DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 63 <-- 63 --> PDF |
SAOPĆENJA DVA STOLJEĆA STARA AKCIJA NA UZGOJU VRBA I DRUGIH VRSTA DRVEĆA BRZOG RASTA U NAŠIM KRAJEVIMA. U Gradskom muzeju u Samoboru naišli smo na knjižicu: »Navuk okole Szadyenya, Zaplodnyenya y potrebnoga Zdersavanya Verb, y drugoga berse rasztuchega Mladja milosztivno prepiszan«. Knjižica je štampana u staro hrvatskom jeziku u Požunu P a t z k o. »Navuk« obuhvata 16 strana običnog formata, a razdijeljen je na 20 delova«. Knjižicu je pronašao kustos Muzeja I. Sudnik. U knjiižici su razrađene carske odredbe iz doba Marije Terezije, koje se odnose na uzgoj i proširenje vrba i drugog drveća brzog rasta na terenima, gdje dm odgovaraju ekološke prilike. Napose se to odnosi na odredbu od 10. III. 1755. Uzgojem vrba čuvaju se od prejakog iskorišćivanja vrednije vrste drveća i vrednije šume. Podizanjem vrbika na zapuštenim mjestima očuvale bi se hrastove, bukove i druge vrednije šume za svoju pravu svrhu, a ogrevno drvo potrebno narodu, djelomično i vojsci, moglo bi se velikim dijelom namaknuti iz vrbovih i sličnih nasada. Propisuje se stoga uzgoj vrba po čistinama, pašnjacima, kao i okrajcima polja i šuma, gdje to prilike dopuštaju. Uzgoj po poljima u rjeđem razmaku može biti — kaže se u »Navuku« — od dvojake koristi. Nasad vrba s jedne strane štiti travu od žege, a s druge strane daje korist u ogrevnom materijalu, koji se dobiva kresanjem u turnusu od 4—6 godina. Preporuča se sadnja vrba po poljiima u udaljenosti od 3 »klaftra«, kako bi između vrba mogla prolaziti kola i slagati se ku povi sijena. Odredbama iz 1773. predviđa se kažnja vanje osoba, koje krše propise o uzgoju vrba. Lugari i čuvari polja dužni su da ču vaju nasade i pomažu njihov uzgoj. Gdje nema takvih čuvara, općine i sela treba da organiziraju čuvanje nasada. Jedan općin ski odbornik treba da, uz općinskog načel nika, vodi brigu o čuvanju vrbika. Osdbe koje svojom lijenošću i propustima dovedu nasad u loše stanje, treba da pretrpe nov čane ili tjelesne »kaštige«, a plemiće treba tužiti putem vlasti. Za manje štete mogu poljski čuvari da na licu mjesta izreknu globu. Pastire koji oštećuju nasade treba dovesti pred općinskog oficijala, koji će im rastumačiti važnost nasada i potrebu nji hova uzgoja. Propisi zabranjuju ulazak sto ke u mlađe vrbove nasade. Zanimljiv je i propis koji govori o popunjavanju i po novnom podizanju nasada na mjestima, gdje su dosadašnji nasadi uginuli. Tu se izričito kaže, da se u slučaju neuspjeha ne smije šuštati, nego i dalje saditi vrbe, ali pri tome odabrati bolja mjesta. U nekoliko »delova« govori se o tehn:ci rada. Preporuča se sadnja vrba na nasioe nastale kopanjem graba. Za sadnju treba koristiti mladice koje nisu odviše stare ni odviše duge. Grane s većom srži ne daju uspjeha. Mladice i motke ne smiju se zabijati u Ho, nego treba lopatom iskopati jamicu i u nju izvršiti sadnju. Zemlju oko posađene mladice treba nahumčiti. Preporuča se proljetna sadnja. Propisano je, da učitelji i mjesni pisari imadu svakog mjeseca pročitati narodu, na uobičajeni način, ove upute. »Navuk« je od interesa po svojoj namjeni i opisu rada. Sadrži niz misli, koje su i danas aktuelne. Iz njega vidimo, da su već prije 200 godina poduzimane akcije na uzgoju vrba kao vrsta brzog rasta. Dr. M. Anić »V—55 AVION ZA TRETIRANJE SUMA? Prije desetak dana izvršeni su probni le tovi lakog sportsko turističkog aviona »V— 55« izgrađenog u Aeroklubu Zagreb. Po red ostalih namjena (služba spasavania, snimanja iz zraka, protupožarne šumske patrole i slično) avion je namijenjen 1 tre tiranju šuma aviometodom u cilju unište nja štetočina. U ovome natpisu promatrati ćemo avion samo sa tog stanovišta i dati usporedbu sa avionom PO-2, koji se kod nas u te svrhe koristi. »V-55« je visokokrilac, koji ima skoro Idealnu vidljivost terena ispod sebe, Sto je važno radi pravilnog tretiranja kao i oda biranja terena za prisilno sletanje usliied1 otkaza motora. Iako je otkaz motora rijetka pojava u avijaciji, ovaj momenat se ne smi je gubiti 4z viđa, jer pretstavlja bitan ele menat objektivne sigurnosti pilota i nje govog subjektivnog psihičkog stanja. Iz istoga razloga važna je i minimalna brzina aviona. Male dimenzije aviona omogućuju odličnu pokretljivost oko sve tri osi. Pored sigurnosnog značaja, radi pravovremenog izbjegavanja prepreke, ta osobina ima i ekonomski značaj, jer skraćuje vrijeme po trebno za izvođenje takozvanog »standard nog zaokreta« na kraju svake brazde. Mala poletnosletna staza i velika moć penjanja omogućuju veliki izbor terena za pomoćna letilišta. Na taj smo način u mogućnosti, da odaberemo letilišta u neposrednoj blizini 229 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 64 <-- 64 --> PDF |
