DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ing. Ante L o v r i 6, direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja iznio je u svojoj diskusiji ulogu i zadatke istraživačke službe u novim uslovima rada, sa naročitim osvrtom na Institut. Na tendenciju da se u našoj Republici osnuje jedan Institut i to pri Fakultetu, drug Lovrić je mišljenja da bi takav Institut trebala osnovati Komora, fnstitut je dosada imao uspjeha u svom radu, a u posljednje vrijeme bit će mu povjeren jedan od centralnih zadataka u vezi sa 20 god. perspektivnim planom — problem četinjača. Institut namjerava također održavati predavanja u sklopu Društva i klubova o dostignućima na t. zv. prioritetnim zadacima. Ing. Šulenti ć diskutirao je o prijedlogu da Društvo može osnivati odmarališta; ing. Regen t Boris o novoosnovanom Zavodu za kontrolu šumskog sjemenja; ing. P i š k o r i ć Oskar o školovanju i obrazovanju šumarskih tehničara. O lovstvu su govorili ing. M u n k a č e v i e Vinko i ing. C ar Zvonko. O potrebi obrazovanja šumskih radnika i radničkom samoupravljanju u šumarstvu govorio je ing. Ivo Matota. U novo izabrani Upravni odbor izabrani su slijedeći drugovi: Predsjednik. Androić dr. Milan Članovi užeg Upravnog odbora: Peternel ing. Josip (Zagreb) Špiranec ing. Mirko (Zagreb) Zunko ing. Oto (Zagreb) Dekanić ing. Ivo (Zagreb) Štetić ing. Vlado (Zagreb) Sekalec ing. Zeljko (Kutina) Pododbor za šumarstvo: Lulić ing. Stjepan (Karlovac), predsjed nik pododbora i ujedno potpredsjednik u užem Odboru Babogredac ing. Đuro (Vinkovci) Jurčić ing. Marijan (Sisak) Sobat ing. Aleksandar (Kostajnica) Čičak ing. Mato (Jaska) Pododbor za drvnu industriju: Lacković ing. Vinko (Bjelovar, predsjed nik pododbora i ujedno potpredsjednik u užem Odboru Maćešić ing. Bozo (Sekretarijat za ind. Zagreb) čop ing. Bogumil (Inst. za drv. ind. istr. Zagreb) Tomše ing. Josip (Sisak) Mikuc ing. Stevo (DIP Karlovac) Nadzorni odbor: Šerbetić ing. Adolf (Zagreb) Dragišić ing. Petar (Zagreb) Horvat ing. August (Zagreb) Sud časti: Pere ing. Zvonko (Zagreb) Birt ing. Vjekoslav (Sisak) Kap Andrija (Nova Gradiška) Na kraju je skupština aklamaejom prihvatila prijedlog da se pošalje pozdravni brzojav CK KPH STRUČNI IZLET U SLAVONSKE HRASTOVE ŠUME U SPAČVI Prilikom 80. redovne godišnje skupštine Šumarskog društva Hrvatske, koja je 30. V. 1959. održana u Osijeku, bila su predviđena za učesnike skupštine i 4 vrlo zanimljiva stručna izleta. Među ovima i stručni izlet u slavonske hrastove šume u Spačvi. U nedjelju, 31. V. 1959. u 7 sati krenulo je iz Osijeka autobusom 20 šumarskih stručnjaka, predvođeni drugom Tonkovi ć Draganom, direktorom drvnog kombinata »Slavonski hrast« u Vinkovcima, preko Vukovara i Vinkovaca na područje šumarija Otok i Spačva. Putem su radi ograničenog vremena iz autobusa pregledani: industrijski kombinat Borovo, grad Vukovar s novom zgradom šumarije. Zatim su se izletnici uputili u šumu Đergaj pod upravom šumarije u Vukovaru, gdje im je dao stručna objašnjenja o pojedinim sastojinama T r o h a r ing. Vlado, upravitelj ove šumarije. Šuma Đergaj kao i neke druge šume na području šumarije Vukovar i Vinkovci, nekada šume vukovarskog odnosno nuštarskog veleposjeda, zapravo su skup