DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Kao sastavni delovi Saveznog centra sa najmanje 3 stručnjaka specijaliste za zaštitu šuma i to: — specijalista za šum. entomologiju — specijalista za šum. fitopatologiju — specijalista za šum. požare i druge štete. 3) Stanice za zaštitu šuma u važnijim šum. reon´ma (Nizinski reon, reon bukve, reon smrče i jele, reon mediterana i si.) — 1—2 stručnjaka specijaliste za zaštitu šuma. Iznoseći prednju organizacionu šemu i za nju potrebni broj stručnjaka za zaštitu šuma predpostavlja se da se u istu uključe (i još nadopune) stručnjaci zaštite šuma koji već po ovoj liniji rade i to u diagnostičku službu i naučnoistraživački Zavod stručnjaci iz dosadašnjih instituta kao stalni službenici, a stručnjaci sa fakulteta (profesori i nastavni kadar) kao saradnici na određenim temama, bolestima, štetnicima ili specifičnim zadacima. Bitno je u cijeloj organizaciji to, da se za ovu službu izdvoje i osposobe potrebni kadrovi i postave u organima vlasti, operativi i prognozno-dijagnostičnoj i naučnoistraživačkoj službi. Karakteristike predložene organizacije ove službe su potpuno jasne nadležnosti, dužnosti i mesto iste u opštoj organizaciji šumarstva i šum. privrede. Ovakova organizacija mogla bi i morala biti odgovorna za sigurnost, produktivnost i zdravstveno stanje šuma te blagovremeno poduzimanje svih zaštitnih mera u šumarstvu. Težište rada u predloženoj organizaciji po brojnosti stručnjaka i važnosti postavlja se u prvom redu u dijagnostičkim centrima (Zavodu) za zaštitu šuma i stanicama za zaštitu šuma u kojima treba da je skoncentrisano svo praćenje i evidencija bolesti štetnika i drugih negativnim pojava u šumama kao i naučnoistraživački rad u oblasti zaštite šuma. Zatim u šumskim gazdinstvima kao osnovnim operativnim jedinicama gde bi obavezno morao biti bar po jedan šumarski stručnjak specijalista-zaštitar odgovoran za zaštitne radove i preventivu. Inspekcijskoj službi zaštite šuma dat je veći značaj u saveznom i republičkim organima pošto oni dolaze u ovoj organizaciji do punog izražaja, jer je glavni deo šuma opštenarodna imovina organizovana u šumskim gazdinstvima u kojima ima odgovorni specijalsita za zaštitu šuma, pa su za inspekcijske poslove u NOO-u (NOO) potpuno dovoljni šum. inspektori koji će se kroz kurseve osposobiti za uspje šnije vršenje inspekcijske službe zaštite šuma i to prvenstveno u privatnom sektoru šuma. Brojno stanje stručnjaka za zaštitu šuma u organima vlasti i dijagnpst:čko-pro_ gnoznim centrima može se međusobno dopunjavati prema tome koliko se od upravnih poslova prenese na dijagnostičko-prognozni centar. Obzirom na upravno-teritorijalnu podelu i decentralizaciju nadležnosti i sredstava (budžetskih i fondovskih) nije moguće preskočiti dijagnostičke republičke centre, premda bi za samu zaštitu šuma i bolje korišćenje stručnih kadrova bilo korisnije imati samo jedan Savezni zavod — dijagnostički centar za zaštitu šuma sa potrebnim brojem stalnih opazačkih stanica za zaštitu šuma u glavnim šum. reonima, koje bi bile dobro locirane bez obzira na upravno-teritorijalne granice. Dijagnostičko-prognozni centri odnosno Zavod za zaštitu šuma trebali bi da budu ustanove saveznog i republičkih organa za šumarstvo ili savezne i republičkih komora. Naime, ovi centri će podjednako služiti organima vlasti i operativi da im na vreme signališu opasnost, odnosno operativi da još dadu potrebna uputstva i pomoć za provođenje zaštitnih mera. U predloženoj organizaciji službe zaštite šuma stoji se na stanovištu da Savezna uprava za zaštitu bilja treba da se isključivo bavi poslovima zaštite bilja u poljoprivredi i da svoju organizaciju od saveznih organa do NOO po liniji vlasti odnosno od komora, stručnih poslovnih udruženja i zadruga do poljoprivrednih dobara podesi organizaciji poljoprivredne proizvodnje. Poslove iz nadležnosti Osnovnog zakona o zaštiti bilja i Zakona o prometu semenske robe ukoliko se odnose na šumarstvo, drvo i druge šumske proizvode trebalo bi preneti na službu zaštite šuma tj. na šumarstvo. To je jedini put da se ova služba ispravno organizuje u sklopu šumarstva, da se izbegne paralelizam, sukobi, neodgovornost i ogromne štete koje imamo radi dosada neorganizovane i pogrešno postavljene službe zaštite šuma. Nakon referata ing. Bure, doneseni su još slijedeći koreferati: Prof. Z. Vajda: Utjecaj promjene vodnog režima na zdravstveno stanje šuma. Promjene vodnog režima koje nastaju u područjima u kojima se vrši regulacija rijeka i hidrotehnički melioracioni radovi odrazuju se vidno na zdravstveno stanje šuma. Kako na ovakove promjene reagiraju pojedine vrste drveća, kakove su posljedice i kakove mjere treba predvidjeti da šume prigodom regulacije rijeka i melioracija ne pretrpe štete, to su pitanja koja su obrađena u koreferatu prof. Vajde. |