DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Mišljenje je prisutnih da se ova kultura zamijeni odgovarajućom plantažom. Svakako da plantažiranje na ovom praporastom tlu mora uključiti u svoje investicije dovoljno natapanje tla, pogotovu za vrijeme sušnog razdoblja. Nakon ovog instruktivnog razgledavanja i plodne diskusije izletnici su otputovali u Vinkovce da obadu drvni kombinat »Slavonski hrast«. Na mjestu gdje je još 1957. god. uzgajan kukuruz podignuti su i dalje se podižu objekti ovog kombinata, koji zaprema površinu od preko 20 ha (35 k. j.). Osnivanje ovog kombinata odlučeno je na osnovu svestrano proanaliziranog perspektivnog plana razvoja privrede, a napose šumarstva i drvne industrije na području Kotara Vinkovci. Taj plan je naročito uočio potrebu racionalnije obrade drvne sirovine bez obzira na sortimente. Osim toga predvidio je zaposlenje radne snage, koja se oslabađa uslijed naprednog i suvremenog rada u poljoprivredi, naročito primjene mehanizacije. Kombinat je podignut prema vlastitoj koncepciji radnog kolektiva, napose druga direktora Tonkovića, a u uskoj saradnji i uz puno razumijevanje i potporu sviju političkih i privrednih radnika u ovom kotaru. Izgradnju kombinata finansira i NO kotara Vinkovci. Time u vezi ističe se naročito nepristran i složan rad šumarskih stručnjaka na području Kotara Vinkovci, koji su u većini bili mišljenja, da je uspjeh šumarstva i drvne industrije u skladnoj suradnji ovih privrednih djelatnosti. Kod toga se napominje da se danas osnivaju i poljoprivredno šumski kombinati (Vršac) radi obostranog i uspješnog razvoja i unapređenja privrede. Na području kotara Vinkovci nalazi se najveći kompleks nizinskih šuma, koji obuhvaća okruglo 64.800 ha, od toga zasad obraslo drvećem 61.000 ha. U ovim šumama preteže slavonski hrast, poznat na svjetskom tržištu kao vrlo cijenjeno kvalitetno drvo. Takove kvalitetne i tada stare hrastove šume uvjetovale su krajem prošlog stoljeća razvoj drvne industrije. Podignute su 3 pilane u Vinkovcima i 1 u Vrbanji, dok je u Županji sagrađena tvornica tanina. Uslijed kasnijeg nužnog opadanja obima sječa, a time i spretne špekulacije stranog kapitala, navedene pilane su postepeno obustavile rad. Ostalo je samo nekoliko manjih pilana, većinom vezanih uz mlinove. Sadanje šume na području Spačvanskog bazena stare su prosječno 70 godina. One kvalitetno prelaze iz manje vrijednih (tanjih) sortimenata tehničkog drva u vredni je i visoko vrijedne sortimente (kladarke, furniri). Radi toga povećaje se nesamo proizvodnja drvne mase, kvalitete, nego usporedo i prirast vrijednosti, značajan za perspektivu kombinata. Do zrelosti za sječu ovih šuma kombinat će se alimentirati drvnom masom: a) iz redovitih sječa, propisanih gospodarskom osnovom, a napose drvnom masom sušaca i stabala iz visoke prorede; b) vanrednim sječama, nastalim uslijed zamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u cilju arondacije potonjeg, ili u vezi komasacije poljovrednog zemljišta, što se oboje već provodi unatrag nekoliko godina; c) iz postepene konverzije degradiranih šuma slabog prirasta u plantaže drveća listača i četinjača brzog rasta; d) postojećih kultura drveća brzog rasta, napose euroameričkih topola; e) plantaža, koje će se osnovati na još neobraslom šumskom zemljištu kao i onom, određenom za konverziju; f) plantaža i ostalih nasada na zemljištu van šuma. Kod toga razabiremo da će plansk: postepeni i dinamični plantažni uzgoj šuma na za to određenom šumskom i poljoprivrednom zemljištu biti prekretn´ca nesamo u šumarstvu, već još više u drvnoj industriji. Sa ovakovim stvarnim perspektivama alimentacije, kombinat je ovdje započeo radom početkom 1959. god. Razgledavajući pojedine objekte nailazimo ponajprije na: 1. Pilanu, suvremeno uređenu s prostranom higijenskom svijetlom halom sa svodom od opeke. Pogon je električni, dakle bez transmisija. Stepenicom je odijeljen prostor glavnih strojeva od pomoćnih (kružnih pila), dok je ekshaustija pod podom pilane. Od glavnih strojeva nalazimo: brentu, brzi gater i još jedan gater, kao i stroj tvrtke B. Raimann — Freiburg — St. Georgen, za pilenje najvrednije robe (blistače, polublistače i dr.). Kapacitet strojeva je u 2 smjene 100 m3. Materijal do strojeva prenaša se transporterom. Napominje se da su navedeni strojevi prikupljeni s raznih strana u našoj državi. U cilju da se poveća postotak obrade drvne sirovine nabavljeni su specijalni strojevi (Turner Machinery), koji najekonomičnije obrađuju oblo tehničko drvo, tehničke cjepanice, što više i oblice ogrjevnog drva johe, lipe i dr. do 15 cm promje^ ra. Ovim se poluprerađevinama dalje opskrbljuju Grafos, tvornica olovaka, drvna industrija Karlovac i ostali. 251 |