DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ing. Ante L o v r i 6, direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja iznio je u svojoj diskusiji ulogu i zadatke istraživačke službe u novim uslovima rada, sa naročitim osvrtom na Institut. Na tendenciju da se u našoj Republici osnuje jedan Institut i to pri Fakultetu, drug Lovrić je mišljenja da bi takav Institut trebala osnovati Komora, fnstitut je dosada imao uspjeha u svom radu, a u posljednje vrijeme bit će mu povjeren jedan od centralnih zadataka u vezi sa 20 god. perspektivnim planom — problem četinjača. Institut namjerava također održavati predavanja u sklopu Društva i klubova o dostignućima na t. zv. prioritetnim zadacima. Ing. Šulenti ć diskutirao je o prijedlogu da Društvo može osnivati odmarališta; ing. Regen t Boris o novoosnovanom Zavodu za kontrolu šumskog sjemenja; ing. P i š k o r i ć Oskar o školovanju i obrazovanju šumarskih tehničara. O lovstvu su govorili ing. M u n k a č e v i e Vinko i ing. C ar Zvonko. O potrebi obrazovanja šumskih radnika i radničkom samoupravljanju u šumarstvu govorio je ing. Ivo Matota. U novo izabrani Upravni odbor izabrani su slijedeći drugovi: Predsjednik. Androić dr. Milan Članovi užeg Upravnog odbora: Peternel ing. Josip (Zagreb) Špiranec ing. Mirko (Zagreb) Zunko ing. Oto (Zagreb) Dekanić ing. Ivo (Zagreb) Štetić ing. Vlado (Zagreb) Sekalec ing. Zeljko (Kutina) Pododbor za šumarstvo: Lulić ing. Stjepan (Karlovac), predsjed nik pododbora i ujedno potpredsjednik u užem Odboru Babogredac ing. Đuro (Vinkovci) Jurčić ing. Marijan (Sisak) Sobat ing. Aleksandar (Kostajnica) Čičak ing. Mato (Jaska) Pododbor za drvnu industriju: Lacković ing. Vinko (Bjelovar, predsjed nik pododbora i ujedno potpredsjednik u užem Odboru Maćešić ing. Bozo (Sekretarijat za ind. Zagreb) čop ing. Bogumil (Inst. za drv. ind. istr. Zagreb) Tomše ing. Josip (Sisak) Mikuc ing. Stevo (DIP Karlovac) Nadzorni odbor: Šerbetić ing. Adolf (Zagreb) Dragišić ing. Petar (Zagreb) Horvat ing. August (Zagreb) Sud časti: Pere ing. Zvonko (Zagreb) Birt ing. Vjekoslav (Sisak) Kap Andrija (Nova Gradiška) Na kraju je skupština aklamaejom prihvatila prijedlog da se pošalje pozdravni brzojav CK KPH STRUČNI IZLET U SLAVONSKE HRASTOVE ŠUME U SPAČVI Prilikom 80. redovne godišnje skupštine Šumarskog društva Hrvatske, koja je 30. V. 1959. održana u Osijeku, bila su predviđena za učesnike skupštine i 4 vrlo zanimljiva stručna izleta. Među ovima i stručni izlet u slavonske hrastove šume u Spačvi. U nedjelju, 31. V. 1959. u 7 sati krenulo je iz Osijeka autobusom 20 šumarskih stručnjaka, predvođeni drugom Tonkovi ć Draganom, direktorom drvnog kombinata »Slavonski hrast« u Vinkovcima, preko Vukovara i Vinkovaca na područje šumarija Otok i Spačva. Putem su radi ograničenog vremena iz autobusa pregledani: industrijski kombinat Borovo, grad Vukovar s novom zgradom šumarije. Zatim su se izletnici uputili u šumu Đergaj pod upravom šumarije u Vukovaru, gdje im je dao stručna objašnjenja o pojedinim sastojinama T r o h a r ing. Vlado, upravitelj ove šumarije. Šuma Đergaj kao i neke druge šume na području šumarije Vukovar i Vinkovci, nekada šume vukovarskog odnosno nuštarskog veleposjeda, zapravo su skup uzgojno pokusnih ploha. Na ovim plohama ispitivala su se, a danas se pogotovu ispituju, uzgojna svojstva pojedinih domaćih i stranih vrsta drveća listača i četinjača, bilo u čistom ili mješovitom sastavu, različitog omjera smjese. Sastojine su većinom uzgojene u prethodno šumsko poljskom gospodarenju na dubokom humoznom praporastom tlu najboljih boniteta, visine nad morem 80 do 88 m. Izletnicima su razložene: 1. Kultura običnog bagrema (Robinia pseudoacacia) podignuta 1946. god., a namijenjena za proizvodnju rudničkog drva. Umjereno je proređena 1955. god. sa 8 do 9 m3/ha. Prosječan promjer u 1.30 m — 8 cm, dok ukupna visina 8 do 10 m. Kultura je uzgojena pod nepovoljnim uvjetima radi blizine naselja i ceste, stoga je i napadana od ljudi i stoke, što je onemogućilo pravilnu i pravodobnu njegu i zaštitu kulture. Diskusijom je utvrđeno da su se ovi nepovoljni činioci odrazili time, što su stvarne dimenzije i kvaliteta stabala |