DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Odjel 33 je mješovita sasto.jina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese. Teren srednje strm do strm, izduben plićim vrtačama. Tlo srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem. Nadmorska visina 1140 do 1253 m. Ekspozicija S. i SW. Bonitet za jelu III. Odjel 87 je mješovita sastojina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese. Teren strm, u višim položajima vrlo strm. Tlo srednje duboko, ilovasto, humozno i svježe pokriveno listincem. Nadmorska visina 920 do 1143 m. Ekspozicija NE. Bonitet za jelu II./III. Svi navedeni odjeli pripadaju biljnosocijološki u zajednicu bukve i jele (Fagetum abi.etetosum Horv.). Temeljnu podlogu čine vapnenci i dolomiti gornje Jure. Jurska formacija stvara u ovom području sve karakteristične fenomene krša: osebujne oblike glavica, grebena i stijena, te mnogobrojne vrtače. Sve ovo zajedno daje kršu vanrednu ali i zamršenu plastiku, i čini ga ujedno teško pohodnim. Po površini izbijaju svugdje veći i manji blokovi temeljnog kamenja. Samo na dolomitnoj podlozi izbija kamenje na površinu u znat / nom manjem opsegu. Po svom geografskom položaju nalaze se ove šume u zoni srednje evropske klime. Ovdje se dodiruju dva kišna režima: srednje evropski (atlanski) i mediteranski, pa nastaje oblast bogata oborinama kroz cijelu godinu. Velika množina oborina (cea 2200 mm godišnje), važna je za regeneraciju i održavanje šumske vegetacije na kršu, koji radi specifičnih osobina ne može da konzervira veće količine vlage. Zračna vlaga je obilna. Često su magle, naročito u nižim položajima i uvalama. Ljeto je kratko i prilično vruće, zime su dugačke i sniježne. Srednja godišnja temperatura iznosi 6,7 C°. U svim spomenutim odjelima utvrdili smo Liocourtovu strukturu s obzirom na broj stabala, s tim što su nešto jače zastupljena srednja de bela stabla, naročito jelova. Razlog ovome je slijedeći: prvo uređenje ovih šuma izvršeno je 1897. godine na bazi prebornog gospodarenja. Međutim 1908. godine sastavljen je novi privremeni privredni plan, koji je napustio dotadašnje preborno gospodarenje i propisao gospodarenje oplodnom sje čom uz 20-godišnje pomladno razdoblje. Etat je oređen po metodi raše starenja. Pokazalo se međutim, da je šablonsko gospodarenje u ovim šumama neprovedivo, budući da se je baziralo na normalnom stanju visoke jedno dobne šume, bez obzira na konkretne prilike staništa i prebornu strukturu sastojina, te bez obzira na poteškoće i sporost prirodnog podmlađenja na kraškom terenu. 1936. odnosno 1938. godine sačinjena je nova gospodarska osnova, ko jom je ponovno propisano preborno gospodarenje. Kao što smo naveli cilj našeg istraživanja bio je ustanovljenje kulmi nacije debljinskog prirasta jelovih stabala u fitocenozi bukve s jelom. Po metodi K 1 e p c a bušili smo Presslerovim svrdlom jelova stabla i uzimali sa svakog po jedan izvrtak (uzorak) minimalne duljine 2,5 cm bez kore. Pri uzimanju uzoraka zadovoljen je princip slučajnosti. Od istog smo odustali samo radi bušenja jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera u koliko ona nisu pala u vizuru, radi toga, da ih bude što više, i da rezultati budu točniji. 177 |