DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Pozitivna je strana švedskog šumarstva veliko i neiscrpljivo iskorišćavaraje šuma. Uslijed primjene kompleksa gospodarskih mjera pri sječama, ne dolazi do izmjene četinara lišćarima. Na posječenim površinama šuma se blagovremeno obnavlja na relativno malim nepošumljenim površina DRUŠTVENE VIJESTI ZAKLJUČCI donijeti na I. Saveznom Savjetovanju za Zaštitu šuma, održanom 24.—26. III. 1959. u Zagrebu* *Ovi zaključci nisu još definitivno redigirani, no radi aktuelnosti donosimo ih u ovom obliku. Osnovni problem šumske privrede danas predstavlja disproporcija između proizvodnje drvne mase i potrošnje drveta. Uz današnju produktivnu sposobnost naših šuma i prirast, sve smo manje u mogućnosti da podmirujemo potrebe na drvetu, koje su u stalnom porastu. Problemi koji postoje u šumskoj privredi izviru iz lošeg stanja šumskog fonda, nepovoljne strukture i niskog prirasta naših šuma. Činjenica, da nam je šumski fond pao na gotovo 50°/o, a prirast iznaša tek jednu trećinu veličine koju je uz optimalne ekološke prilike moguće postići, upućuju nas na poduzimanje radikalnih mjera za pobolj´šanje stanja naših šuma, povećanja njihove vrijednosti i prirasta. Tehničke, ekonomske i organizacione mjere, koje se za postizanje toga cilja moraju primijeniti, uključuju primjenu savremenih metoda i sredstava, koje će značiti preorijentaciju dosadanjeg gospodarenja šumama. Bez tih mjera bio bi ozbiljno ugrožen razvoj naše drvne industrije i građevinarstva, potrošnja drva sve više ograničena i izvoz smanjen. Pored toga velike površine degradiranih šuma i ogoljelog šumskog zemljišta otvorile su put stvaranju erozije, koja je postala jedan od najtežh privrednih problema naše zemlje. O zaštitnoj funkciji šuma, o njenoj ulozi u klimatologiji, hidrologiji zemlje, ulozi koja je od neocjenjive važnosti za zdravlje ljudi, njihov privredni progres može se govoriti samo onda ako šumski fond ima određenu veličinu. Stoga je čuvanje dosadanjeg šumskog fonda, povećanje vrijednosti naših šuma i prirasta mjenianjem dosad nepovoljne strukture i osvajanjem novih površina, te podizanjem šuma brzorastućih vrsta, u in- ma. Poklanja se pažnja i trajnosti drva koje se rabi u gospodarstvu (antiseptiranje, bojadisanje). Šumarska se nauka uvelike propagira u školama i u narodu, a dobro je organizirano obrazovanje nižih i srednjih šumarskih kadrova. D. K. teresu naše industrije, poljoprivrede i privrede naše zemlje u cjelini. No kao što je lošem stanju naših šuma pridonijelo nekontrolirano djelovanje biotskih i abiotskih faktora u prošlosti, tako danas a i u budućnosti nećemo moći ostvariti ciljeve naše privredne politike na području šumarstva ukoliko ne budemo spremni da štetno djelovanje prije navedenih faktora ne ograničimo odnosno ne svedemo na podnošljivu mjeru. Prema aproksimativnim podacima godišnji gubici uslijed šteta svih vrsta u našim šumama predstavljaju sumu koja je jednaka cijeni godišnje brutto posječene drvne mase na panju. Ta suma u 1957. godini iznosila je oko 13 milijardi dinara. Da su štete zauzele ovako velike razmjere i da šumska privreda Jugoslavije trpi iz godine u godinu ovako velike materijalne i financijske gubitke uzrok je i nepostojanje organizirane službe zaštite šuma u sklopu šumarske službe. Obzirom na relativno dugi biološko-proizvodni proces u šumarstvu poslovi osiguranja nesmetanog procesa proizvodnje, t. j . zaštita šuma su veoma važna komponenta i garancija povećanja produktivnosti šuma, očuvanje šumskog fonda, njegove trajnosti i osiguranja zaštitne funkcije šuma. Služba zaštite šuma u na j tješnjoj je vezi sa ostalim djelatnostima šum. proizvodnje sa uzgojem, uređivanjem i iskorištavanjem, pa se ta služba ne može tretirati zasebno, već mora biti i u sklopu ostalih djelatnosti u šumarstvu. Za pravilno i efikasno funkcioniranje službe za zaštitu šuma u kojoj bi se jasno znala zaduženja, nadležnost odgovornost i obzirom na sadašnje naše stanje i mogućnosti, predlaže se slijedeća organiza cija zaštite šuma: 1. u organima vlasti, 2. u proizvodnji — šumskom gazdinstvu, 3. u naučno-istraživačkoj i dijagnostičkoj službi. 1. U organima vlasti predlaže se: a) u saveznim i republičkim organima posebna referada sa po jednim stručnjakom 241 |