DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Najveći dio ove knjige (440 strana) otpada na opis biljaka, koje dolaze u obzir za ovakav uzgoj. Materijal je raspoređen prema porodicama. Obrađeno je oko 100 porodica. Naročito su dobro obrađene palme, orhideje, ruže i kaktusi. Na kraju knjige na laži se indeks obrađenih vrsta na latinskom i ruskom jeziku. Dr. M. Anić Harlow W. M. and Harrar E. S.: TEXTBOOK OF DENDROLOGY, IV. Ed., New York—Toronto—London, 1958., 560 str. oktavnog formata, sa 236 fotografija i 85 crteža areala u tekstu. God. 1937. izašlo je I. izdanje ovog djela. Nakon 20 godina doživljava ono svoje IV. izdanje. U djelu je opisano važnije drveće i grmlje Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Ono zaslužuje pažnju po načinu i solidnosti obrade, kao i po svojoj opremi. U uvodnom dijelu obrađena je u prvom redu materija koja se odnosi na principe klasifikacije drvenastog bilja. Tu autori iznose svoj stav o definiciji vrste i nižih jedinica. Razjašnjena su načela o primijenjenoj nomenklaturi. S obzirom na identifikaciju razrađena su obilježja koja se odnose na list, cvijet, cvat, plod, sjeme, izbojke, uzrast, deblo, koru i dr. Opis vrsta proveden je tako, da je najprije prikazan opis s obzirom na uzrast i oblik, a iza toga slijedi dendrološki opis i podaci o cenozama, u kojima dotična vrsta učestvuje bilo sama ili u sastojinama. Dendrološki opis proširen je kraćim podacima i o odnosu dotične vrste prema klimatskim, pedološkim i reljefnim faktorima. Tomu su dodani i podaci o prirastu. Dendrološki podaci odnose se na list, mladicu, cvijet i cvat, plod, sjeme, deblo, habitus, koru debla, koru mladica i dr. U pojedinim slučajevima prikazan je presjek lista, mladice, cvijeta i ploda. Areal pojedinih vrsta prikazan je crtežom. Od gimnosperma (196 str.) obuhvaćeni su radovi: Cycadales, Gingkgoales, Gnetales i Coniferales. Red Coniferales razdijeljen je i obrađen na porodice: Pinaceae, Taxodiaceae, Cupressaceae i Taxaceae. Angiosperme (267 str.) dijele se na dvije skupine: Amentiferae i Floriferae. Floriferae su razdijeljene i obrađene na: Apetalae, Polypetalae i Sympetalae. Na kraju djela nalazi se rječnik (14 str.), u kojem je rastumačen postanak važnijih latinskih naziva. U popisu literature navedeno je 327 djela i radova, većinom američkih i engleskih. Stvarno kazalo s indeksom imena (20 str.) omogućuje brzo snalaženje. U djelu nisu korišteni sinonimi za pojedine vrste, što u pojedinim slučajevima izazivlje poteškoće. Dr. M. Anić Šobek J.: OREŠAK A JEHO PESTO- VANl, Praha 1958. Naklada Cehoslovačke akademije nauka, str. 336, veliki oktav, sa 178 crteža i fotografija u tekstu i 20 fotografija u prilogu. Djelo daje dobar pregled o gospodarskom značenju oraha i potrebi njegova uzgajanja. Djelo se odnosi na ČSR, ali ono sadrži dosta materije, koja se može vrlo dobro koristiti i kod uzgoja oraha kod nas. Ono je napisano i za stručnjake i za amatere. U općem dijelu, koji zaprema prvu polovinu knjige, iznesen je pregled dosadašnjeg znanja o uzgoju oraha, kao i rezultati novijih istraživanja o tom pitanju. Od interesa su historijski podaci, koji se odnose na proširenje vrsta iz roda J u g 1 a n s, kao i na areal tih vrsta. Zanimljivi su statistički podaci o rasprostranjenju oraka u ČSR. Odatle vidimo, da je ondje bilo 1928. g. 1,5 milijuna orahovih stabala. Zbog studeni u zimi 1928./29. g. bio je reduciran taj broj na 0,5 milijuna stabala. Intenzivnim radom na proširenju tog drveta bilo je 1939. g. dostignuto ponovno stanje od 1,5 milijuna stabala, ali je studen 1939./40. reducirala taj broj na polovicu. G. 1954. povišen je broj orahovih stabala opet na 1,5 milijuna, a godišnja produkcija ploda na 15.000 tona. Velik utjecaj na smanjenje oraha imala je februarska studen 1956. g. Sada u Cehoslovačkoj imade oko 1,2 milijuna oraha. Prosječna godišnja produkcija za period od 1945.— 1954. g. iznosi oko 15 kg po stablu, za cijelu republiku. Od ukupne količine orahovih stabala oko 80´°/o nalazi se ondje uz zgrade i po dvorištima, 18,8%> u drvoredima, a l,2,0/o u posebnim nasadima. Na evropskom tržištu s obzirom na orahov plod učestvuju: Francurska sa 40l0/o, Italija sa 19*/o, Rumunjska sa 15°/o, Turska sa 9l0/o, Jugoslavija sa 7%, Bugarska sa 6%> i Kina sa 4°/o. Autor je dobro obradio ekonomsku važnost oraha, kao i njegove botaničke i biološke osobine. Prikazao je obični orah u odnosu prema drugim vrstama oraha, kao i prema karijama. Obratio je pažnju ekonomskim tipovima običnog oraha i njihovim karakteristikama. Prikazao je problem uzgoja oraha u vezi sa niskim temperaturama. Zanimljiv je opis orahovih kultura u stranim zemljama (Amerika, SSSR, Francuska, srednjoevropske države i dr.). Za Jugoslaviju navedeno je, da godišnji proizvodnja oraha iznosi oko 70.000 kvintala, kao i da ta potječe uglavnom iz istočne Bosne i Makedonije. S pravom je navedeno, da se kod nas uzgoju oraha i njezi njegovih kultura poklanja mala pažnja. |