DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 85 <-- 85 --> PDF |
GOZDARSKI VESTNIK Ljubljana 8/9 — Prof. dr. ing. Mihajlo Krstić— Stana H o č e v a r: Naša istraživanja u vezi sa zatiranjem endotioze. — Ing. Franjo Kordiš : Pošumljavanja u nenjegovanoj bukovoj šumi. — Alojz Mušič : Poboljšanje i moderniziranje zastiranja usjeva u rasadnicima. 10 — Prof. ing. Jože Slander: Štete od glodavaca na četinarima. — Ing. Franjo Juhar : Popravljanje borovih šuma. LES — Ljubljana 6/7 — Zaključci III. kongresa Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije — Bled 1958. — Ing. arh. Niko Kralj : Današnje evropsko pokućstvo. — Ferdo Rakuša : Planiranje rada u industriji pokućstva. — Andrej Česen : Odgajanje kadrova u drvarskoj industriji je neodloživa potreba. — Ing. Milan Simić : Savezno savjetovanje o krasu u Splitu. — Ing. Peter S k tiše k: Upotreba električnog polja kod površinske obrade drva. 8 — Ing. Lojze Zu m er: Produktivnost drvarske industrije. — Ing. Karl F r onius : Važnost ispupčenja pila i njegovo određivanje kod jarmača. — Sveuč. prof, dr. A. U g r e n o v i ć—Danilo 2 e ž e 1 j: Suzbijanje termita u Austriji. 9 — Ing. Dušan Dobnik: Prilog racionalizaciji piljenja četinara. Ing. arh. Niko Kralj : Pokućstvo na izložbi »Obitelj i domaćinstvo«. — Karei Ko 1 man ; Statistička metoda u kontroli kvaliteta kod proizvodnje drvarske industrije. — Ing. Oskar Jug : Racionalizacija i povećanje produktivnosti u drvarskoj industriji. — Ing. Branka Ta ne ig: Kuhinja. — Ing. Oskar Jug : O šumarstvu u Švedskoj. 10 — Ing. Adolf S v e 11 i č i ć: O problematici proizvodnje furnira i šperovanog drva u Sloveniji. — Ing. Viktor Rebolj : Uvođenje viličara u naše pilane. — O. J u g: O šumarstvu u Švedskoj. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 9/10 — Akad. A. Ugrenoviću — In memoriam. — Ing. Bogumil Čop : Analiza kao sredstvo za postizavanje boljeg učinka piljenja hrasta i bukve. — Dr. Roko B enić : Ekonomičnost mehanizacije sječe. — Miloš Rašić : Uklanjanje mrlja s površine drva. — Namještaj na međunarodnom Zagrebačkom velesajmu. — Prva tvornica iverica u zemlji. — Halid A d ž a j i ć: Sanduk za pakovanje jabuka. 11/12 — Dr. ing. Juraj Krpan : Istraživanje prirodnog sušenja ogrevnog drva. — Ing. Franjo Štajduhar: Ekonomika proizvodnje iverica. — Ing. Stanko B adžun : Iskorišćenje popruga u proizvodnji nekih veličina običnih parketa. — Miloš Rašić : Albuminsko ljepilo. — Dr. B. Vrtar — ing. O. Pospišil: Poredbena mikološka ispitivanja katranskih ulja. Đ. K. STRANA STRUČNA LITERATURA UVOĐENJE SUVREMENIH METODA U BORBI PROTIV ŠUMSKIH POŽARA U S. A. D. T. Rile y napisao je u srpanjskom broju Popular Mechanics (1954) zanimljiv, i brojnim fotografijama ilustriran članak o nekim najnovijim dostignućima u bobri protiv šumskih požara u S. A. D. Taj nam članak pruža podatke o današnjim suvremenim sredstvima, koja tamo primjenjuju u toj borbi. U članku je autor iznio zanimljive prikaze, pa dajemo našim čitaocima njegov sadržaj u slobodnom prijevodu. »U našim šumskim područjima tiho se zbiva velika revolucija. U prošlim se godinama tokom cijele požarne sezone, od travnja do studenog, razvijala u šumi jaka djelatnost kao nikad prije. Sve to veća armija radnika oboružanih boljim metodama i boljom opremom (uključiv televiziju), bila je angažirana u borbi protiv požara, toga drevnog neprijatelja šuma. Usprkos činjenici, da svake godine sve više ljudi posjećuje šume, staln o se smanjuju štete od šumskih požara. Jedan od razloga je taj, što upućeni posjetioci više paze na svoje logorske vatre i cigarete nego u prošlosti. Drugi je važan faktor«t što su poboljšane metode suzbijanja požara. Nanoviji i najuzbudljiviji način za otkrivanje šumskih požara je upotreba te levizijskih aparata, koji su montirani na izvidnicke tornjeve i upravljeni na okolna šumska područja. Ovaj se način iskušao u državi Luisiani. Tamo su te aparate nazvali »d e t e k t o v i z i o n i«. Industrijski tip televizijskog aparata montira se u staklenoj kupoli na vrh tornja. Aparat neprestano rotira, motreći vrhove stabala. Aparat vidi više od čovjeka, jer ima telefoto leću, pa može na pr. 163 |