DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 62     <-- 62 -->        PDF

to jest izrada dugoročnih planova smolarenja, i uvođenje planskog smo


larenja, koje će biti obavezno za sve vlasnike šuma.


Nesumnjivo je, da se sa sadašnjim neplanskim i neracionalnim smo


larenjem u Dalmaciji mora prestati, jer ono prouzrokuje velike gubitke


odnosno štete za narodnu privredu, a svakako će te štete biti još i veće,


ako se nastavi sa smolarenjem na dosadašnji način.


Jedna od najvažnijih mjera za unapređenje smolarenja kod nas je
ta, da se za sve borove šume u Dalmaciji, koje se može i treba smolariti,
što prije izradi uređajne elaborate, i da se daljnje smolarenje vrši po planu.
Samo na taj način može biti osigurana potrajnost smolarenja, i samo tako
mogu biti postavljeni temelji za jedno ekonomično i rentabilno smolarenje,
te za maksimalnu proizvodnju smole.


Ovdje su razrađene smjernice za izradu dugoročne osnove smolarenja,
a pritom se je najviše pažnje obratilo uređenju prebornih šuma uz primjenu
smolarenja »na živo«, jer to pretstavlja jedan zaista složen i težak
problem. Možda će se radi prevelike složenosti izrade ovakvog plana i
njegove provedbe, u prebornim šumama morati uvesti samo smolarenje
»na mrtvo«, ili moguće jedan prelaz od smolarenja »na živo« na smolarenje
»na mrtvo«, kod kojega bi smolarsko razdoblje maksimalno trajalo
možda najviše 2 turnusa, odnosno 16 godina. U tom slučaju bi svakako
raspored dozrelih stabala za smolarenje na periodične etate, te usklađivanje
njihovog smolarenja sa sječom bilo daleko jednos tavnije i lakše.
Međutim, u tom bi slučaju broj stabala koji se smolari po 1 ha spao za
cea 50%, uslijed čega bi se rentabilnost smolarenja dosta smanjila. O
ovoj će činjenici svakako trebati voditi računa, tim više, jer su naši troškovi
smolarenja ionako dosta visoki u srazmjeru sa troškovima u drugim
zemljama.


Ovom mom malom doprinosu u rješavanju ovih problema veliki je
udio dao ing. Fabijan Jurković svojim stručnim savjetima, kojemu se ovim
putem zahvaljujem.


LITERATURA


1. Bićanić , B.: Korisnost smolarenja u Dalmaciji, Š. L. br. 5—6/55.
2. Bićanić , B.: Proizvodne snage j realizacija cilja šum. gospodarstva, Š. L. br.
3—4/55
4. K l ep a c, D.: Nekoliko formula za intenzitet sječe, Š. L. br. 9—10/53.
4. K l ep a c, D.: Tablice postotka prirasta, 8. L. br. 9—10/54.
5. Klepac , D.: Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka, S. L. br. 11—12/55.
6. Kolarović , S.: Uređenje šuma i turizam, Šum. br. 1—2/58.
7.
Kosonogov , P.: Jedinstveni visinski snop kao osnova za bonitiranje sastojina
i izradu tarifa u uređajnim radovima, Šum. br. 7—8/57.
8. Meštrović, R.: Smolarenje na ´kršu, Š. L. br. 2/54.
9. Milas , B.: Dinamika gospodarenja prebornim šumama, Š. L. br. 4/54.
10. Miletić , 2.: Osnovi uređenja prebirne šume, Beograd 1955.
11. Miletić , Ž.: Vreme prelaza i vreme zadržavanja, Šum. br. 9—10/57.
12.
P e joski , B.: Komparativni smolarski ogledi na crniot i beliot bor vo Mariovski
šumi <1953. i 1954. god.), Skopje 1957., izdanje God. zbornik na Zemjdel. šum.
fakult., Univerziteta Skopje.
13. P e joski , B.: Terpentinska industrija Poljske, Šum. br. 1—2/58.
14. Sarnavka , R.: Iskorišćavanje šuma. Sporedni proizvodi — smola, Šum. priručnik
II.
15. Šaf ar, J.: Problem njege mladog naraštaja u preb. šumama, Š. L. br. 11—12.
16. Ug r en o v i ć, A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1948.
17. Opća uputstva za uređenje šuma, Zbirka propisa za potrebe šumarstva — I. dio,
str. 29.