DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stručni časopisi uključivši i one sa područja lovstva i lovne privrede. Više od 11.000 radova je očiti dokaz da je danas više nego ikada dana mogućnost stručnjacima da se bave naučnim i stručnim radom 1 da svoje radove objavljuju. Drug Slavko Cvitovac, podnio je zatim izvještaj urednika Lugarskih novina. Te novine i posao oko njihova izlaženja preuzelo je Lugarsko društvo NR Hrvatske. Drug Cvitovac je naglasio neke autore koji su svojim saradništvom pridonijeli da su novine imale bogat i poučan sadržaj. Za nadzorni odbor podnio je izvještaj drug ing. Stjepan Lulić , a za Sud1 časti ing. Petar D r a g i š i ć. Vrijedno je spomenuti neke dijelove iz govora ing. Fazlije A 1 i k a 1 f i ć a, koji je pozdravio Društvo kao delegat Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije. On je između ostaloga rekao: — U sistemu našeg društvenog´ upravljanja i u instrumentima našeg demokratskog s´stema imaju društvene organizacije posebno značajno mjesto. Poslije 1952. g. kada je došlo do decentralizacije naše državne uprave, naš je Savez preuzeo mnoge poslove iz djelokruga Ministarstva. Istina, organizirani su i drugi organi koji su preuzeli pojedine funkcije, ali je Savez odnosno udruženje šumara u pojedinim republikama^ ostao značajan faktor — dio savjesti naše zajednice u cjelini. U tome smislu naše su organizacije bile dužne da daju inicijativu i određene stavove u pitanjima koja interesiraju našu struku. Drug A1 i k a 1 f i ć se osvrnuo na pomanjkanje svake suradnje između Šum. društva i Sekretarijata za šumarstvo pa želeći da se ta suradnja pojača, naglasio da je Šum. društvo Hrvatske bilo jedno od najjačih pokretača u mnogim krupnim pitanjima koja su se riješavala na nivou Saveza. Tajnik Lugarskog društva drug Dragan R u d i ć, naglasio je u svom govoru potrebu i koristi saradnje između Lugarskog društva i Šumarskog društva. Lugari ne žele biti pasivni promatrači kod rješavanja problema koji se odnose na šumarstvo, već žele aktivno učestvovati na tom poslu i dati svoj doprinos prema mogućnostima kojima raspolažu — rekao je drug Rudić. U diskusiji koja se poslije toga razvila sudjelovali su mnogi članovi Društva. Ing. Luli ć govorio je o organizaciji šumarstva. On je pored ostaloga rekao: — Sistem malih šumarija, organiziranih na malim područjima, financijski razjedinjenih i vezanih uz narodne odbore općina ne daju mogućnosti za pravilno gospodarenje, jer mala šumarija, htjela ili ne, mora radi svo ga samoodržanja vršiti sječu u granicama etata i ako bi se u slučaju organizacionog objedinjenja jednog šireg gravitacionog područja na teritoriju jednog narodnog odbora kotara, moglo to pitanje ekonomičnije postaviti i riješiti. Sto se tiče eksploatacije šuma, ona treba da pripane onome tko će je bolje privesti društvenoj svrsi i tko će omogućiti takovu akumulaciju sredstava, da ona najviše pridonose šumarstvu i drvnoj industriji. Ako se eksploatacija prepusti šumarstvu, drvna industrija bi došla u položaj da sagleda pasivnost nekih svojih pilanskih pogona i tražila bi puta i načina kako da aktivira te pilane. Šumarstvo bi sa svoje strane dobilo sredstva da unaprijedi ono što stvara solidniju sirovinsku bazu za daljnju perspektivu drvne industrije. Ing. Mladen Novaković, predstavnik šum. sekcije Polj. šum. komore istakao je u diskusiji zadatke šumarstva u narednom periodu. Potrošnja drveta treba da se poveća za 100°/o, putem intenziviranja radova na obnovi ekonomskih šuma, degradiranih šuma i krajnjim korištenjem šumskog zeljišta, na mjerama koje se baziraju na savremenoj nauci. Takovom se radu može prići samo ako za to postoje i povoljni uslovi. Organizacija u tome igra veliku ulogu. Načela koja su o tome pitanju donesena u Polj. šumarskoj komori mogu se uglavnom svesti na slijedeće: Šumarstvo se treba organizirati na bazi privredne organizacije. Takove org. jedinice — poduzeća, treba da obuhvate cjelovite i terenski utvrđene gospodarske jedinice odnosno šumsko gospodarska područja, bez obzira na administrativne granice. Osnovna djelatnost takovih poduzeća obuhvatila bi radove na uzgoju, njezi i iskorištavanju šuma. Upravne i nadzorne funkcije trebaju biti odjeliene od privredne djelatnosti. Privrednu politiku šumarstva i drvne industrije treba objediniti putem udruživanja u poslovne zajednice. U odgovarajućim iznimnim slučajevima, gdje to ekonomski interesi nalažu, djelatnost poduzeća može se proširiti i na mehaničku preradu drveta. Šumska gospodarstva odnosno poduzeća osnivaju narodni odbori kotara. Financijsko poslovanje zamišljeno je ovako: Šumska taksa kao renta uplaćuje se u poseban fond iz koga će se financirati uzgojni radovi. Šumsko gospodarstvo će se otprilike nalaziti na teritoriju jedne komune kao poseban pogon a komuna će obavezno vršiti obračun viška čistog pr´hoda u kome će i učestvovati. Tako će komuna imati mogućnost da utječe svojom privrednom politikom i na šumarske pogone. |