uzgojno pokusnih ploha. Na ovim plohama ispitivala su se, a danas se pogotovu ispituju, uzgojna svojstva pojedinih domaćih i stranih vrsta drveća listača i četinjača, bilo u čistom ili mješovitom sastavu, različitog omjera smjese. Sastojine su većinom uzgojene u prethodno šumsko poljskom gospodarenju na dubokom humoznom praporastom tlu najboljih boniteta, visine nad morem 80 do 88 m. Izletnicima su razložene: 1. Kultura običnog bagrema (Robinia pseudoacacia) podignuta 1946. god., a namijenjena za proizvodnju rudničkog drva. Umjereno je proređena 1955. god. sa 8 do 9 m3/ha. Prosječan promjer u 1.30 m — 8 cm, dok ukupna visina 8 do 10 m. Kultura je uzgojena pod nepovoljnim uvjetima radi blizine naselja i ceste, stoga je i napadana od ljudi i stoke, što je onemogućilo pravilnu i pravodobnu njegu i zaštitu kulture. Diskusijom je utvrđeno da su se ovi nepovoljni činioci odrazili time, što su stvarne dimenzije i kvaliteta stabala |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 84 <-- 84 --> PDF |
slabije spram onih, koje bi ta stabla polučila uz normalne uzgojne uvjete na tako dobrom tlu. Međutim drvni materijal iz ove kulture povoljno će se unovčiti kao motke, a dijelom i kao stubovi za hmelj. Mišljenje je prisutnih šumarskih stručnjaka da se namjesto ove kulture podigne plantaža najekonomičnije vrste drveća brzog rasta u postojećim ekološkim uslovima koji su uglavnom vrlo povoljni. 2. Kultura crnog oraha (Juglans nigra) podignuta sadnjom sjemena u redove sa šumsko poljskim gospodarenjem kroz 3 godine. Stara 9 godina, prosječni promjer u 1.30 m — 7 cm, ukupna visina 6 do 8 m. Paša blaga zabranjena. Ova kultura je uzgojena uz jednako nepovoljne uvjete kao i pomenuta kultura bagrema. Odabrana je sadnja vlastitim sjemenom sa zelenom lupinom (radi zaštite od miševa) umjesto sadnicama, jer je ekonomičnija (jeftinija). Ovo i radi dugačke srčanice sadnica, koja već prve godine može dostići i 70 cm. Kulture crnog oraha zapremaju ovdje oko 1000 ha. Optimum crnog oraha je Castanetum i topiliji položaji Fagetuma. Dobro uspijeva na dubokom, svježem pjeskovito ilovastom tlu s mnogo karbonata, slabo na mršavom, suhom i teškom glinenom tlu, dok kisela tla sa stagnirajućom vodom opće izbjegava. Voli svijetlo, a uz povoljne ekološke uslove u mladosti dobro prirašćuje u visinu i debljinu. Ima jaku izbojnu sagu iz panja i žilja, stoga se ozlijeđena mlada biljka može prisjeći na panj. Spram nepovoljnih vremenskih faktora otporniji je od običnog oraha. Rodi plodom u 10 godini. Uz ophodnju od 40 godina na dobroj stojbini dosiže srednji promjer oko 40 cm, dok ukupnu visinu preko 25 m, od toga 15 m čiste pravne deblovine. Do 75°/o od cjelokupne drvne mase sposobno je za tehničke svrhe. U plantažnom uzgoju polučit će navedene dimenzije u kraćoj ophodnji (30 god.), samo ga treba čistiti od donjih grana. Drvo crnog oraha sliči u svojoj građi drvetu običnog oraha. Uske je bijeli, srednje tvrdo i teško, zatim vrlo trajno, lako cjepivo, sjajno, lijepe boje i teksture. Lako se obrađuje i vrlo je sposobno za poliranje. Inače dobro gori i razvija jaku toplinu. Upotrebljava se za izradu furnira i masivnog pokućstva, u industriji glavira, zrakoplova, kola, vagona i kundaka za puške. Osim toga traže ga tokari i rezbari. Prije rata bio je cijenom više od* slavonske hrastovine. Sjeme se upotrebljava za produkciju ulja, a iz zelene lupine pravi se ekstrakt za bojadisanje drveta. 