DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 10 <-- 10 --> PDF |
DEBLJINSKI PRIRAST I VRIJEME PRIJELAZA JELOVIH STABALA U FITOCENOZI BUKVE S JELOM U G. J. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora U studiji »Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog Kotara« K l e p a c je utvrdio: U fitocenozi jele i rebrače debljinski prirast jele postizava izrazitu kulminaciju, poslije koje dosta naglo pada. U fitocenozi bukve i jele nema te kulminacije do 80 cm prsnog promjera. I dalje: U fitocenozi bukve i jele prosječno vrijeme prijelaza za jelu teži k jednom minimalnom iznosu, ali koji nije ustanovljen do 80 cm prsnog promjera. U fitocenozi jele i rebrače prosječno vrijeme prijelaza za jelu ima jasno izražen minimum, koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. Međutim bez svake je sumnje da debljinski prirast jele i u fitocenozi bukve s jelom kulminira kod određenog prsnog promjera, jer po fiziološkim zakonima debljinski prirast mora postignuti svoju kulminaciju. Obzirom na to da u G. J. Ravna Gora imademo u nekim odjelima još priličan broj stabala iznad 80 cm prsnog promjera, pokušali smo ustanoviti kod kojeg prsnog promjera nastupa kulminacija debljinskog prirasta jele u fitocenozi bukve i jele. Rješenje ovog pitanja imade ne samo teoretsku, nego i praktičnu vrijednost, budući da nam daje smjernice za gospodarenje, odnosno daje odgovor na pitanje: kod kojeg promjera nije više ekonomski podržavati u sastojini debela jelova stabla, budući da im prirast opada. Kod toga ne mislimo generalizirati tj. unaprijed i općenito postavljati dimenzije zrelosti za jelu. Međutim neophodno je po našem mišljenju utvrditi kod kojeg promjera nastupa kulminacija debljinskog (volumnog) prirasta jelovih stabala za svaki konkretni odjel (sastojinu). Izabrali smo odjele kod kojih je klupiranjem ustanovljeno da imaju veći broj jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera, jer smo očekivali da će maksimum debljinskog prirasta nastupiti -kod najjačih jelovih stabala. Uzimali smo u obzir stabla do 110, 115 odnosno 125 cm prsnog promjera. Odjel 147 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren strm, sa većim vrtačama. Tlo je srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 960 do 1103 m. Ekspozicija N-NE. Bonitet za jelu III../IV. Odjel 64 je mješovita sastojina bukve-jele stablimične i grupimične smjese. Teren strm. Tlo je plitko, u jednom dijelu nešto dublje, ilovasto, humozno. mjestimično obraslo korovom. Nadmorska visina 1000 do 1206 m. Ekspozicija E. Bonitet za jelu II. Odjel 69 je mješovita sastojina bukve i jele stablimične smjese. Teren srednje strm. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i humozno. Nadmorska visina 910 do 1030 m. Ekspozicija uglavnom E. Bonitet za jelu II./III. Odjel 110 je mješovita sastojina bukve i jele. Teren strm, u višim položajima vrlo strm, izduben vrtačama. Tlo je srednje duboko ilovasto i humozno, svježe, pokriveno listincem i obraslo travom. Nadmorska visina 830 do 1040 m. Ekspozicija NE. Bonitet za jelu L/II. 176 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Odjel 33 je mješovita sasto.jina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese. Teren srednje strm do strm, izduben plićim vrtačama. Tlo srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem. Nadmorska visina 1140 do 1253 m. Ekspozicija S. i SW. Bonitet za jelu III. Odjel 87 je mješovita sastojina bukve i jele, stablimične i grupimične smjese. Teren strm, u višim položajima vrlo strm. Tlo srednje duboko, ilovasto, humozno i svježe pokriveno listincem. Nadmorska visina 920 do 1143 m. Ekspozicija NE. Bonitet za jelu II./III. Svi navedeni odjeli pripadaju biljnosocijološki u zajednicu bukve i jele (Fagetum abi.etetosum Horv.). Temeljnu podlogu čine vapnenci i dolomiti gornje Jure. Jurska formacija stvara u ovom području sve karakteristične fenomene krša: osebujne oblike glavica, grebena i stijena, te mnogobrojne vrtače. Sve ovo zajedno daje kršu vanrednu ali i zamršenu plastiku, i čini ga ujedno teško pohodnim. Po površini izbijaju svugdje veći i manji blokovi temeljnog kamenja. Samo na dolomitnoj podlozi izbija kamenje na površinu u znat / nom manjem opsegu. Po svom geografskom položaju nalaze se ove šume u zoni srednje evropske klime. Ovdje se dodiruju dva kišna režima: srednje evropski (atlanski) i mediteranski, pa nastaje oblast bogata oborinama kroz cijelu godinu. Velika množina oborina (cea 2200 mm godišnje), važna je za regeneraciju i održavanje šumske vegetacije na kršu, koji radi specifičnih osobina ne može da konzervira veće količine vlage. Zračna vlaga je obilna. Često su magle, naročito u nižim položajima i uvalama. Ljeto je kratko i prilično vruće, zime su dugačke i sniježne. Srednja godišnja temperatura iznosi 6,7 C°. U svim spomenutim odjelima utvrdili smo Liocourtovu strukturu s obzirom na broj stabala, s tim što su nešto jače zastupljena srednja de bela stabla, naročito jelova. Razlog ovome je slijedeći: prvo uređenje ovih šuma izvršeno je 1897. godine na bazi prebornog gospodarenja. Međutim 1908. godine sastavljen je novi privremeni privredni plan, koji je napustio dotadašnje preborno gospodarenje i propisao gospodarenje oplodnom sje čom uz 20-godišnje pomladno razdoblje. Etat je oređen po metodi raše starenja. Pokazalo se međutim, da je šablonsko gospodarenje u ovim šumama neprovedivo, budući da se je baziralo na normalnom stanju visoke jedno dobne šume, bez obzira na konkretne prilike staništa i prebornu strukturu sastojina, te bez obzira na poteškoće i sporost prirodnog podmlađenja na kraškom terenu. 1936. odnosno 1938. godine sačinjena je nova gospodarska osnova, ko jom je ponovno propisano preborno gospodarenje. Kao što smo naveli cilj našeg istraživanja bio je ustanovljenje kulmi nacije debljinskog prirasta jelovih stabala u fitocenozi bukve s jelom. Po metodi K 1 e p c a bušili smo Presslerovim svrdlom jelova stabla i uzimali sa svakog po jedan izvrtak (uzorak) minimalne duljine 2,5 cm bez kore. Pri uzimanju uzoraka zadovoljen je princip slučajnosti. Od istog smo odustali samo radi bušenja jelovih stabala iznad 80 cm prsnog promjera u koliko ona nisu pala u vizuru, radi toga, da ih bude što više, i da rezultati budu točniji. 177 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Na taj način uzeli smo izvrtke u pojedinim odjelima slijedećeg broja stabala iznad 80 cm prsnog promjera: u 147 odjelu 41 stablo, u 64 odjelu 51 stablo, u 69 odjelu 52 stabla, u 110 odjelu 68 stabala, u 33 odjelu 51 stablo. Bušena su samo ona stabla koja su bila zdrava. U ostalim debljinskim stepenima u svakom odjelu uzeli smo izvrtke cea 150 stabala. Broj godova na izvrtku dubljine 2,5 cm (individualno vrijeme prijelaza) očitavamo je odmah na terenu i unašamo u manual. Iz individualnih vremena prijelaza izračunat je odnosno očitan individualni prosječni godišnji debljinski prirast iz tabele u studiji dr. K l ep c a »Vrijeme prijelaza« (Šum. list br. 1/53.). Iz individualnih prosječnih godišnjih debljinskih prirasta izračunat je prosječni godišnji debljinski prirast za svaki debljinski stepen po formuli 2 iz rada dr. Klepca »Istraživanja debljinskog prirasta jele u najširim fitocenozama Gorskog Kotara«. Prosječna vremena prijelaza izračunata su iz prosječnog godišnjeg debljinskog prirasla pomoću formule 3 iz iste studije dr. Klepca, s tom razlikom, da su uzeti u obzir stvarni a ne izravnani prosječni godišnji debljinski prirasti za svaki debljinski stepen. Faktične (neizravnane) krivulje toka debljinskog prirasta prikazane su na grafikonu 1, 2 i 3. Gf~CX.jifsX.0r2. L c//e/ f4-7 G4 7o Lu Se io Zo (a 2o 3e * G«U*a*. 2 od/ts/ Ho |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 13 <-- 13 --> PDF |
"— 35 Co *o i´o a´o t r Ste^S? Iz grafikona je vidljivo da i jela u fitocenozi bukve i jele postizava kulminaciju debljinskog prirasta, nakon čega prirast brže ili sporije opada. Što kulminacija debljinskog prirasta nastupa kasnije, to je opadanje brže. Rezultati koje smo dobili donekle se razlikuju od onih dr. Klepca, budući da u odjelima 147, 64 i 33 debljinski prirast jele kulminira kod 75 cm prsnog promjera, u odjelima 110 i 69 kod 80 cm prsnog promjera, a u odjelu 87 kod 95 cm prsnog promjera. Nismo uspjeli ustanoviti posebnih razloga za odjele u kojima debljinski prirast jele kulminira prije 80 cm prsnog promjera. Specifičnost preborne šume očituje se u produkciji debelih sortimenata. Međutim iz grafikona se nameće zaključak uglavnom da nije ekonomski podržavati u sastojini jele iznad 80 cm prsnog promjera budući da im nakon tog promjera opada prirast. Sto se tiče zdravosti debelih jelovih stabala ne može se u G. J. Ravna Gora postaviti pravilo, jer imademo vrlo debelih stabala, koja su potpuno zdrava i daju prilikom rezanja kvalitetnu građu, a imade ih i natrulih i bolesnih s negativnim prirastom. Na taj način potvrđeno je i za naše prilike