DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Konačno su napisani mnogi snažni dojmovi posjetilaca izložbe u knjizi utisaka. Šumarsko društvo Hrvatske kao i šumarski klub -Zagreb, obradovan; i pono- STRANO ŠUMARSTVO KUDA IDE ŠUMARSTVO? Na skupštini austrijskog Šumarskog druištva u Bregenzu održao je 22. rujna proišle godine njemački šumar Hubert Rupf ff(Stuttgart) predavanje pod naslovom: Qu o oovadi š Forstwirtschaft? Osterr. Vierteli- -jahressohrift f. Forstwesen u 1. ovogođ. :0 broju donosi ga u cijelosti. Mi ćemo sažeto prikazati taj toliko važan problem, kogta aaautor tretira sa četiri gledišta. I. Proizvodnja drva re Nema primjera u prošlosti, da bi sve evropske zemlje, a i zemlje čitavog svijetataulagale tolike napore u nastojanje kako bdi iipovećale količine drva. Spomenut ćemo naj j_ prije zemlje čija šumoprivreda nij ei_, ni-. ka d znatno utjecala naj snabdijevanjeeEvrope drvom. Š p a n i j a će za 50 godina proširiti svo 3ju šumsku površinu sa 5 mil. ha na 20 milil. .. To će odgovarati trostrukoj površini šumla aaSavezne repub. Njemačke. U Španiji ćče eese očitovati povoljan utjecaj nai poljoprivredna zemljišta, a Evropa će povisiti svo o je drvne zalihe. Italij a se već decenijima trsi, da b bbi iipovećala šumski fond. Rad talijanskih šu tt 1 mara vidi se ne samo po južnim okrajcima a Alpa, po rubu Apenina i riječnim dolina a- ma, nego i van šume. U tom su smislu na a- ročito impresivne plantaže topole u ravnici ici rijeke Po-a. Englesk a je znatno pošumljavala i i prije, i za vrijeme, i poslije Svjetskog ra a ta I., a i danas nije to zanemarila. Francuska je zemlja u kojoj postoje široke mogućnosti, da se uveća drvna masa ^a njezinih šuma. Prirast srednjih šuma (u rukama općina i privatnika) može sez a *-ukratko vrijeme povisiti na 2—4 kub. m po hektaru. Na tisuće hekara u centralnom za *Z na pošumljenje. Francuzi su pokazali da platou i po drugim mjestima željno čekaju jja znaju i mogu riješiti i teške probleme (po 0_ šumljenje 900.000 ha »Lanđima«). Danas uas Već mnogi inostrani šumari posjećuju nji ji hove plantaže topola. Sada ćemo spomenuti zemlje, koje su j a aa- -če utjecale na drvarsko tržište. Skandinavske zemlje poznate s ssu uupo svom nastojanju, da se povisi proizvod d sni su na velikom uspjehu svoga člananjegove drugarice. Uz tople drugarske čestitke žele im i nadalje plodan umjetnički rad. P nja drveta, a naročito su značajni radovi oko uzgajanja šumskih sadnica, izmjeni vrsta i nove metode za ubrzanje prirasta. Jugoslavija.je prava izvozna zemlja drva i ne želi da zaostane u staranju oko poboljšanja svog šumarstva. Cehoslovačka. O njoj manjkaju podaći. Sigurno je da se može ubrojiti u tevozne zemlje. Naročito je za Njema´%u važan čsl. izvoz omorikove oblovine sad se ostale zemlje ustežu od tog izvoza. Njemačka, Austrija i Švicars k a. U tim se zemljama provodi posumljavanje degradiranih poljoprivrednih površina, nastoji uvećati prirast šuma pomoću odabranih tipova sastojina, njihovom njegom, đubrenjem tla i si. Šumska se površina povećava iz godine u godinu. Poljska, Madžarska i Rumunjs k a, prema objavljenim publikacijama, statistikama, prema potrebi sadnica i pošumljenim površinama, može se zaključiti o porastu proizvodnje. Rusij a je važna utoliko, što u tajgi krije najprostranije područje crnogoričnih šuma u svijetu, koje čekaju na poboljšanje pomorskog saobraćaja na Sjevernom moru i na rješenje problema električne energije (atomskog pogona željeznica), koje je već na dohvatu ruke. S obzirom na uvoz iz država Istočnog Bloka valja držati na umu, da uslijed tamošnjeg privrednog sistema nije neophodno nužno da se prodajna cijena izvodi iz troškova proizvodnje, nego se kalkulira i sa drugih gledišta. Radi pojeftinjenja parobrodarske vozarine (veća ponuda od potražnje) došlo je dotle, da se i Sjeverna Amerika pojavila na drvarskom tržištu i da znade djelovati na srednjeevropski prostor, na što se prije ni pomisliti nije moglo. I ma da te zemlje dolaze odmah iza SSSR-a bogatstvom četinara ipak one nisu dovozile do nas preko Atlantika velike količine industrijskog drva. To drvo jedino zato podnosi transport, jer kanadsko šumarstvo nije osnovano na potrajnosti, nego na slobodnom iskorištavanju uz neznatne proizvodne troškove na osnovici kojih se onda kalkulira cijena. |