250 Izletnici su osim toga pregledali i stariju — 48 godišnju sastojinu crnog oraha, koji se ispočetka sadio u smjesi sa hrastom, cerom, jasenom i trešnjom. Napominje se da je crni orah postepeno u kulturama osvajao hrastova staništa, jer je otporniji spram štetočinja koje napadaju hrast (gubar, zlatokraj i dr.). Potanje o crnom orahu pisao je Sevnik ing. Franjo u Šumarskom listu 1926. god. br. 1 i 2. 3. Kultura obične smreke-omorike (Picea excelsa), uzrasla iz napuštenog rasadnika, stara 45 god., prosječnog promjera u 1.30 m oko 20 cm, ukupne visine 12 do 14 m. Proređena sa 15 m3/ha, inače napadana od divljači i glodavaca. Pošto to nije prirodno stanište omorike, ovdje bi bolje uspijevala druga vrst četinjača brzog rasta, napose borovac ili obični bor. 4. Borovac — Vajmutovac (Pinus Strobus) u skupini i pojedina stabla, stara 48 god., prosječnog promjera u 1.30 oko 30 cm dok ukupne visine 24 m. Stabla bi polučila i veće dimenzije da su u mladosti više njegovana, da je tlo bilo svježije i da nisu oštećivana od divljači. Ova vrst borova, koja inače vrlo dobro uspijeva na dubokoj pjeskovitoj ilovači i općenito svježijem tlu, odnosno na položaju s dovoljno zračne vlage, može se uspješno upotrijebiti za plantaže i kulture u ravnicama kao i u prigorju. Daje pravna stabla, koja se od grana teže čiste, drvo je vrlo lagano i lako obrađivati (krovna građa, celulozno drvo i dr.). Otporan je protiv mrazeva, vjetra, snijega i kitine, jači je od ostalih borova spram napada potkornjaka i osipa iglica. Stradava međutim od hrđe (Cronartium ribicola) i divljači. Srednjih je zahtjeva na svijetlo, raste brže od ostalih borova i općenito popravlja — nitrificira tlo. 5. Žuta tulipa, tulipanovac (Liriodendron tulipiferum) pojedina stabla na rubu prosjeke, stara oko 50 god., srednjeg promjera u 1.30 m oko 36 cm, prosječne ukupne visine 22 m. Drvo je brzog rasta, lagano, slično topolovom. U Sjevernoj Americi naraste i do 60 m visoko. Treba ispitati njegovu ekonomičnost za plantažni uzgoj. 6. Od ostalih kultura u ovom šumskom predjelu pregledana je i mješovita kultura sađena u redove hrasta lužnjaka, cera i jasena. Radi preuskih redova jasen je bio zasjenjen od cera i hrasta i stoga je u glavnom uginuo. Cerovi su u donjem dijelu debla (do 3 m visine) a osobito na rubu prosjeke i puteva pretežno oštećeni uslijed zimotrenosti. |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Mišljenje je prisutnih da se ova kultura zamijeni odgovarajućom plantažom. Svakako da plantažiranje na ovom praporastom tlu mora uključiti u svoje investicije dovoljno natapanje tla, pogotovu za vrijeme sušnog razdoblja. Nakon ovog instruktivnog razgledavanja i plodne diskusije izletnici su otputovali u Vinkovce da obadu drvni kombinat »Slavonski hrast«. Na mjestu gdje je još 1957. god. uzgajan kukuruz podignuti su i dalje se podižu objekti ovog kombinata, koji zaprema površinu od preko 20 ha (35 k. j.). Osnivanje ovog kombinata odlučeno je na osnovu svestrano proanaliziranog perspektivnog plana razvoja privrede, a napose