drva,
dobivene su znatne veće mase.


Stanje tih sastojina nakon prorede, pogotovo nekoliko godina iza sječe,
bilo je vanredno, o čemu su se vrlo povoljno izrazili renomirani stručnjaci,
koji su imali prilike da ih vide. Čime se može razjasniti tako povoljno stanje?
Svakako time, što su odnosne sastojine bile valjano osnovane. 2ir kitnjaka
iz kvalitetnih sastojina bio je obilno unesen uglavnom pred sječu
starih, pretežno bukovih sastojina, a i bukva je dovoljno prirodno zasijala.
Iskorištavanje stare sastojine bilo je vjerojatno izvršeno čistom sječom,
ali svakako u doba povoljnog prirodnog zasijavanja. Da je razni predrast
obilno ostavljen u novoj sastojini vidjelo se i po tome, što je u doba prve
njege dobivena tako velika drvna masa. Prilična zastupanost mekih vrsta,
ali znatno manja nego li tvrdih, dokaz je za naglu sječu starih sastojina,
uslijed čega su se meke vrste lako naselile u odnosnim sječinama.


Vrijedno je usporediti navedene proredne mase u Petrovoj Gori sa
podacima prir´asno — prihodnih tabela, na pr. Schwappacha, za II. bonitet
i bukove sastojine. Ovom bonitetu prosječno pripadaju i odnosne naše sastojine.
U tim tabelama prva proredna masa dolazi tek u starosti od 40 godina
sa 8 m? po hektaru, dok su naše sastojine sa prosječnom starosti od
35 godina, dale preko 50 m3. Prema tome su te sastojine bez ikakove ranije
njege ne samo povoljno izdržale i dale veliku prorednu masu, već su se
razvile u jedne od naših najvrednijih današnjih srednjodobnih sastojina.
Ne samo da nije ništa utrošeno u njihovu njegu, izuzev doznaku stabala.
već su one dale i dobar prihod.