DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 85     <-- 85 -->        PDF

GOZDARSKI VESTNIK Ljubljana


8/9 — Prof. dr. ing. Mihajlo Krstić—
Stana H o č e v a r: Naša istraživanja u vezi
sa zatiranjem endotioze. — Ing. Franjo
Kordiš : Pošumljavanja u nenjegovanoj
bukovoj šumi. — Alojz Mušič : Poboljšanje
i moderniziranje zastiranja usjeva u rasadnicima.


10 — Prof. ing. Jože Slander: Štete
od glodavaca na četinarima. — Ing. Franjo
Juhar : Popravljanje borovih šuma.


LES — Ljubljana


6/7 — Zaključci III. kongresa Saveza
društava inženjera i tehničara šumarstva
i drvarske industrije Jugoslavije — Bled
1958. — Ing. arh. Niko Kralj : Današnje
evropsko pokućstvo. — Ferdo Rakuša :
Planiranje rada u industriji pokućstva.


— Andrej Česen : Odgajanje kadrova u
drvarskoj industriji je neodloživa potreba.
— Ing. Milan Simić : Savezno savjetovanje
o krasu u Splitu. — Ing. Peter S k tiše
k: Upotreba električnog polja kod površinske
obrade drva.
8 — Ing. Lojze Zu m er: Produktivnost
drvarske industrije. — Ing. Karl F r onius
: Važnost ispupčenja pila i njegovo
određivanje kod jarmača. — Sveuč. prof,
dr. A. U g r e n o v i ć—Danilo 2 e ž e 1 j: Suzbijanje
termita u Austriji.


9 — Ing. Dušan Dobnik: Prilog racionalizaciji
piljenja četinara. Ing. arh. Niko
Kralj : Pokućstvo na izložbi »Obitelj i


domaćinstvo«. — Karei Ko 1 man ; Statistička
metoda u kontroli kvaliteta kod proizvodnje
drvarske industrije. — Ing. Oskar
Jug : Racionalizacija i povećanje produktivnosti
u drvarskoj industriji. — Ing.
Branka Ta ne ig: Kuhinja. — Ing. Oskar
Jug : O šumarstvu u Švedskoj.


10 — Ing. Adolf S v e 11 i č i ć: O problematici
proizvodnje furnira i šperovanog
drva u Sloveniji. — Ing. Viktor Rebolj :
Uvođenje viličara u naše pilane. — O. J u g:
O šumarstvu u Švedskoj.


DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


9/10 — Akad. A. Ugrenoviću — In memoriam.
— Ing. Bogumil Čop : Analiza
kao sredstvo za postizavanje boljeg učinka
piljenja hrasta i bukve. — Dr. Roko B enić
: Ekonomičnost mehanizacije sječe. —
Miloš Rašić : Uklanjanje mrlja s površine
drva. — Namještaj na međunarodnom
Zagrebačkom velesajmu. — Prva tvornica
iverica u zemlji. — Halid A d ž a j i ć: Sanduk
za pakovanje jabuka.


11/12 — Dr. ing. Juraj Krpan : Istraživanje
prirodnog sušenja ogrevnog drva.


— Ing. Franjo Štajduhar: Ekonomika
proizvodnje iverica. — Ing. Stanko B adžun
: Iskorišćenje popruga u proizvodnji
nekih veličina običnih parketa. — Miloš
Rašić : Albuminsko ljepilo. — Dr. B. Vrtar
— ing. O. Pospišil: Poredbena mikološka
ispitivanja katranskih ulja.
Đ. K.


STRANA STRUČNA LITERATURA


UVOĐENJE SUVREMENIH METODA U
BORBI PROTIV ŠUMSKIH POŽARA U


S. A. D.
T. Rile y napisao je u srpanjskom broju
Popular Mechanics (1954) zanimljiv,
i brojnim fotografijama ilustriran
članak o nekim najnovijim dostignućima u
bobri protiv šumskih požara u S. A. D. Taj
nam članak pruža podatke o današnjim
suvremenim sredstvima, koja tamo primjenjuju
u toj borbi. U članku je autor iznio
zanimljive prikaze, pa dajemo našim čitaocima
njegov sadržaj u slobodnom prijevodu.
»U našim šumskim područjima tiho se
zbiva velika revolucija. U prošlim se godinama
tokom cijele požarne sezone, od travnja
do studenog, razvijala u šumi jaka djelatnost
kao nikad prije. Sve to veća armija
radnika oboružanih boljim metodama i boljom
opremom (uključiv televiziju), bila je


angažirana u borbi protiv požara, toga
drevnog neprijatelja šuma.


Usprkos činjenici, da svake godine sve
više ljudi posjećuje šume, staln o se
smanjuju štete od šumskih požara.
Jedan od razloga je taj, što upućeni
posjetioci više paze na svoje logorske vatre
i cigarete nego u prošlosti. Drugi je važan
faktor«t što su poboljšane metode suzbijanja
požara.


Nanoviji i najuzbudljiviji način za otkrivanje
šumskih požara je upotreba te levizijskih
aparata, koji su montirani
na izvidnicke tornjeve i upravljeni na
okolna šumska područja. Ovaj se način
iskušao u državi Luisiani. Tamo su te aparate
nazvali »d e t e k t o v i z i o n i«.


Industrijski tip televizijskog aparata
montira se u staklenoj kupoli na vrh tornja.
Aparat neprestano rotira, motreći vrhove
stabala. Aparat vidi više od čovjeka,
jer ima telefoto leću, pa može na pr.


163