DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 83 JUNI—JULI GODINA 1959 VELIKI POKRETI ZEMLJANIH MASA KOD ZALESINE NA ŽELJEZNIČKOJ PRUZI ZAGREB—RIJEKA Ing. Haliđ Sarajlić, Zagreb UVOD Zalesina je postala danas pojam velikog klizanja terena, koje je poznato ne samo unutar granica naše zemlje, nego i izvan nje. Odmah iza željezničke stanice Zalesina prema Delnicama, pokrenuo se prije kojih sedam godina ogroman dio brijega, površine oko 10 hektara i volumena oko 10 miliona m3 i ugrozio saobraćaj na jednoj od naših najvažnijih prometnih linija. Ovaj pokret dogodio se između željezničke pruge i autoputa Zagreb—Rijeka, tako da je ugrozio prugu od klizajućih masa, a autoput od ispražnjavanja oslonca njegova trupa. 0 Zalesini se i pisalo i govorilo dosad mnogo. I dok je zadnjih godina izgledalo da se čitav slučaj umirio, prošle godine su novi znakovi pokreta počeli ponovno uznemirivati. Kako tehničko objašnjenje ove pojave, a i poduzete mjere saniranja nisu pokazali zadovoljavajuće rezultate, pojavila se potreba, da se ovaj problem ponovno stavi na diskusiju i to onim strukama, koje mogu njegovom rješenju dati koristan doprinos. Smatramo, a to je praksa zadnjih godina i pokazala, da je šumarska struka vrlo dobar saradnik pri rješavanju ovakovih problema, pa je tome cilju i ovaj članak posvećen. Historijat pokreta masa Ako pokret zemljanih masa kod Zalesine promatramo izolovano, onda je on nova pojava, a ako ga promatramo kompleksno, onda je on star koliko i cijela željeznička pruga Karlovac—Rijeka, koja je izgrađena još 1873. godine. Ova pruga, koja je inače na vrlo čvrstoj kraškoj podlozi, predstavlja od željezničke stanice Brod Moravice do tunela Zalesina jedan vrlo nesiguran most, koji od početka svog građenja zadaje mnogo brige službama njenog održavanja. 1 ako trasa ovog dijela pruge prolazi jednim od najljepših predjela Gorskog Kotara, ipak je njen tehnički izbor bio podređen drugim momentima. Nije poznato, da li je ovaj izbor nastao kao rezultat brzine kojom se Mađarska u svom rivalstvu sa Austrijom žurila na more ili radi ekonomskih ili političkih prilika. Topografija ovog kraja otkriva, da je željeznička pruga položena jednim slivnim područjem Kupe, sa vrlo mnogo površinskih voda i bogatom šumskom vegetacijom. Osim ove karakteristike, ovaj teren na svim bešumnim partijama, bile one livadne ili krševite pokazuje vrlo karakteristične znakove pokreta zemljanih masa. |