DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 78     <-- 78 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


1 SAVJETOVANJE O ZAŠTITI SUMA
SAVEZNOG ZNAČAJA


Savez inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije organizirao je ovo Savjetovanje
koje je ujedno prvo jugoslavensko
Savjetovanje o zaštiti šuma. Održano je u
Zagrebu u vremenu od 21.—29. marta ove
god. Radi izvanredne važnosti materijala,
koji su se na ovom Savjetovanju tretirali,
Savez je odlučio da se referati, koreferati
i diskusije i zaključci štampaju u posebnoj
ediciji, pa radi informacije naših čitalaca
donosimo samo kratki izvještaj o toku Savjetovanja.


Savjetovanju su prisustvovali kao gosti:
Blaž Kalafatić, član Izvršnog vijeća
NR Hrvatske, ing. Jefta J e r e m i ć, sekretar
Saveza polj. šum. komora i predstavnik
glavnog odbora sindikata, dr. Miljenko
Plavsić , dekan Polj. šum. fakulteta u
Zagrebu, dr. Svetislav Z i v o j i n o v i ć,
predstavnik beogradskog Šumarskog fakulteta,
ing. Srba Todorović. direktor Savezne
uprave za zaštitu bilja, predstavnici
naše kemijske industrije, republičkih Sekretarijata
za šumarstvo i instituta za šumarska
istraživanja i drugi. Republička
društva delegirala su 70 predstavnika.


Savjetovanje je otvorio Predsjednik Saveza
inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije drug Rajica D j e-
k i ć. Savjetovanje je pored ostalih pozdravio
ing. Mato B u t k o v i ć, predsjednik
Sum društva Hrvatske. Zatim je dr. Milan
A n d r o i ć podnio referat: Zaštita šuma
i njeneo značenje u šumskoj privredi
Jugoslavije. U svom izlaganju
drug Milan Androić je naglasio ekonomsku
i zaštitnu funkciju šuma uopće, a osobitim
osvrtom na stanje u našoj zemlji. On je iznio
primjere ekonomskog značenja Sum,
šteta u nekim evropskim zemljama (Njemačka,
Cehoslovačka) i Americi, te konstatirao
da su gubici uslijed šteta u našim
šumama nerazmjerno veliki. Prema statističkim
podacima u posljednje 3 godine gubici
uslijed štetnog djelovanja čovjeka i
elementarnih nepogoda iznose 5´%> od prosjeka
vrijednosti brutto posječene godišnje
drvne mase za isto razdoblje. Vrijednost
šumske takse brutto posječene drvne mase
u 1957. god. iznosila je 13,308.468.000 Din,
pa su gubici uslijed prije navedenih faktora
penju na 650 milijuna dinara. Referat je
tome dodao minimalno procjenjenu štetu
samo od gubara na ograničenoj šum. površini,
pa se štete povećavaju na preko
1 milijardu dinara. Veoma je teško procjeniti
štete koje uzrokuju različiti štetni bio


tiki i abiotski faktori, jer se evidencija o
tim štetama vodi površno ili se uopće ne
vodi. Ipak podaci, iako nepotpuni, govore
da su štete u šumama u našoj zemlji
ogromne. Ukupno se štete (uračunavši štete
na šum. tlu i sastojini) kreće u visini
šumske takse godišnje brutto posječene
drvne mase. Samo u NR Sloveniji stručnjaci
su izračunali da te štete iznose godišnje
preko 3,8 milijardi dinara.


U svome referatu autor se osvrnuo na
najvažnije štetne faktore, te iznio brojke,
koje govore o visini šteta u pojedinim republikama.
On je ukazao na potrebu uske
saradnje stručnjaka iz područja uzgajanja,
uređivanja, eksploatacije i zaštite šuma. O
toj saradnji ovisi, da li ćemo imati zdrave
i otporne sastojine. Naglašena je važnost
preventivnih mjera u zaštiti šuma, jer je
lakše spriječiti nego liječiti. U referatu su
posebno obrađena poglavlja o štetama od
mraza, studeni, suše i vjetra, požara, patogenih
gljiva, insekata, stoke, divljači i čovjeka.
Za svaku vrstu nabrojenih šteta izneseni
su podaci o njihovoj veličini u drvnoj
masi i izraženi u novčanoj vrijednosti
za pojedine republike i sumarno za područje
cijele Jugoslavije. Analizirani su uzroci
koji su doveli do pojedinih šteta, a naročito
je obrađen tok kretanja šteta od čovjeka
u vremenu od prije rata do danas.


Drug Androić je dalje naglasio, da ne
pretendira da je obuhvatio sve probleme
zaštite šuma, no ono što je rečeno dovoljno
osvjetljava teško stanje našeg šumarstva,
koje proizlazi iz niskog šumskog fonda i
prirasta naših šuma uz ogromne gubitke
uslijed nekontroliranog štetnog djelovanja
biotskih i abiotskih faktora. Sve naše mjere,
da se šumski fond poveća a prirast podigne
(očetinjavanje naših šuma, podizanje
brzorastućih plantacija itđ.) predstavljaju
ustvari Sizifov posao, ukoliko ne budemo u
stanju spriječiti ogromne gubitke uslijed
šumskih šteta. A zato je potrebna oprema,
te kadrovi i dobro postavljena organizacija
zaštite šuma. Nemamo dovoljno specijalista,
a oni koji se osposobe za zaštitu stavljaju
se na druge dužnosti. Organizacija
zaštite šuma u sadašnjoj organizaciji šumarstva
nije uopće našla svoje mjesto.
Upravo stoga i mjere koje se poduzimlju
nisu uvijek provedene dovoljno stručno i
na vrijeme a potrebna oprema nedostaje.
Poslije Oslobođenja ulažu se znatna sredstva
za suzbijanje raznih štetneika. Potrebno
je reći da je Savezna uprava za zaštitu
bilja s uspjehom koordinirala akcije za suzbijanje
nekih štetnih insekata i bolesti u
savezn´m okvirima. Ali to uz neaktivnost
djela šumarskog osoblja koje zaštitu šuma
nije smatralo svojom dužnošću, nije moglo