DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poznato je da na boljim bonitetima stabla ranije postižu zrelost t. j . da na boljim bonitetima ranije kulminira debljinski odnosno volumni prirast. Poznato je također da drvna zaliha u prebornoj šumi nije često vidljiva funkcija boniteta odnosno da je prema bonitetu dosta indiferentna. Međutim je raspored drvne mase po debljinskim razredima izrazita funkcija boniteta. Ako u istraženim odjelima iskažemo strukturu drvne mase u procentima, i ujedno iskažemo za te odjele prsne promjere jelovih stabala kod kojih postižu kulminaciju debljinskog prirasta, dobivamo slijedeću sliku. I II III IV V Kulminacija deb. p: Deb. raz. 10—15 16—25 26—35 36—50 preko 50 kod promjera cm Odjel 147 2 7 10 23 58 75 « 64 2 5 10 25 58 75 « 110 3 6 6 16 69 80 « Q9 1 6 10 20 63 80 « 87 2 6 9 18 65 95 Oni odjeli u kojima se drvna masa gomila u jačim debljinskim razredima predstavlja i bolje bonitete staništa, na kojima bi jelova stabla trebala postizati kulminaciju debljinskog prirasta ranije. Međutim to se iz gornjeg pregleda ne može ustanoviti. Prilikom našeg istraživanja utvrdili smo, da na postizanje kulminacije debljinskog prirasta utječe ekspozicija. Na toplim S i W ekspozicijama jelova stabla postižu ranije kulminaciju debljinskog prirasta, razumljivo uz jednake ostale uslove. Međutim ovo je potrebno još temeljitije istražiti. ZAKLJUČAK 1. I u fitocenozi jele i bukve (Fagetum abietetosum Horv.) jela postizava kulminaciju debljinskog prirasta. U G. J. Ravna Gora ista nastupa kod prsnih promjera između 75 i 95 cm, nakon čega debljinski prirast opada. Opadanje je to brže što kulminacija nastupa kasnije (kod jačeg prsnog promjera). 2. I u fitocenozi bukve s jelom, jela postizava minimum vremena prijelaza koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. U istraživanim odjelima u G. J. Ravna Gora isti se kreće između 7,5 i 9,8 godina. |