DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 22 <-- 22 --> PDF |
podataka o srednjim mjesečnim temperaturama za mjesto Livade, to donosimo (na tabeli br. 1) pregled prosječnih mjesečnih temperatura za Novigrad (na moru, oko 20 km zapadno od taksodijve sastojine) i za Buzet (oko 10 km zračne udaljenosti sjeveroistočno od otsjeka 4b). Izoterma za Livade kreće se od prilike između izcterma ovih dvaju mjesta. Tabela br. 1 M j e s e c God. Mjesto I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. prosj. srednjj i temperatura C 0 Novigrad 3,4 4,5 7,2 12,1 16,2 20,3 22,9 22,4 18,9 14,4 8,6 5,1 13,0 Buzet 5,4 -1,6 6,5 10,5 16,8 18,8 22,1 21,2 18,7 12,8 7,6 5,5 12,0 (Podaci za Novigrad, period 1851.—1900., iz knjige ing. Blaškovića (5), a za Buzet, 1955.—1956., od Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu). Količine oborina po mjesecOma prikazane su za obje stanice kao i za same Livade — u tabeli br. 2. Tabela br. 2 Mjesec Godišnji Pluviometr. I. II. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. prosjek III. rv. postaja prosječna količina oborina u m/m Novigrad 55 41 81 59 95 64 58 65 97 116 113 62 906 Buzet 153 m 64 42 88 108 102 89 71 67 102 90 144 65 1032 Livade 20 m 62 40 87 68 125 102 70 96 116 135 135 68 1104 Podaci potječu za Buzet od šumarije Buzet, za Novigrad po Blaškoviću (5), a za Livade od Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. Iz podataka (po Schenecku 20) vidi se, da je u pogledu temperature taksodij u svojoj domovini navikao na topliju klimu, dok bi količine oborina u glavnom odgovarale. No, kako je već spomenuto, areal taksodija seže dosta daleko na sjever, pa su meteorološki podaci na pr. za Washington približno jednaki onima za Livade. Obzirom na prostrani areal, sa većim klimatskim razlikama, izdržava taksodij minimalnu temperaturu od —15° C dobro, dok na sjevernim granicama svog područja podnosi čak i —30° C. Stoga mu klima u dolini Mirne, obzirom na temperaturu, odgovara i on sa lakoćom podnosi tamošnje zimske minimume, pa je i izuzetno jaku studen u veljači 1956. (od —14° C) izdržao bez ikakovih štetnih posljedica. Isto tako i obzirom na količinu vlage (oborine i zračna vlaga, te vlažnost zemljišta) Motovunska šuma mu odgovara. Podaci o dosadašnjem razvoju" Kultura je podignuta između god. 1933. i 1936. sadnjom biljaka. Nije točno poznato, koliko su bile stare upđtrebljene sadnice, ali godine 1955. u jesen sastojina je imala punih 25 godina. Primijenjena je bila trokutna sadnja s razmakom redova i biljaka 3 metra. Danas je ostalo 474 stabala, što bi prema rekonstrukciji sadne površine iznosilo 83% od ukupnog broja posađenih biljaka. Godine 1953., dakle u starosti od 23 godine, počela su rubna stabla rađati sjemenom. Gotovo sva stabla imaju koljenaste izrasline, pneumatofore, visine od 5—30 cm. |