DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 19 <-- 19 --> PDF |
protiv mraza i studeni. Svakako, u koliko se importira u Evropu, u prvom redu dolazi u obzir sjeme iz sjevernog dijela areala. I ako je taksodij izrazito močvarna vrst, ipak ne traži i zračnu vlagu, premda mu ova pogoduje. Više voli polako tekuću vodu, nego stagnirajuću, te mu naročito odgovaraju obale rijeka i slatkih jezera te mirne močvare, u kojima voda ipak lagano otiče (16). Slanu vodu ne podnosi. Uspijeva dobro i na vlažnim pijescima, a u Evropi mu najbolje prija vlažna i svježa pjeskovita ilovača, u kojoj ima vapna. Taxodium ascendes,. naprotiv, izbjegava vapnenac. Nekada, pred kojih 150—200 godina, taksodij je u smjesi s nekim listačama tvorio goleme komplekse prašuma u Sjedinjenim Državama; danas su ti kompleksi smanjenia i razbijeni; velike sječe prorijedile su prašume i stvorile´tip gospodarske šume, ,u kojoj taksodij ipak još dominira. Danas u Americi razlikuju u glavnom dva tipa taksodijevih šuma (23): čiste taksodijeve sastojine i mješovite sastojine taksodija s listačama. Čiste taksodijeve sastojine. Taksodij je sklon formiranju čistih sastojina i premda ima u njima primiješanih i nekih drugih vrsti, taksodij je ipak daleko nadmoćniji, pa su druge vrsti od sekundarnog značenja. Ovaj tip šume zauzima veći dio taksodijeva područja, a sortimenti dobiveni iz taksodija ovog tipa sastojina, imaju visoku trgovačku vrijednost. Taj se tip nalazi na prostranim močvarama, na rubovima močvarnih riječnih rukava i u riječnim nizinama, koje su duže vremena poplavljene. Osim močvarnog taksodija, koji ovdje kadšto tvori posve čiste sastojine, pridolazi kao najvažnija pratilica Nyssa silvatica Marsh, .(vodeni tupelo). Od sporednih vrsti, koje ovdje dolaze, ističu se Acer rubrum L., Planera a q u at i c a (Walt.) Gmel., Quercus nigra L. i N y s s a silvatica var. biflor a (W a 11.) S a r g. Naročito bizarni izgled imaju taksodijeve sastojine uz donji tok Mississippi-a, gdje na taksodiju živi epifitska biljka Tillandsi a usneoide s iz porodice Bromeliaceae . Ona obavija grane taksodija svojim dugačkim, sivkastim stabljikama, ispreplićući se tako, da šuma izgleda, kao da je obavijena golemom paučinom ili ribarskom mrežom (18). Mješovite sastojine taksodija s listačama. Ovaj tip taksodijevih šuma zauzima manje površine, a vrijednost drvnih sortimenata je nešto manja, nego u prvom tipu. Ove šume pridolaze na glinenim tlima ili zamuljenoj ilovači aluvijalnih naplavljenih nizina, gdje voda često stagnira. Pored taksodija ovdje čine glavnu sastojinu još i Fraxinus pennsvlvanica lanceolata (Borkh.), !Liquidambar styraciflua L-, Acer rubrum L. i Acer saccharinum L. Osim njih pridolaze još, kao manje važni: Quercus lyrata Wlt., Quercus nuttallii Palme r, tJlmus americana L., Quercus palustris Muenchh., Celtis occidentalis L. i Carya aqatica (Michx. f.) N u 11. Močvarni taksodij je izrazita vrst svijetla. Zbog toga na području svog prirodnog rasprostiranja njegove biljke najbolje uspijevaju na otvorenim položajima, ali podnose i djelomičnu zasjenu. Pomlađenje sjemenom nailazi na poteškoće premda taksodij dobro rodi gotovo svake godine, a obilno svake treće godine. Ali njegovi pratioci, a naročito crveni javor (Acer rubrum) i vodenj tupelo (Nyssa silvatica) još obilnije i češće fruktificiraju i sjeme im ima veći postotak klijavosti, stoga su oni najopasniji konkurenti taksodiju. Jedino brz rast u mladosti omogućuje taksodiju, da dobije prednost pred biljkama svojih takmaca. U prve dvije godine naraste taksodij 35—50 cm, a u četvrtoj godini dosegne do 1,80 m. U Evropi se preporuča proljetna sjetva u rasadnicima, a nakon klijanja treba ponik i mlade biljke pažljivo čuvati od mraza. Osobito su opasni kasni proljetni mrazevi, pa se u tu svrhu preporuča gredice s takso |