stanovište B a d o u x-a, da podržavanje jelovih stabala debljih od 90 cm prsnog promjera snizuje prihod preborne šume. Kako je već navedeno prosječno vrijeme prijelaza izračunato je iz prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. Naša istraživanja su pokazala da jela i u fitocenozi bukve s jelom postizava minimum vremena prijelaza, koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. Sto nam kulminacija debljinskog prirasta nastupa kasnije, to je minimum vremena prijelaza jače izražen. Radi štednje na prostoru navodimo samo minimume prosječnog vremena prijelaza koji iznose: Za odjele 147 8,9 godina Za odjele 110 8,4 godina « 64 9,8 « « 87 8,6 « « 69 8,3 « « 33 77,5 « 179 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poznato je da na boljim bonitetima stabla ranije postižu zrelost t. j . da na boljim bonitetima ranije kulminira debljinski odnosno volumni prirast. Poznato je također da drvna zaliha u prebornoj šumi nije često vidljiva funkcija boniteta odnosno da je prema bonitetu dosta indiferentna. Međutim je raspored drvne mase po debljinskim razredima izrazita funkcija boniteta. Ako u istraženim odjelima iskažemo strukturu drvne mase u procentima, i ujedno iskažemo za te odjele prsne promjere jelovih stabala kod kojih postižu kulminaciju debljinskog prirasta, dobivamo slijedeću sliku. I II III IV V Kulminacija deb. p: Deb. raz. 10—15 16—25 26—35 36—50 preko 50 kod promjera cm Odjel 147 2 7 10 23 58 75 « 64 2 5 10 25 58 75 « 110 3 6 6 16 69 80 « Q9 1 6 10 20 63 80 « 87 2 6 9 18 65 95 Oni odjeli u kojima se drvna masa gomila u jačim debljinskim razredima predstavlja i bolje bonitete staništa, na kojima bi jelova stabla trebala postizati kulminaciju debljinskog prirasta ranije. Međutim to se iz gornjeg pregleda ne može ustanoviti. Prilikom našeg istraživanja utvrdili smo, da na postizanje kulminacije debljinskog prirasta utječe ekspozicija. Na toplim S i W ekspozicijama jelova stabla postižu ranije kulminaciju debljinskog prirasta, razumljivo uz jednake ostale uslove. Međutim ovo je potrebno još temeljitije istražiti. ZAKLJUČAK 1. I u fitocenozi jele i bukve (Fagetum abietetosum Horv.) jela postizava kulminaciju debljinskog prirasta. U G. J. Ravna Gora ista nastupa kod prsnih promjera između 75 i 95 cm, nakon čega debljinski prirast opada. Opadanje je to brže što kulminacija nastupa kasnije (kod jačeg prsnog promjera). 2. I u fitocenozi bukve s jelom, jela postizava minimum vremena prijelaza koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. U istraživanim odjelima u G. J. Ravna Gora isti se kreće između 7,5 i 9,8 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
3. Kulminacija debljinskog prirasta jele ovisi o ekspoziciji. Na toplim (S i W) ekspozicijama kulminacija debljinskog prirasta nastupa ranije uz jednake ostale uslove, što je još potrebno istražiti temeljitije. 4. Prilikom utvrđivanja prirasta jele, potrebno je u svakom odjelu konstatirati (utvrditi) da li i kod kojeg prsnog promjera nastupa kulminacija prirasta (zrelost) jelovih stabala. Radi toga će biti potrebno uzimati izvrtke većeg broja najdebljih jelovih stabala. Diameter increment anđ the recruitmpnt per´ođ of Fir stems in the plant community of Beech anđ Fir In the management unit of Ravna Gora. CONCLUSION 1. Also in the plant communitv of Fir and Beech (Fagetum abietetosum Horv.) the Fir tree species achieves culmination of its diameter increment. In the management unit of »Ravna Gora« this culmination oecurs at diameters b. h. between 75 and 95 cm. whereafter the diameter increment decreases. The decreasing is the faster the later the culmination sets in (at the larger d. b. h.). 2. Also in the plant communitv of Beech with Fir, the Fir achieves the minimum time of recruitment which corresponds to the culmination of the average annual diameter increment. In the investigated compartments of the management unit of »Ravna Gora« the latter ranges between 7.5 and 9.8 years. 3. The diameter increment of Fir depends upon exposure. On the warm (S and W) aspects the culmination of diameter increment — other conditions remaining the same — sets in earlier, which still asks for a more thorough study. 4. When determining Fir increment it is necessary to establish in each compartment whether and at wh:ch d. b. h. culm´nation of increment (maturitv) of Fir trees sets in. Therefore it will be necessary to take increment cores of a greater number of thickest Fir stems. |