DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1959 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode na prostrane stijene stvorenih šupljina bile su ove erodirane, pa je poradi toga strop šupljine postao labilan i s vremenom se urušavao. Tako su nastale razne udubine donjih jezera i slapovi u njoj, a ruševni materijal je voda odnosila i stvarala jedinstvenu duboku dolinu. Tragovi tog erozionog djelovanja jasno se očituju i danas po izlizanim, izdubenim i izbrušenim 20—30 metara visokim stijenama (Kaluđerova pećina, Mračna spilja i t. d.). Ne ćemo se upuštati u ispravnost jedne ili druge teorije o stvaranju Plitvičkih Jezera, ali jedno je sigurno, da se nove pregrade stvaraju i danas kreacijom sedre. Koristeći se tim iskustvom i shvativši genezu pregrada ispravno, ne trebamo se puno bojati ponora u koritu rijeka i jezera. Umjetnim postavljanjem kamenog i drvenog materijala (posječena i prevaljena stabla) možemo pukotinu privremeno zatrpati, a voda će vremenom isti okameniti, stvoriti sedru i napraviti trajni zaštitni pokrov. Stvaranjem pregrada i umjetnim pomaganjem prirode možemo regulirati visine slapova, postavljati visinske razlike pojedinih kaskada i mijenjati nivo jezera. Geneza Plitvičkih Jezera važna je za obrazovana čovjeka, a osobito za stručnjake, kojima se povjerava uređenje i unapređenje Plitvičkih Jezera, jer bez poznavanja može se slapove upropastiti ili ne znati se pomoći, kada dođe do potrebe. (Primjeri: Slap kod Jajca, vodopad Jaukovac u Papuku u Slavoniji). O postanju Plitvičkih Jezera u novije doba pisao je Dr. Ivo Pevalek, sveučilišni profesor u Zagrebu slijedeće: Jezera predstavljaju biodinamični sistem, u kojem vrlo važnu ulogu imaju sedrotvorne biljke odnosno zadruge (mahovine Crateneuron, Bryum i si.). Za njihovo stvaranje valja u prvom redu osigurati pravilan dotok voda, koje zadržavaju veću ili manju količinu kalcij, magnezij, karbonata, koje one talože posredstvom mahovine i stvaraju barijere i slapove raznih oblika. Radi toga je kod određivanja granica nacionalnog parka vođeno računa o geologijskim razlozima za osiguranje priliva vode. Po mišljenju prof. A. Takšića geologa, petrografska struktura područja Plitvičkih Jezera je jednostavna. Ona se sastoji prema geol. karti prof. Kocha od taložine gornje krede i to od rudistnih vapnenaca dolomita i pločastih vapnenaca. Uglavnom od dolomita. Od savremenika pisao je i sveuč. prof. Dr. Josip Poljak o svojim radovima na iz vršenim geološkim istraživanjima na području Nacionalnog parka Plitvičkih Jezera. Istraživanja o slakovod. ribarstvu vršio je ihtiolog Zdravko Taler. Zoološke prilike opisao je prof. Milan Kaman, dir. Zool. muzeja. Kukce potkornjake opisao je Dr. Željko Kovačević. Zaštitu faune od strane Instituta za šumar, istraživanja obavljali su Ing. Srđić i Dr. Rohr. Geođ. snimanja obavio je ranije (pred 65 godina) prof. Dr. Gavazzi, historij. studije pisao je Dr. Ferdo Čulinović. U špiljama je vršio u najnovije doba istraživanja Redanšek. Od stranih poznavaoca i pisaca o nac. parkovima uopće, čija su djela i rasprave dale lijepe sugestije našim stručnjacima za uređenje Plitvičkih Jezera spominjemo: Bonnies Stefan — Basel — Švicarska, Brzezinski Waclav — Poljska, Feiss Carl — U. A., Hansendorff — Njemačka, Meisinger Augustin — Austrija, Mikulski St Jozef — Krakov, Papanek František — ČSL., Parke N. William — Engleska, Petitmermet M. — Franc, Riieđik — Njemačka, Simon Kazimierz — Krakov, Vischer Wilhelm — Švicarska. Sada je u štampi u izdanju Instituta za šumarska istraživanja prva knjiga o Nac. parku Plitvičkih Jezera pod naslovom »Studije i istraživanja«, koja se s velikim interesom očekuje. Šetnje i izleti na Plitvičkim Jezerima Plitvička Jezera položena su redom od najvišeg Prošćanskog (639 m) do najnižeg (507 m Novakovića-brod) za 132 m visinske razlike. (Izvor Korane 470 m, razlika 150 m). Da bi se najlakše i s najmanje truda i utrošena vremena moglo zahvatiti i upoznati ljepote Plitvičkih Jezera potreban je za onoga tko prvi put dolazi na Jezera, a na njima dugo ne ostaje, naročit program razgledanja, kako bi mogao onu ljepotu za divotom, koja se poredala u dugom nizu od 9 kilometara bolje i korisnije vidjeti i osjetiti. A) Donja Jezera 1. Od centra mjesta (hotela Plitvice) treba se spustiti na jezero Kozjak stepenicama kraj hotela Kozjak do mjesta, gdje se vežu čamci (izgorjelo kupalište). Odavde ili čamcem ili dobro uzdržanom stazom kraj samog jezera do Donjih Jezera, Spomeni slap kod mlina, Perišiće i Slapiće — burgotiće i dalje donjim Marijinim putem uza sva Donja Jezera. Ovo se preporuča s jutra ili još bolje noću po mjesečini. |