DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 86     <-- 86 -->        PDF

\


spaziti kravu, koja pase travu 4 milje daleko.
Pomoću tog aparata mogli su se otkriti
požari, koji su bili udaljeni 20 milja
od izvidničkog tornja.


U staklenoj su kupuli na tornju smještene
i oznake za očitanje a zim u ta tako,
da televizijska kamera u isto vrijeme dok
motri okolicu očitava i stupnjeve. Specijalne
dvožarišne leće omogućuju, da se na kupoli
očitavaju brojevi stupnjeva, koji se nalaze
jedni uz druge. Mikrovalovi prenašaju
slike do televizijske postaje 50 milja daleko.
Tehničari misle, da bi takve, na udaljenost
kontrolirane kamere, postavljene na
nekoliko tornjeva, a sa jednom centralnom
kontrolnom stanicom, kojom radi samo jedan
čovjek, mogle »pokriti« veliko područje.
Postaja, koja prima televizijske slike
kamere smjestila bi se u centralnoj stanici.
Čitajući azimutske podatke o požaru sa dvije
postaje, operator može odmah lako utvrditi
njegovu točnu poziciju.


SI. 1 Televizijski aparat u kupoli na
požarnom tornju.


Donedavno su osmatračku službu vršili
lugari, koji su za vrijeme sušnih perioda
sjedili na osmatračkim tornjevima, postavljenim
na vrhovima brda. U mnogo su slučajeva
na tornju montirane antene, kojima
je osmatrač povezan sa ogromnom radio
mrežom čitave države.


Negdje postoje i aparati, koji u svrhu
pokusa izbacuju u atmosferu s r e b r n i j o-
did, te stvaraju umjetn u kišu, koja
se izlijeva iz ljetnih oblaka na šume, isušene
ljetnom žegom, ne bi li se na taj način
otklonila od njih opasnost od požara.
Građanske ustanove vrše razne pokuse, tako
da se može reći, da šumar u poslu oko
zaštite šuma više nije sam.


Nekada je bilo preskupo, da se u privatnim
šumama iz godine u godinu provode
zaštitne mjere protiv požara. Danas se u
svrhu zaštite šume udružuje više šumoposjednika
u zajednice. Država izgrađuje uz
ceste privlačna logorišta odabiruć mjesta,
na kojima je opasnost od požara minimalna.
Neki šumoposiednici prevoze čak badava
lovce u svojim truksima, te od njih


traže samo to, da budu oprezni pri rukovanju
logorskim vatrama i šibicama. Pokazalo
se, da se takva suradnja isplatila.


Najvažnija je stvar kod ove opće borbe
protiv šumskog požara upotreb a rad
i a. Na pr. obara li jedna grupa ljudi stabla
daleko u brdima, oni su tim dalekim
šumama redovno, potpuno odrezani od ostalog
svijeta. Međutim, danas ima predradnik
svake takve šumske momčadi prenosivi
(portable) radio. Ako je to mjesto pristupačno
prevoznim sredstvima, tada se tu
može- dovesti na kamionu i veći radio primopredajnik
i odašiljač. Spazi li momčad
požar, koji ne može sama svladati, tada odmah
radiom pozove u pomoć druge drvosječe,
kao i šumsku upravu. Ako osmatrač
na nekom tornju spazi dim, on će nazvati
kotarskog radio-odašiljača, koji je uključen
u državnu radio-požarnu mrežu, a taj
će odmah odaslati iskusne drvosječe da suzbiju
požar. Te su partije šumskih radnika
dužne, da se u svako doba odazovu pozivu
na gašenje požara.


Današnji drvosječe također su postali
meteorolozi. Pri svakom većem rušenju stabala
angažirana je prenosiva meteorološka
stanica. Svaki dan, određeni član iz partije
šumskih radnika oprezno vrti maleni ven tilator-
psihrometar, kako bi odredio
i usporedio važnu relati v nu vlagu
zraka. Onog časa, kad se ta vlaga spusti
do točke, kod koje počimlje opasnost od
požara, koja u nekim područjima počimlje
kod 30°/o — potpuno se prestaje sa rušenjem
stabala. Posao se nastavlja, kada se
vlaga zraka opet poveća. Meteorološki ured


U. S. A. šalje za vrijeme opasnosti od požara
— prognoze vremena do sistema šumskog
radia, tako da drvosječe i šumoposjednici
(farmeri) također znaju kakve vremenske_
prilike treba sutra da očekuju.
Šumari stalno iskušavaju i druge metode
komunikacija. Upotrebljavaju se lak i
avion i da patroliraju nad područjem,
gdje nema izvidničkih tornjeva. Kad bijesni
šumski požar, tada ti avioni ne samo da
primopredajnim stanicama, raspršenim duž
požarne linije, radiom javljaju situaciju,
nego se neki, koji su pod krilima opremljeni
jakim razglašivačima, spuštaju nisko nad
zemlju, te dovikuju dolje instrukcije i informacije
svakom pojedinom čovjeku.


Druga zračna metoda, koja se u nekim
državama uspješno primjenjuje jest lete ći
fotolaboratorij. Zrakoplov, koji
ima takav prenosivi fotolaboratorij snima
iz zraka slike požara, te ih, dok još kruži
u zraku, razvije i njihove kopije baca dolje
— ljudima tako, da oni znadu, što se
događa, te kako se požar razvija ispred njih
i preko susjednog brda.