tretiranih područja. Navedene aerođinamske i letačke sposobnosti čine »V-55« upotrebljivim i pod najtežim terenskim okolnostima. Po svojoj nosivosti (100 kg insekticida) avion zaostaje za specijalnim avionima, koji se upotrebljavaju u poljoprivredne svrhe. Kod nas se je dosad upotrebljavao avion PO-2 sa nosivošću od 200 kg. Pokušat ćemo da u kratkom prikazu pod istim okolnostima uporedimo radni učinak ta dva aviona. PO-2 V-55 Srednja udaljenost letilišta od šume (km) 15 15 Brzina prilikom tretiranja (km/h) 120 150 Brzina u doletu i odletu (km/h) 120 180 Nosivost insekticida (kg) 200 100 Deponiranje (kg/ha) 2,5 2,5 Efektivna širina brazde (m) 10 10 Moguće obraditi sa jednim punjenjem (ha) 80 40 Veličina promatrane parcele (m X m) 800X1000 800X500 Na osnovu gornjih podataka možemo izračunati potrebna pojedinačna vremena, kao i ukupno vrijeme jednoga leta. PO-2 V-55 Punjenje insekticidom i proba motora (min) 25 15 Dolet i odlet (min) 15 10 Efektivno vrijeme treti ranja (min) 40 16 Vrijeme utrošeno na standardne zaokrete (min) 33,5 12,5 Vožnja po zemlji na letilištu (min) 6,5 6,5 Ukupno vrijeme jednog leta (min) 120 60 Obrađena površina u jednom letu (ha) 80 40 Vidimo, da je radni učinak po satu jednak za oba aviona i iznosi 40 ha na sat. Međutim možemo konstatirati jedan elemenat u korist »V-55«, a to je manje zamoran rad pilota i kraće vreme letenja. Tako na primjer za tretiranje površine od 80 ha, pilot na PO-2 leti 88,5 min i to neprekidno. Za istu površinu tretiranu sa »V-55« potrebno je 77 min i to u dva navrata po 38,5 min, sa međuboravkom na zemlji od 21,5 min. Ako boravak na zemlji smatramo kao odmor (predah) pilota, vidimo, da za isto radno vrijeme (i iste površine) pilot na PO-2 provede u letenju 73,8%, a u odmoru 26,2% ukupnog vremena. Sa »V-55« situacija je povoljnija, jer u letenju provede pilot 64,2%, a u odmoru 35,8%) vremena. Fizičko i psihičko opterećenje pilota prilikom tretiranja šumskih površina je veliko i ni u kom slučaju ga ne smijemo zanemariti. Kao ilustraciju navesti ćemo da je po dosadašnjem iskustvu zamor pilota toliki, da se u slučaju svakodnevnog rada, manifestira sa gubitkom na težini u prosjeku od 0,5 kg dnevno. Ovi podaci odnose se na tretiranje zamagljivanjem, kada radno vrijeme u najpovoljnijim meteorološkim prilikama traje 4 do 5 sati dnevno. U slučaju primjene metode prskanja, radno vrijeme se produžuje, budući nismo toliko ovisni o vremenskoj situaciji, a faktor zamora pilota postaje jedan od najodlučnijih. Potrošnja benzina (kod srednje udaljenosti letilišta od šume 15 km) iznosi za PO-2 0,46 kg po ha, a za »V-55« 0,29 kg po ha. Potrošnja ulja kreće se u istim razmjerima. Podaci o avionu »V-55«: dužina 6,8 m visina 2,1 m raspon krila 8,8 m maksimalna brzina 200 km/h putna brzina 180 km/h minimalna brzina 75 km/h brzina penjanja 4 m/sek staza poletanja 125 m nosivost insekticida 100 kg Borislav Vajić NACIONALNI PARKOVI POLJSKE Nacionalni parkovi imaju naučno, estetsko i poučno značenje. To su opće narodne ustanove, kojima je zadatak ne samo da pruže razonodu, nego još više, da služe kulturnom i znanstvenom obogaćivanju naroda. Oni utječu, da se mnogo podiže patriotski osjećaj pojedinca prema zajednici. U Evropi, i ne možda samo u Evropi, Poljska je među prvim zemljama, koje su najviše nastojale da očuvaju ove prirodne spomenike, da ih mnogo znanstveno obrade i sistematskom propagandom što više populariziraju. To vjerojatno i zato, što je ova zemlja geografski i vegetacijski razmjerno vrlo jednolična; oko 75% borovih jednodobnih kultura, 85% šuma bora i smrče. Rezultat je, da danas u Poljskoj postoji velik broj odličnih naučnih, stručnih i popularnih publikacija, bogato opremljenih, odlično ilustriranih i vrlo jeftinih. Briga narodnih vlasti, raznih ustanova, stručnjaka i ljubitelja prirode očituje se mnogo i u izdvajanju i zaštiti pojedinih, naročito razvijenih drveta, na mnogim takvim stablima nalaze se ovakvi natpisi s grbom republike Poljske: »Pomnik prirodi |