DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Vjerojatno je najpribližniji tečajni prirast, dobiven razlikom drvnih masa po formuli 3, t. j . 59,60 — 52,37 = 7,23 ili 14,46 m3 po 1 ha. Ako usporedimo podatke iz tablice br. 5 sa podacima prihodno-prirasnih tablica za neke druge četinjače (21), dobijemo ovakovu sliku (tabela br. 5): Tabela br. 5 Vrst drveća Bonitet Starost Broj Srednjeg stabla TemeljDrvna Poprečni stabala prsni 0 visina nica masa dobni prirast god. kom. cm m m2 ms m8 Omorika I. 25 5110 7,6 9,2 23,2 183 7,3 Jela I. 25 — — 4,5 — 88 3,5 Ob. bor I. 25 4380 8,7 10,0 26,0 220 8,8 Taksodij u Motovunskoj šumi 25 948 16,1 10,6 19,3 103 . 4,1 Vidimo, da taksodij ima veći prsni promjer i visinu srednjeg stabla, dok mu je temeljnica i drvna masa manja, nego u omorike i bora (a veća, nego u jele). Ovo se mora u prvom redu pripisati daleko manjem broju stabala po 1 ha, premda bi s većim brojem stabala pao i prsni promjer. U glavnom, ipak se može zaključiti, da taksodij ne zaostaje u rastu i prirastu za našim četinjačama, a dolazi na staništima, gdje ove ne uspijevaju. O mogućnosti uzgoja taksodija u našim krajevima Prema dosadašnjem razvoju taksodijeve kulture u Motovunskoj šumi dalo bi se zaključiti, da bi pokušaj unošenja taksodija na odgovarajuća staništa kod nas mogao uspjeti. Pri tome se ne misli preporučiti unošenje taksodija u područja, koja su već zauzele druge vrsti drveća (hrast lužnejak, topole, jasen i dr.), već bi trebalo s taksodijem pokušati na terenima, koji su slobodni. To su močvarni predjeli oko nereguliranih rijeka, depresije, na kojima ne uspijevaju meke listače, ukratko takova staništa, koja su sada neproduktivna. Svakako treba kod toga paziti, da se izbjegavaju mrazišta i uopće predjeli oštre kontinentalne klime, jer je taksodij u ranoj mladosti kako je već spomenuto, osjetljiv na mraz. Dolaze u obzir dakle topliji predjeli, koji su pod utjecajem sredozemne klime. Možda bi dobro hilo, da se pokuša na pr. sa dolinom Neretve u njezinu donjem toku. Tamo ima prostranih močvarnih površina, izvrgnutih poplavama Neretve i njezinih pritoka, koje su danas neproduktivne ili vrlo slabo produktivne. U klimatskom pogledu taj bi kraj odgovarao taksodiju, koji nije suviše osjetljiv, osim u najmlađoj dobi. U tabeli br. 6 prikazane su srednje mjesečne temperature i količine oborina mjesta Opuzen u dolini Neretve za razdoblje od 1946.—1952. |