DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— prawenn chronmiony« (spomenik
prirodi — zakonom zaštićem).


Poljska ima oko 500 rezervata raznog karaktera.
Od toga 11 nacionalnih parkova;
ali u svima još nije potpuno proveden određeni
režim. Zaštićene su pojedine rijetke
vrste biljaka, kao na pr. S o r bu s torminalis,
Daphne mezereum, Li -,
li um martagon, Drosera rotund
i f o 1 i a.


U vezi s iznesenim dajemo posve kratak
prikaz nekih važnijih publikacija o nacionalnim
parkovima Poljske, koje sam primio
u toku studijskog putovanja kao gost Poljske
akademije nauka.


Tatrzanski Park N a r o d o w y,
pod redakcijom W. Szafera, Krakow
1955., str. 326, 167 slika i crteža. Štampano
10.000 svezaka. U ovoj publikaciji o
nacionalnom parku na Tatrama nalaze se
radovi: E. Passendorfer, geologija; K. Kowalski,
špilje, J. Michalczewski, klima; M.
Gievsztor, vode i njihova fauna; J. Fabijanowski,
šume; S. Pawlowska, biljni svijet;
J. Kolowca, pastiri; H. Parvski, turizam
i zaštita prirode; W. Goetel, historija
osnivanja parka. Na kraju svakog priloga
nalazi se popis važnije literature.


Urbanski J.: W i e 1 k o p o 1 s k i Park
Narodowy , Poznanj 1955., str. 180, oko
150 crteža i fotografija. Štampano 10.360
svezaka. Ova interesantna popularna studija
ima ova poglavlja: Opis položaja, granica
i kraja. Vode, šume i livade, Najvažneije
vrste biljaka i životinja, Povijest flore
| faune, Sadašnje stanje istraživanja prirode
i značenje ovih istraživanja za osnivanje
parka. Povijest nastojanja o stvaranju
parka, Važnija literatura o parku, Rječnik
naziva, kazalo latinskih i poljskih naziva
biljaka i životinja.


Karpinski J, J.: Wycieszka do


Pusczzy , Warszawa 1955., str. 166, 96 ve


likih ilustracija. Naklada 40.180 svezaka.


Autor je vrlo poznat borac za nacionalne


parkove Poljske, a napose za park u Bjalo


vjež´koj pušci, koji zauzima površinu oko


50 km2. U ovoj knjizi »Izlet u Pušču« pisac


obrađuje materiju lirskom prozom. Nakon


uvoda u publikaciji se nalaze ova poglavlja:


Idemo u Pušču, U visoki grond (to su ti


povi mješovitih šuma listača uglavnom lipe


i, hrasta na vlažnom glinastom tlu), A to je


mokar niski grond (uglavnom jasen), Vra


ćamo se u mješovitu šumu, Nad Narevkom,


Put k olsama, Šumi šuma četinjača, Pogle


dajmo šumu močvarnu, Toplo je i sunčano


u šumi borovoj, Iz historije i geografije


Pušče, U muzeju Pušče.


Karpinski J. J.:Puszcza Bialowieska
, Warszawa 1951, str. 32. Štampano
10.150 svezaka. Informativna brošura:


turističke obavijesti, orijentacijske obavijesti
o Bjalovježu, ekološki opis, historija,
trasa Hajnowka-Bjalovježa, botanički park,
potpun rezervat nacionalnog parka Bjalovježa,
rezervat divljih konja, rezervat žu-
bra (vrsta bizona), rezervat losova, prirodno-
znanstveni i šumarski muzej, zaglavak.


Gotkiewicz M. i Szafer W.:Ojcovvski
Park Narodowy, Krakow
1956., str. 122, 60 fotografija i crteža. Štampano
10.000 svezaka. Publikacija ima ova
poglavlja: iz geologije, špilje, rastlinstvo,
svijet životinja, dvorac ojcovski, pećina
Grođzisko, dvorac u jednoj pećini, običaji,
nošnja, tradicija i legende, o prošlosti parka,
turistički putovi, zakon o osnivanju parka,
važnija literatura o prirodi i čovjeku u
ojcovskoj dolini.


Chronmv prirode Ojczysta, jedan
od časopisa zaštite prirode. Štampa se
u 3.900 primjeraka. To je časopis Komiteta
za zaštitu prirode Poljske akademije nauka,
odnosno organa zemaljskog savjeta za zaštitu
prirode. Izlazi od god. 1945.


Iznesene publikacije samo su malen dio
literature iz područja zaštite prirode i rezervata.
Koliko se napora ulaže u istraživanja
prirodnih spomenika, neka posluži
samo ovaj primjer: u Bjalovježkom parku
nalazi se ekološki institut Poljske akademije
nauka s nekoliko odjela; u području važnijih
šumskih zajednica nalazi se pet meteoroloških
stanica s pet tehničara, svaka stanica
ima oko 30 ombrometrijskih sprava na
tlu, razne druge meteorološke instrumente
na tlu, u tlu i na stablima do oko 25 m
visine.


»Ako hoćeš dobro upoznati svoju zemlju,
tada putuj i u inozemstvo«. Gledajući iz
inozemne perspektive u naše okolnosti smatram
potrebnim, da u vezi iznešenoga napomenem
ovo: bilo bi vrlo korisno i potrebno,
da se za naše rezervate, nacionalne
parkove i zaštićene biljke i životinje izradi
bar dobra informativna brošura. U našoj
zemlji, nakon Oslobođenja, učinjeno je vrlo
mnogo za zaštitu prirodnih spomenika.
Članci o tomu rastreseni su u raznim publikacijama.
Ni šumarski stručnjaci nisu o
tomu dovoljno obaviješteni, a šira javnost
vrlo malo znade o rezultatima rada na zaštiti
prirode. U vezi sa sve većim razvojem
turizma stranaca u našoj zemlji, bilo bi potrebno
da se kratak izvadak iz ovakve publikacije
štampa na nekoliko stranih jezika.
Brošure treba da su jeftine i stalno
izložene na mjestima, gdje je promet turista
najveći. Na taj način podići će se in-;
teres za naše prirodne ljepote i spomen´k^
prirode, razvijat će se bolji odnos prema
prirodi, unaprijedit će se promet domaćih
i stranih turista. J. Šafar