DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Da upotreba vode iz tenkova bude ekono mična, voda se rasprskava u sitne maglene čestice. Danas se u S. A. D. rijetko vidi, da par na lokomotiva izvlači po industriskoj že ljeznici trupce i drvo, već tu vuču vrše diesel lokomotive, koje su manje opasne za požar. Šumske uprave i zajednice za zaštitu šuma imaju u strateški postavljenim nastambama za gašenje požara spremnu t ešku opremu. Već su dobro prokušane velike pumpe, koje vuku teretnjaci i motorna kola, te buldožeri za pravljenje požarnih linija. Najpopularniji model pumpe je Ford F-8 koji sobom nosi 4.500 litara vode. Visokotlačna pumpa za raspršivanje vođe u maglene čestice ima 2 visokotlačne ili tri nisko-tlačne cijevi, koje upotrebljuju za gašenje požara na požarnoj liniji. Te pumpe crpu vodu iz svojih vlastitih tenkova ili iz neke obližnje vode, kao što to čine i lakši patrolni teretnjaci. Neke požarne zajednice rabe i velike tenkove, u koje stane 36.000 1 vode, sa pumpama. Njih vuku jaka motorna kola. Tokom cijele godine poduzimaju se i druge zaštitne mjere. Duž cesta u požarnim područjima pripravljaju se jame s vodom iz brdskih potoka, i udešavaju mala jezera iz kojih će se za slučaj požara moći crpsti voda. Suha leževina na tlu u svako je doba opasna; treba se riješiti i vrlo suhih vrhova stabala i drugih otpadataka od sječe. Grupe građana dale su svoj udio u ovoj proširenoj akciji protiv šumskih požara. Šumske industrije su učinile mnogo. Uz glavne drumove vidimo mnogo ispisanih parola kao »Drži Virginiju zelenom ili drži Washington zelenim« — prema programu, kakav je organizirala država. U nekim su državama (Oregon) aktivne i velike skupine omladine, organizirane u Zelenoj gardi. Omladinci uče, kako će najbrže dojaviti zapaženi požar, kako ga spriječiti, i što treba raditi pri požaru. Marljivi rad građanskih organizacija dao je korisne rezultate. Šumski požari smanjeni su u SAD do te mjere, da njihove štete iznose danas samo jednu trećinu od šteta što ih na stojećim stablima čine insekti. Ali borba sa šumskim požarom vodi se i dalje, jer on još uvijek razara ogroman broj stabala. Požar spaljuje mlada stabla, ponik i češere na tlu. Protupožarna armija treba da i dalje daje svoju pomoć. Bezbrižni pušači , koji odbacuju upaljene cigarete uzrokuju danas oko 1/4 šumskih požara. Isto toliko ima promišljeno podmetnutih šumskih požara. Bezbrižni logoraši, koji ne mare jesu li im se logorske vatre zatrnile_ i ljetne oluje s munjama spadaju među druge glavne uzroke. Protiv munje, ne možemo ništa, ali to je samo jedan takav faktor od navedenih.« U prikazanom je članku izneseno više značajnih metoda u akcijama zaštite šuma od požara i njegovog suzbijanja, o kojima bi trebalo razmisliti ne bi li se u nekim okolnostima dale i kod nas primijeniti. Z. J. Vajda Karneev I. E,: Kultura oranžereinokomnatnih rastenii, Moskva 1957., s. 558, obični oktavni format, 107 fotografija u tekstu i 8 koloriranih tabla. U knjizi su opisani rezultati 40-godišnjeg autorova praktičnog rada na uzgoju subtropsk- h i tropskih stakleničkih i sobnih drvenastih i zeljastih biljaka. Knjiga je namijenjena ljubiteljima stakleničkog i sobnog b-lja. Öna je dobar priručnik za uzgajače biljaka u botaničkim nasadima, u staklenicima, klijalištima, sobama i si. U poglavlju: Ekologija i geografsko rasprostranjenje tropskih i subtropskih biljaka raspravlja se o vlažnim tropskim šumama, o tropskim šumama koje odbacuju lišće za sušnog dijela godine, o pustinjskom bilju, te o subtropskom drveću i grmlju. Među vrste toplijih i svježijih područja autor ubraja sekvoje, tise, patise, tuje, čemprese, mirtu, lovor, maslinu, oleandar, pitomi kesten, istočnu platanu, mogranj, dudove, konopljiku, rogač, judino drvo, foje i dr. U području crnomorskih obala, odnosno kavkaskih zemalja uz Crno more i na Krimu rastu Prunus laurocerasus, Laurus nobihs, Rhododendron ponticum, Taxus baccata, Cydonia oblonga, Castanea sativa, Zelkowa crenata, Punica granatum, Parrotia persica, a uspješno se uzgajaju: Rosa damascena, dracene, juke, razne palme i dr. U ovećem poglavlju raspravlja se o osnovnim uslovima uzgoja tropskog i subtropskog bilja u staklenicima i sobama. Tu se govori o važnijem bilju, koje za tu svrhu dolazi u obzir, te o mogućnosti njegova masovnog uzgoja. Poklanja se pažnja opisu staklenika za južne, srednje i sjeverne rajone. U istom smislu obrađuju se i klijališta, bazeni za vodeno bilje, akvariji, sobna klijališta i si. Detaljnije se prikazuje staklenički inventar. Posebno poglavlje posvećeno je njezi biljaka, i to s obzirom na tlo, upotrebu raznih vrsta komposta, treseta, papratne zemlje, ugljena, pijeska itd. Tu se govori o načinima presadnje biljaka, o gnojenju nasada, dezinfekciji tla, suzbijanju šteta od insekata i bolesti itd. U posebnom poglavlju raspravlja se o razmnažanju biljaka sjemenom i vegetativnim putem |