šumarstva i drvne industrije na području Kotara Vinkovci. Taj plan je naročito uočio potrebu racionalnije obrade drvne sirovine bez obzira na sortimente. Osim toga predvidio je zaposlenje radne snage, koja se oslabađa uslijed naprednog i suvremenog rada u poljoprivredi, naročito primjene mehanizacije. Kombinat je podignut prema vlastitoj koncepciji radnog kolektiva, napose druga direktora Tonkovića, a u uskoj saradnji i uz puno razumijevanje i potporu sviju političkih i privrednih radnika u ovom kotaru. Izgradnju kombinata finansira i NO kotara Vinkovci. Time u vezi ističe se naročito nepristran i složan rad šumarskih stručnjaka na području Kotara Vinkovci, koji su u većini bili mišljenja, da je uspjeh šumarstva i drvne industrije u skladnoj suradnji ovih privrednih djelatnosti. Kod toga se napominje da se danas osnivaju i poljoprivredno šumski kombinati (Vršac) radi obostranog i uspješnog razvoja i unapređenja privrede. Na području kotara Vinkovci nalazi se najveći kompleks nizinskih šuma, koji obuhvaća okruglo 64.800 ha, od toga zasad obraslo drvećem 61.000 ha. U ovim šumama preteže slavonski hrast, poznat na svjetskom tržištu kao vrlo cijenjeno kvalitetno drvo. Takove kvalitetne i tada stare hrastove šume uvjetovale su krajem prošlog stoljeća razvoj drvne industrije. Podignute su 3 pilane u Vinkovcima i 1 u Vrbanji, dok je u Županji sagrađena tvornica tanina. Uslijed kasnijeg nužnog opadanja obima sječa, a time i spretne špekulacije stranog kapitala, navedene pilane su postepeno obustavile rad. Ostalo je samo nekoliko manjih pilana, većinom vezanih uz mlinove. Sadanje šume na području Spačvanskog bazena stare su prosječno 70 godina. One kvalitetno prelaze iz manje vrijednih (tanjih) sortimenata tehničkog drva u vredni je i visoko vrijedne sortimente (kladarke, furniri). Radi toga povećaje se nesamo proizvodnja drvne mase, kvalitete, nego usporedo i prirast vrijednosti, značajan za perspektivu kombinata. Do zrelosti za sječu ovih šuma kombinat će se alimentirati drvnom masom: a) iz redovitih sječa, propisanih gospodarskom osnovom, a napose drvnom masom sušaca i stabala iz visoke prorede; b) vanrednim sječama, nastalim uslijed zamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u cilju arondacije potonjeg, ili u vezi komasacije poljovrednog zemljišta, što se oboje već provodi unatrag nekoliko godina; c) iz postepene konverzije degradiranih šuma slabog prirasta u plantaže drveća listača i četinjača brzog rasta; d) postojećih kultura drveća brzog rasta, napose euroameričkih topola; e) plantaža, koje će se osnovati na još neobraslom šumskom zemljištu kao i onom, određenom za konverziju; f) plantaža i ostalih nasada na zemljištu van šuma. Kod toga razabiremo da će plansk: postepeni i dinamični plantažni uzgoj šuma na za to određenom šumskom i poljoprivrednom zemljištu biti prekretn´ca nesamo u šumarstvu, već još više u drvnoj industriji. Sa ovakovim stvarnim perspektivama alimentacije, kombinat je ovdje započeo radom početkom 1959. god. Razgledavajući pojedine objekte nailazimo ponajprije na: 1. Pilanu, suvremeno uređenu s prostranom higijenskom svijetlom halom sa svodom od opeke. Pogon je električni, dakle bez transmisija. Stepenicom je odijeljen