DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Premda je 25 godina kratko razdoblje u životu jedne sastojine, ipak se može po dosadašnjem rastu naslućivati o budućem razvoju i uspjehu ove kulture. Zbog toga je izvršena analiza primjernog stabla. Radi pronalaženja kubno-srednjeg stabla obavljeno je klupiranje svih stabala u sastojini te izmjera visina u stojećem stanju (u studenom 1955.). Klupiranje je izvršeno milimetarskom promjerkom, a debljinski stepeni zaokruživani su na 0,5 cm. Visine su mjerene hipsometrom Blume-Leiss. Ukupno je izbrojeno 474 stabala sa prsnim promjerima od 4,0 do 26,0 cm. Zbroj temeljnica iznosio je G = 9,527683 m2, te je prema tomu srednja temeljnica bila 0,0201006 m2, odnosno prsni promjer plošno-srednjeg stabla iznosio je 16,0 cm, a visina iz izravnane visinske krivulje 10,4 m. Međutim visina kubno srednjeg stabla izračunana je po Lorey-evoj formuli sa 10,9 m. U sastojini je pronađeno stablo s prosječnim prsnim promjerom od 16 cm (točno je imalo 156/167 mm, odnosno srednja vrijednost 161 mm). Kad je oboreno, izmjerena mu je totalna visina sa 10,6 m, dakle za 0,3 m manja od izračunane po formuli, a za 0,2 m više od visine plošno-srednjeg stabla iz visinske krivulje. Zbog toga, jer su razlike veoma malene, moglo se to stablo smatrati reprezentantom sastojine. Samo jedno primjerno stablo za cijelu sastojinu uzeto je s razloga, što je sastojina malena, pa i ukupni broj stabala nije velik, a iz frekvencijske krivulje vidi se, da je broj stabala ispod 10 cm i iznad 22 cm prsnog promjera daleko manji od broja stabala unutar ovog intervala od 10—22 cm (18 : 82%). Stoga, kao i da se ne obara više modelnih stabala, uzeto je samo jedno kubno-srednje stablo, koje iz naprijed navedenih razloga dovoljno reprezentira sastojinu. Sekcioniranje kubno-srednjeg stabla. Da bi se dobila što točnija ukupna kubatura primjernog stabla, mjerenje je izvršeno na više načina. Deblo je razdijeljeno na sekcije i to donji dio od panja do 1,30 m visine razdijeljen je zbog koničnosti na 4 sekcije: prve dvije po 0,30 m, a druge dvije po 0,35 m dužine. Od 1,30 m visine dalje deblo je razdijeljeno na jednako duge sekcije po 0,50 m, a posljednja je sekcija dugačka 0,30 m. Mjerenje je obavljeno na ove načine: a) najprije su mjereni promjeri na sredini svake sekcije; b) zatim su mjereni gornji i donji promjeri svake sekcije; c) konačno je mjeren opseg u sredini svake sekcije. Time su se dobili različiti rezultati za drvnu masu deblovine i to: 1. po kombiniranoj Huberovoj formuli . . . . . . 0,09624 m3 2. po II. Smalianovoj formuli 0,09444 m8 3. po kombiniranoj Smalianovoj formuli 0,09580 m3 4. po pravoj kombiniranoj Riecke-ovoj formuli ... . 0,09992 m* 5. na temelju mjerenja opsega 0,10654 m3 Aritmetska sredina iz ovih 5 rezultata dznosi 0,09859 m3. Kubatura granja izračunana je samo mjerenjem promjera u sredini sekdija (jer su grane bile debele tek 4—20 mm), t iznosi 0,01008 m3. Prema tomu totalna drvna masa kubno-srednjeg stabla iznosi 0,10867 ms. Rezultati analize kubno-srednjeg stabla. Nakon izvršenog sekcioniranja kubno-srednjeg stabla, od istoga su uzeti prerezi radi vršenja analize stabla. Prerezi su načinjeni kod panja, u visini 0,30 m, 1,30 m i svaki daljnji prerez za 1 m više (t. j . na 2,30, 3,30 m Ltd.). |