DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— prawenn chronmiony« (spomenik prirodi — zakonom zaštićem). Poljska ima oko 500 rezervata raznog karaktera. Od toga 11 nacionalnih parkova; ali u svima još nije potpuno proveden određeni režim. Zaštićene su pojedine rijetke vrste biljaka, kao na pr. S o r bu s torminalis, Daphne mezereum, Li -, li um martagon, Drosera rotund i f o 1 i a. U vezi s iznesenim dajemo posve kratak prikaz nekih važnijih publikacija o nacionalnim parkovima Poljske, koje sam primio u toku studijskog putovanja kao gost Poljske akademije nauka. Tatrzanski Park N a r o d o w y, pod redakcijom W. Szafera, Krakow 1955., str. 326, 167 slika i crteža. Štampano 10.000 svezaka. U ovoj publikaciji o nacionalnom parku na Tatrama nalaze se radovi: E. Passendorfer, geologija; K. Kowalski, špilje, J. Michalczewski, klima; M. Gievsztor, vode i njihova fauna; J. Fabijanowski, šume; S. Pawlowska, biljni svijet; J. Kolowca, pastiri; H. Parvski, turizam i zaštita prirode; W. Goetel, historija osnivanja parka. Na kraju svakog priloga nalazi se popis važnije literature. Urbanski J.: W i e 1 k o p o 1 s k i Park Narodowy , Poznanj 1955., str. 180, oko 150 crteža i fotografija. Štampano 10.360 svezaka. Ova interesantna popularna studija ima ova poglavlja: Opis položaja, granica i kraja. Vode, šume i livade, Najvažneije vrste biljaka i životinja, Povijest flore | faune, Sadašnje stanje istraživanja prirode i značenje ovih istraživanja za osnivanje parka. Povijest nastojanja o stvaranju parka, Važnija literatura o parku, Rječnik naziva, kazalo latinskih i poljskih naziva biljaka i životinja. Karpinski J, J.: Wycieszka do Pusczzy , Warszawa 1955., str. 166, 96 ve likih ilustracija. Naklada 40.180 svezaka. Autor je vrlo poznat borac za nacionalne parkove Poljske, a napose za park u Bjalo vjež´koj pušci, koji zauzima površinu oko 50 km2. U ovoj knjizi »Izlet u Pušču« pisac obrađuje materiju lirskom prozom. Nakon uvoda u publikaciji se nalaze ova poglavlja: Idemo u Pušču, U visoki grond (to su ti povi mješovitih šuma listača uglavnom lipe i, hrasta na vlažnom glinastom tlu), A to je mokar niski grond (uglavnom jasen), Vra ćamo se u mješovitu šumu, Nad Narevkom, Put k olsama, Šumi šuma četinjača, Pogle dajmo šumu močvarnu, Toplo je i sunčano u šumi borovoj, Iz historije i geografije Pušče, U muzeju Pušče. Karpinski J. J.:Puszcza Bialowieska , Warszawa 1951, str. 32. Štampano 10.150 svezaka. Informativna brošura: turističke obavijesti, orijentacijske obavijesti o Bjalovježu, ekološki opis, historija, trasa Hajnowka-Bjalovježa, botanički park, potpun rezervat nacionalnog parka Bjalovježa, rezervat divljih konja, rezervat žu- bra (vrsta bizona), rezervat losova, prirodno- znanstveni i šumarski muzej, zaglavak. Gotkiewicz M. i Szafer W.:Ojcovvski Park Narodowy, Krakow 1956., str. 122, 60 fotografija i crteža. Štampano 10.000 svezaka. Publikacija ima ova poglavlja: iz geologije, špilje, rastlinstvo, svijet životinja, dvorac ojcovski, pećina Grođzisko, dvorac u jednoj pećini, običaji, nošnja, tradicija i legende, o prošlosti parka, turistički putovi, zakon o osnivanju parka, važnija literatura o prirodi i čovjeku u ojcovskoj dolini. Chronmv prirode Ojczysta, jedan od časopisa zaštite prirode. Štampa se u 3.900 primjeraka. To je časopis Komiteta za zaštitu prirode Poljske akademije nauka, odnosno organa zemaljskog savjeta za zaštitu prirode. Izlazi od god. 1945. Iznesene publikacije samo su malen dio literature iz područja zaštite prirode i rezervata. Koliko se napora ulaže u istraživanja prirodnih spomenika, neka posluži samo ovaj primjer: u Bjalovježkom parku nalazi se ekološki institut Poljske akademije nauka s nekoliko odjela; u području važnijih šumskih zajednica nalazi se pet meteoroloških stanica s pet tehničara, svaka stanica ima oko 30 ombrometrijskih sprava na tlu, razne druge meteorološke instrumente na tlu, u tlu i na stablima do oko 25 m visine. »Ako hoćeš dobro upoznati svoju zemlju, tada putuj i u inozemstvo«. Gledajući iz inozemne perspektive u naše okolnosti smatram potrebnim, da u vezi iznešenoga napomenem ovo: bilo bi vrlo korisno i potrebno, da se za naše rezervate, nacionalne parkove i zaštićene biljke i životinje izradi bar dobra informativna brošura. U našoj zemlji, nakon Oslobođenja, učinjeno je vrlo mnogo za zaštitu prirodnih spomenika. Članci o tomu rastreseni su u raznim publikacijama. Ni šumarski stručnjaci nisu o tomu dovoljno obaviješteni, a šira javnost vrlo malo znade o rezultatima rada na zaštiti prirode. U vezi sa sve većim razvojem turizma stranaca u našoj zemlji, bilo bi potrebno da se kratak izvadak iz ovakve publikacije štampa na nekoliko stranih jezika. Brošure treba da su jeftine i stalno izložene na mjestima, gdje je promet turista najveći. Na taj način podići će se in-; teres za naše prirodne ljepote i spomen´k^ prirode, razvijat će se bolji odnos prema prirodi, unaprijedit će se promet domaćih i stranih turista. J. Šafar |