prostor glavnih strojeva od pomoćnih (kružnih pila), dok je ekshaustija pod podom pilane. Od glavnih strojeva nalazimo: brentu, brzi gater i još jedan gater, kao i stroj tvrtke B. Raimann — Freiburg — St. Georgen, za pilenje najvrednije robe (blistače, polublistače i dr.). Kapacitet strojeva je u 2 smjene 100 m3. Materijal do strojeva prenaša se transporterom. Napominje se da su navedeni strojevi prikupljeni s raznih strana u našoj državi. U cilju da se poveća postotak obrade drvne sirovine nabavljeni su specijalni strojevi (Turner Machinery), koji najekonomičnije obrađuju oblo tehničko drvo, tehničke cjepanice, što više i oblice ogrjevnog drva johe, lipe i dr. do 15 cm promje^ ra. Ovim se poluprerađevinama dalje opskrbljuju Grafos, tvornica olovaka, drvna industrija Karlovac i ostali. 251 |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Tako se preradi godišnje oko 10.000 ms oblovine, koja bi inače bila daleko neracionalniie iskorištena. Ovom preradom povećava se vrijednost materijala za okruglo 10 puta. 2. U sklopu pilane nalazi se suvremeno postrojenje za oštrenje, razvraćanje, glačanje i egaliziranje pila. Strojevi su tvrtke Vollmer-Biberach-Riss, a rad se obavlja automatski. Za uređenje jedne pile utroši se V/2—2 sata. Sa ovakovom pilom rez je jednoličan i gladak, a uporabno vrijeme listova povećaje se za 10 do 15%. Prigodom jednokratnog oštrenja list gubi na težini 0.13 do 0.35 posto, već prema kvaliteti materijala. Pošto je velika razlika među oštrenjem rukom i navedenim strojem, preporuča se potonje. 3. Kombinat raspolaže s 2 stolarska pogona, koji zaposluju 120 ljudi i proizvode godišnje 1000 sobnih garnitura. 4. Nedaleko pilane podiže se u vlastitoj režiji parketarija, koja će se snabdjeti najnovijim strojevima. 5. Međutim, plan je vrijednog direktora i kolektiva da se na zemljištu, koje danas zaprema ekonomija kombinata izgradi tvornica ploča iverica, a za koju već postoje gotovi projekti. Ploče iverice izrađivale bi se u glavnom od topolovine, veličine 3.5 X 1.75 m, a godišnje u količini od 4.000 m3. Tvornica bi ovdje zaposlila oko 40 radnika. Predviđa se bruttoprodukt od 400 milijuna dinara. Ukupne investicije za ovu tvornicu planirane su sa 330 milijuna dinara. Građevinski radovi koje finansira NO kotara počet će uskoro. 6. U vezi pod 5. podigla bi se prema već razrađenom perspektivnom planu tvornica pokućstva s godišnjim kapacitetom od 4000 garnitura namještaja. 7. Postoji plan za tvornicu ljuštene embalaže, upravne i ostalih pomoćnih zgrada. Kad se prednji plan ostvari i koncentriraju svi industrijski objekti na određenom prostoru, uposlit će se još 600 radnika. Ukupni bruttoprodukt iznosit će 1200 milijuna koliki je bio i prošle godine. Ovo s razloga, jer bi predvidivo otpao pogon eksploatacije šuma. Konačno se napominje da je kombinat povezan sa željezničkom stanicom i ostalim glavnim prugama sa 3 industrijska kolos jeka. Postojeća ekonomija među ostalim utje če da obrok hrane u restauranu kombinata stoji samo 30 Din. Prednji prikaz i već dosadanji značajan uspjeh kombinata odraz su velike organi zatorske i stručne sposobnosti, odlučnosti i stvarnog sagledavanja perspektivnog razvoja naše socijalističke privrede, po neumornom i upornom