DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 18     <-- 18 -->        PDF

vrste sjene, odnosno, ako imadu dovoljno svijetla za razvoj, da rastom u
vis preteku vrste sjene, u našem slučaju bukvu, s kojom ih često uzgajamo
u smjesi korisnoj s ekonomskog gledišta. Te vrste mogu da se samo
kao predrast održe među vrstama sjene.


8. U bukovim i hrastovim sastojinama prilikom oplodne sječe često
se gusto zasije grab, u nizini i brijest, prije bukve i hrasta, te brzim rastom,
uz obilje svijetla, prednjače u razvoju pred vrednijim vrstama.
Prema raznolikom postanku predrasta, a i stanju mladika u kome se
nalazi, svakako će biti raznolik njegov razvoj, kao i njegovo djelovanje
u sastojini. Predrast koji nastaje tokom provedbe oplodne sječe u vezi
sa stvaranjem nove sastojine, kako je navedeno pod 1—3, svakako nije
opasan po razvoj gusto zasijanog mladika. Ove sastojine su više manje
jednolične, a biljke koje kao predrast strše iznad ostalih, samo su koristan
predrast, naročito one pod 3. Ove imadu najraznolikiju strukturu
mladika. Biljke koje potječu iz prvog slabog uroda bit će nakon završetka
oplodne sječe uglavnom najveće, kao predrast najjače. U gusto stvorenim,
pretežno i pregustim mladim sastojinama bukve ni ovaj predrast
ne može biti opasan, on obično neće imati ni dosta vremena da razvije
obilnu krošnju, jer ga u razvoju slijede okolne guste biljke. Svi ovi predrasti
će poslije završenog čišćenja, dakle tek u proredama, biti iskorištavani
kao vrijedan proredni prihod, dok će pojedino lijepo stablo moći dati
vrlo vrijedan glavni prihod. Prema tome, a i prema pravom smislu uloge
njegove, o štetnosti takovog predrasta ne može biti ni govora.


Predrast pod 4, koji je već prije početka sječe kao jaki zastarčen podrast
postojao u staroj sastojini, ako još nije, uglavnom će postati štetan.
Ali, ako je taj predrast u gušćim skupinama i pretežno dobrog uzrasta, ne
može se smatrati štetnim. Takove skupine ulaze u novu sastojinu, te mogu
biti njen naročito vrijedan, zapravo vredniji dio.


Izbojci iz panja obično su postepeno štetni u mladiku, ali je i njihova
korist često znatna, naročito u gustim, jednoličnim mladićima pod 1—3.
U tima ovaj predrast privremeno utječe na još raznolikiji razvoj gustog
pomlatka, ne samo potiskivanjem, već i uništavanjem dijela pregustog i
suvišnog pomlatka.


Što se tiče mekih vrsta svijetla: breze, topole, ive, naročito među
vrstama sjene, vrlo korisno je podržavati pojedine ljepše primjerke, sve
do dobe kada prve dvije mogu dati vrijednu masu u ranom prorednom
prihodu. Te vrste su naročito korisne u mladićima, koji su osjetljivi na
kasni mraz, kao hrast, bukva, kesten, jer ih kao predrast, naročito iva,
štite od mraza, koji je često nanio znatnu štetu u nezaštićenom pomlatku.
I ove vrste su poznate po povoljnom djelovanju u gustim mladićima time,
što kao predrast priječe brži razvoj dijela gustih biljaka, koje one zasjenjuju,
dok se nezasjenjene brže razvijaju. Tim pridonose s uzgojnog gledišta
vrlo važnoj raznolikosti u strukturi gustih mladika. Ove vrste slabijeg
zasjenjivanja mogu se dosta dugo i korisno podržavati u sastojinama
tvrdih listača. Premda je ovo mišljenje o njima već prilično odavna poznato,
ipak, u praktičnom radu, ono se često ne uvažuje, već se u prvom
redu čišćenjem baš meke vrste uklanjaju iz sastojina, a prema lošem i
zastarjelom skupnom terminu o »nepoželjnim vrstama«. Taj termin im
danas više nikako ne pripada. U sastojinama ima nepoželjnih stabala makar
koje vrste, ali nepoželjnih vrsta nema.


272