direktoru i cijelom radnom kolektivu kombinata, a na čvrstoj osnovi društvenog samoupravljanja. Ovo je uzor primjer zajedničke i tijesne suradnje kao i duboke svijesti sviju radnika kolektiva ma koje oni radno mjesto zauzimlju. Po prednjem se u samom kombinatu razvila među izletnicima — šumarskim stručnjacima široka diskusija, obuhvatajući glavne uvjete osnivanja, alimentacije i perspektivnog razvoja kao i faktore uspjeha kombinata. Naglašuje se, da je taj kombinat od vanrednog značaja nesamo za privredu kotara Vinkovci, nego i za NR Hrvatsku. Poslije razgledavanja kombinata, produžen je put u šume spačvanskog basena. Izletnicima se pridružio upravitelj šumarije u Otoku drug T a k š i ć ing. Joka, dok je na terenu izletnike dočekao šef Sekcije za uređivanje šuma u Vinkovcima drug B abogredac ing. Đuro. Prije svega ističe se velika ekonomska i opća važnost nove ceste Otok—Vrbanja, dužine 26 km, sagrađene u režiji istoimenih šumarija. Nadalje, privađanje gotovo neplodnog zemljišta (bara) šumskoj kulturi putem odvodnje i biomelioracije i to bara: a) Sitinac, površine 28 ha v. n. m. 80 m. Prije 20 godina ovo je barovi to zemljište pošumljeno kanadskom topolom, razmaka 1 X 1 m. Sadnja je bila pregusta što se odrazilo na slabo razvijenim krošnjama topola i općenito umanjenom debljinskom prirastu. Prvi puta je ovaj topolik proređen prije 5 godina, dok drugi puta 1959. god. Dobiveno je 3000 m3 celuloznog drva. Međutim bilo je i posrednih koristi time, što se je vodovodnim jarcima i pojačanom transpiracijom krošanja topola, lišćem i otpacima tlo isušilo, snizio vodostaj podzemne vode, odnosno tlo podiglo. Time su nastali povoljniji ekološki uslovi napose za jasen, koji se pod topolama vrlo dobro razvio da u skoro vrijeme prevlada kao buduća glavna sastojina. Jasen će još više pospješiti sukcesiju na tom zemljištu. b) Dež, — površine 90 ha, v. n. m. 79 m, prije ekonomija Dip-a Karlovac. Vrlo uspjela kultura euroameričkih topola, uglavnom Populus serotina. Zemljište je prethodno odvodnjeno i ograđeno žicom da se spriječe štete od divljači. Pregledani dio ove kulture star je 3 godine, a osnovan je sadnjom sadnica Ya, s razmakom redova po 5 m, dok u redovima 4 m. |
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Zemljište je prije sadnje rigolano do 35 cm i preorano 20 cm duboko. Predvidiva ophodnja 15 god. (pretežno celulozno drvo). Pokaže li se daljnii uspješan razvoj ove kulture produžit će se ophodnja radi proizvodnje vrednijih sortimenata (za ljuštenje i furnir). Debalca stabala premazana su krečom, dok se inače provode prskanjem zaštitne mjere proti insekata i bolesti. c) Putem su zapažene u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i jasena sa ostalim primješanim vrstama drveća, jake štete od jasenove pipe (Cionus fraxini). Uslijed toga nastalo je znatno sušenje jasena. Ovaj inače težak problem zaštite šuma treba što prije riješiti. Iz ovih poplavnih nizinskih šuma izletnici su krenuli u Spačvu, ujedno sjedište šumarije Spačve, koja obuhvaća 3 ispostave (nekadašnje šumarije) Vrbanju, Gunju i Strošinci. Ovdje ih je dočekao upravitelj šumarije T o m i č i ć ing. Božiđar i lovni inspektor NOK-a Vinkovci ing. S r n i ć, koji se tu nalazio. Naselje Spačva poprimilo je danas sasvim drugi i prijatniji izgled, nego što je to nedavno bilo. Nekada su to stajale trošne barake drvenjare, zaokružene gomilama prostornog drva od brijestovih i hrastovih sušaca. U roku od 2 godine podiglo je ovdje šumarstvo i drvna industrija opet u zajedničkoj uskoj suradnji 5 zgrada. Među ovima šumariju, manipulaciju poduzeća, društveni dom, reprezentativnu lovačku kuću, stambenu zgradu i ostale gospodarske zgrade. Građevni materijal za ove objekte iskorišten je većinom od nekadanjih skladišta i poljoprivrednih gospodarskih nastamba. Zajedničkim finansiranjem općine Vrbanja, sela i šumarije priključena je 10 kW električna mreža. Provedeno je i pečenje opeke u vlastitoj režiji. To je opet veliko djelo druga Tonković ing. Dragana i njegovih suradnika, ali ujedno i trajan spomenik njihovog zalaganja za ovaj privredni centar. Nedaleko naselja Spačve pregledana je šuma Bol jk ovo, koja je uzrasla na višem terenu (v. n. m. 80—84 m) od prvo opisanih šuma ovog bazena. To je očuvana šuma prirodnog tipa, visoke kvalitete i prirasta. Čine je mješovite sastojine hrasta lužnjaka, jasena, graba i lipe s vrlo povoljnim omjerom smjese. Razmotrena sastojina bila je stara 02 godine, prosječnog promjera u 1.30 m 40 cm i ukupne visine 28 m, prirasta 8 nvVha. Skladna smjesa navedenih vrsta drveća kao i stručna njega i uzgoj, odrazili su se u pravnim čistim deblima stabala, a napose hrasta i jasena, kao i u kvalitetnom prirastu. U doba ophodnje sa ovim stablima proizvest će se najvredniji tehnički sortimenti. Ove sastojine će se i dalje uzgajati putem opreznih i stručnih visokih proreda, kojima će se pomoći razvoj nesamo gornje već i donje etaže. S obzirom na ovaj njihov značaj one ne ulaze u konverziju radi plantažnog uzgoja šuma. Radi odmjerenog vremena ovim je obilaskom završen stručni izlet, koji je bio odlično organiziran, vrlo poučan i sa svestranom diskusijom. Zelja je učesnika bila da se takovi stručni izleti organiziraju i prigodom ostalih sastanaka šumarskih, lovnih i drvno industrijskih stručnjaka. Nakon oproštajnog ručka i pozdrava koji je izletnicima priređen u restauraciji Spačve, a u ime kojih se zahvalio toplim drugarskim riječima- predsjednik Šumarskog društva Hrvatske dr. Anđroi ć ing. Milan, izletnici su autobusom otputovali do stanice Vinkovci, gdje su se, puni ugodnih utisaka, razišli u različitim smjerovima. Ističe se da su učesnici stručnog izleta bili prijatno iznenađeni drugarskom pažnjom i stručnim izlaganjima, kao i uspjesima domaćina. Neumoran i uporan rad šumarskih, lovnih i drvno industrijskih stručnjaka — domaćina na podizanju i daljnjem razvoju naše socijalističke privrede zaslužuje nepodjeljivo priznanje i pohvalu. Neka nam stoga budu uzor primjer. Šumarsko društvo Hrvatske želi istaći neobično zalaganje direktora Tonkovi ć ing. Dragana, koji je od početka do konca tranja stručnog izleta bo nepristran i neumoran tumač i vođa puta. Isto vrijedi i za drugove Babogre dca ing. Đuru, šefa Sekcije za uređivanje šuma, ing. Tokšić Joku, kornere, direktora poduzeća »Slavonski hrast«, svima praviteljima šumarija i svekolikim šumarskim i ostalom osoblju, koje se zalagalo da ovaj stručni izlet bude na zamjernoj visini. P. |